M.M.Lj.

Izazov CBAM-a: Struja iz TE Pljevlja postaje manje konkurentna, prijeti rast cijena

Evropska unija od 1. januara 2026. godine uvodi CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism- Mehanizam za prilagođavanje cijene ugljen-dioksida na granici) – mehanizam koji uvodi dodatni trošak na uvoz karbon intenzivne robe i električne energije proizvedene iz uglja ili drugih izvora sa visokim emisijama CO₂.

To znači da će od 2026. godine ova regulativa direktno uticati na izvoz crnogorske električne energije. Uvoznik u EU moraće da plati dodatni trošak za struju koja nije dokazano “zelena”. Ta energija postaće skuplja i manje konkurentna na evropskom tržištu.

"Elektroprivreda Crne Gore više neće moći prodavati električnu energiju po istoj cijeni kao do sada, jer će će EU tržište sada zahtijevati da uvezana roba uključi i cijenu ugljenika.”, ističe Diana Milev Čavor, kordinatorka programa za klimu i energiju u nevladinoj organizaciji Eko-tim.

Energetske kompanije iz EU već plaćaju trošak CO₂ kroz evropski sistem trgovanja emisijama što znači da su u cijenu električne energije vec uključeni troškovi CO₂ koji su nastali prilikom njene proizvodnje. Crna Gora ima sopstveni sistem trgovine emisijama CO₂, ali trenutna cijena emisija ne odražava njihov stvarni trošak.

Naime, EPCG trenutno plaća oko 24 €/tCO₂, dok je cijena na EU ETS tržištu oko 80 €/tCO₂. Zbog toga će uvoznik iz EU morati da plati razliku u cijeni emisija pri uvozu električne energije. Ovo će indirektno smanjiti prihod od izvoza, jer će kupci u EU tražiti niže cijene da pokriju dodatne troškove.

“Trenutno, izvoz električne energije u strukturi izvoza Crne Gore čini 35 % ukupnog izvoza. Dakle, izvoz električne energije nije samo pitanje energetskog sektora, već ima širok društveni i ekonomski značaj. CBAM nije iznenađenje – najavljen je prije više godina. Ipak, Crna Gora do danas nije preduzela ključne korake potrebne za smanjenje negativnog uticaja na izvoz električne energije”, navodi Milev Čavor.

Podsjećamo, Uredba kojom se definišu obaveze industrijskih preduzeća u Crnoj Gori da plaćaju naknadu za emisiju CO2 usvojena je 2020. godine i do danas nije promjenjena. Uredba je omogućila da pojedini subjekti, poput KAP-a, kao veliki zagađivač, ostvaruje finansijsku korist kroz raspodjelu besplatnih emisijskih jedinica i prodaju tih jedinica EPCG-u, umjesto da se podstakne na smanjenje sopstvenih emisija. Takva praksa nije bila u skladu s principom „zagađivač plaća“ niti sa standardima EU sistema trgovine emisijama (EU ETS). Takođe, analizom odredaba Uredbe, Agencija za sprječavanje korupcije je zaključila da one nisu dovoljno jasne i precizne, odnosno da ne uređuju na jasan, precizan i nedvosmislen način sva pitanja.

“Pred Crnom Gorom je vrlo kratak rok da prilagodi svoj regulatorni okvir novim evropskim pravilima. Uvođenje realne cijene emisija CO₂ i izmjena postojeće uredbe nisu samo administrativna pitanja, već ključni koraci za zaštitu ekonomskih interesa države i očuvanje konkurentnosti našeg energetskog sektora. U ovakvoj situacji vrlo je realno očekivati da će cijena električne energije za krajnje potrošače porasti znatno više nego što se trenutno očekuje”, zaključuje Milev Čavor.