Tufik Softić

NP PROKLETIJE

Potkornjak prijeti da uništi stotinu hiljada kubika šume, prijave u najavi

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka u ovom trenutku se prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike, dok istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa.

Ovo je Portalu RTCG kazao šumarski inspektor, inženjer Hakija Jasavić, koji je kazao da će sasvim izvjesno nakon praznika podnijeti krivične prijave i protiv odgovornih lica u Agenciji za zaštitu životne sredine.

„Ovo što se radi ja ne znam kako bih opisao osim da je zla namjera. Kakav monitoring, bolest potkornjaka je vidljiva golim okom, i na jesen ćemo imati katastrofalno stanje u šumama Nacionalnog parka“, rekao je Jasavić.

On tvrdi da je Agencija za zaštitu životne sredine donijela retroaktivno rješenje, kada je 29. aprila dokumentom u koji je naš portal imao uvid, naložila mjere monitoringa za mart i april.

„Od tada oni su postavili koliko je meni poznato 50 do 70 takozvanih reromonskih klopki. Znate li šta to znači? Ništa. Za 16 hiljada hektara koliko zahvata površina Nacionalnog parka potrebno bi bilo pet hiljada feromonskih klopki da je već postavljeno i da može da se djeluje u pravcu sprečavanja bolesti“, rekao je Jasavić.

Ovaj inspektor iz Plava kaže da je sa svime što radi upoznao Upravu za inspekcijske poslove, i da je insistirao da nadlažni državni organi proglase epidemiju potkornjaka u NP Prokletije.

„Kada bi se proglasila epidemija, onda ne bi morali da čekamo na ovakva retroaktivna rješenja, nego bi djelovali onako kako treba, a to je sanitarna sječa. Da se spašava što može da se spasi“, rekao je Jasavić.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvu put je pokrenuta prošloh ljeta, a zatim u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu rijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Bolest potkornjaka je zbog tog nemara ekspanzivno napredovala i napravila milionske štete državi Crnoj Gori.
Jasavić je objasnio da je rješenje o potrebi sanitarne sječe, dostavio još u aprilu prošle godine u skladu sa Zakonom o šumama član 45.

Kada je u aprilu izvršio kontrolu, ustanovio je da je oboljelo oko pet do šest hiljada kubika čamove šume. U avgustu, u novoj kontroli, ustanovio je da ne samo da nije obavljena sanitarna sječa i izvršena zakonska obaveza, već se bolest raširila i zahvatila 10 do 15 hiljada kubika šume u NP Prokletije.

Prema njegovim riječima, zbog nemara i nerada već u oktobru i novembru prošle godine oboljelo je šume u količini od 50 do 60 hiljada kubika u NP Prokletije, da bi u poslednjoj kontroli ovog proljeća ustanovio da je bolest zahvatila 100 hiljada kubika šume u Nacionalnom parku.

Osnovno državno tužilaštvo je krivičnu prijavu ovog inspektora proslijedilo Specijalnom državnom tužilaštvu, i osim da su vršenja neka saslušanja, Jasavić kaže da nema druge infomacije da li je nešto dalje u tom prvcu rađeno.

U međuvremenu, zbog blage zime bolest potkornjaka prešla je iz zone Nacionalnog parka i u državne šume, i zahvatila oko dvadeset hiljada kubika smrče.

„Uprava za šume je počela sanitarnu sječu u šumama kojima gazduju, ali treba da to rade brže, da ubrzaju tendere i administrativne procedure. Mora da se radi ekspresno brzo, jer poktornjak se širi munjevitom brzinom. Mislim da je potrebno da se proglasi epidemija i vanredno stanje i da se onda radi siloviti brzo“, smatra Jasavić.

On navodi kao primjer bespravne sječe, za koje kaže da ih, naravno, treba suzbijati, ali da potkornjak trenutno pravi neuporedivo veće štete.

„Ja odustati neću. Podnosiću ponovo krivične prijave, i to pojedinačno, jer ovoliko čekanje u zoni Nacionalnog parka je nedopustivo i neshvatljivo“, smatra Jasavić.

Podršku inspektoru Jasaviću za sada daju jedino iz Udruženja drvoprerađivača Plav, mada je nedavno i predsjednik opštine Plav Nihad Canović ukazao na potrebu hitnog djelovanja u pravcu suzbijanja bolesti potkornjaka i sprječavanja uništavanja šumskog bogatstva Nacionalnog parka Prokletije.

Ova opaka bolest dovodi do toga da se zaražena stabla suše, a krajnji negativni rezultat je to da šume izgledaju kao poslije velikih požara.