A.M. [ Portal RTCG ]

tribina u tomaševu

"Politička formulacija o genocidu neprihvatljiva"

Sala Mjesne zajednice Tomaševo bila je tijesna da primi sve zainteresovane za tribinu pod nazivom "Prošlost Vraneša u 20. vijeku – tumačenja i zloupotrebe", koju je organizovalo Zavičajno udruženje Vranešana sa željom, kako su istakli, "da saopštimo istinu o događajima u Vranešu 1924. godine".

"Pozivamo na detaljna naučna istraživanja, na strogo naučnoj osnovi o dešavanjima vezanim za tadašnje Šahoviće. Osuđujemo sve zločine koji su se desili u prošlosti, posebno prema nejači, bez izuzetka. Ne prihvatamo pravno-političku formulaciju o genocidu u Vranešu i sve aktivnosti po tom pitanju koje se plasiraju u poslednje vrijeme", zaključak je održane tribine.

Potpredsjednik Zavičajnog udruženja Vranešana, pisac i publicista Svetislav Šestović kazao je da su izazvani da se okupe i da se čuje glas Vranešana.

"Pijetet i poštovanje prema onima koji su svojim životima ispisali istoriju ovog kraja. Duše njihove su noćas nad nama i raduju se što svoje potomke vide na ovom skupu u bratskoj slozi. Svjedoci smo da decenijama traju uvrede i nasrtaji na stanovništvo Vraneškog kraja i njihove pretke, od strane jedne grupacije bošnjačke vjeroispovijesti, čime se želi narušiti mir i suživot ovog naroda. Oni pokušavaju krivotvoriti istoriju, da bi bacili ljagu na jedan narod. Žele da naše slavne pretke i nas njihove potomke proglase genocidnim narodom. Mi im odavde jasno i glasno kažemo da osuđujemo takvo njihovo ponašanje i poručujemo da to neće moći. Kažemo da put unazad nije put ka napretku, prosperitetu, boljoj i srećnijoj budućnosti, pomirenju i suživotu. Taj će nas put dovesti do podjela i zavađa većih razmjera koje nijesu nikome u interesu. To je raspirivanje nacionalne mržnje. Zato su za nas Vranešane zahtjevi odbora Bošnjaka neprihvatljivi", poručio je Šestović i dodao da su o svemu upoznali predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića i druge državne zvaničnike, prenosi Dan.

"Nadamo se da će narodni poslanici i državni organi imati dovoljno mudrosti da pogrešnim potezom ne dozvole i ne doprinesu raspirivanju međunacionalne mržnje u Crnoj Gori, povodom 1924. godine. Apelujemo na Skupštinu Crne Gore da odbaci svaku nakaradnu rezoluciju kojom se traži da se Vraneš i njegovi građani osuđuju za nešto za šta nijesu krivi. Moraju poslanici biti svjesni da će snositi odgovornost ako podrže povampireni nacionalizam pojedinih grupacija zamotan u rezolucijama", kazao je Šestović.

Poziv Šerbu Rastoderu na televizijski duel

"Skupštini treba da uputimo predlog da se usvoji rezolucija ili odluka da se podigne obilježje za sve učinjene zločine u Crnoj Gori. Da se pruži ruka pomirenja. Istoriju treba znati, treba pamtiti, ali ne da bi se svetili i nanovo krv lili. Orijedio se ovaj narod. Nikom od nas nije stalo do mržnje i zla. Svima nam je stalo do lijepog suživota. Svako želi mir i zajednički život, da se sve podjele prevaziđu i da nastavimo dalje gradeći bolju perspektivu",  kazao je Miloš Vojinović, pozivajući na televizijski duel predstavnike bošnjačkog naroda i Šerba Rastodera, kako bi se razgovaralo o ovoj temi.

Publicista, pisac i poznavalac istorije Miloš Vojinović ukazao je na istorijske činjenice i, kako je naglasio, dokazanu neistinu da su Muslimani protjerani iz tadašnjih Šahovića.

"Na izborima početkom 1925. godine dvije trećine birača su bili pravoslavci, a jedna trećina Muslimani. To su inače lica starija od 22 godine, i sve muškarci, jer su samo oni imali pravo glasa. Popisom iz 1931. godine u pavinopoljskoj opštini bila su 104 Muslimana, a u Opštini Šahovići 103, što je dokaz da nije bilo riječi o genocidu. Ovaj narod nije počinio niti genocid ni zločin. Ovaj narod je spasavao svoje komšije, ali treba vidjeti šta se sve u ranijem periodu dešavalo u ovom kraju kad je riječ o pravoslavnom stanovništvu. U tom periodu ali i kasnije, iz perioda Kraljevine, urađen je kulturni genocid ", rekao je Vojinović i ustvrdio da nije bilo genocida u Šahovićima.

"Da je počinjen genocid 1924. godine, ne bi na izborima 1925. bilo Muslimana, ne bi ih bilo ni na popisu 1931. godine, pa ni 50-ih godina prošlog vijeka. Zato o genocidu nema ni govora. A išli su Muslimani iz nekoliko razloga iz Župe Ljuboviđe. Jedni su išli da se pridruže tamo gdje je njihov narod većinski, a drugi iz straha znajući šta su njihovi preci činili", zaključio je Vojinović.

Tribinu je blagoslovio iguman Manastira Zlateš, otac Nikolaj Stamatović, a moderator tribine bio je profesor istorije Radomir Ćinćur.