B.B. [ PR Centar ]

POPOVIĆ SAMARDŽIĆ

Ugovorenim nabavkama "bacili" šest PCR laboratorija

Ugovorenim nabavkama od oko 80.000 LAMP testova i 50.000 seroloških testova za koronavirus u 2021. godini, koji nijesu iskorišćeni, Crna Gora je bacila šest kompletno opremljenih PCR laboratorija, saopšteno je na konferenciji "Sindikati kao korektivni faktor društva", koju su organizovali Sindikat doktora medicine Crne Gore, Konfederacije nezavisnih sindikata EU (CESI) i MANS.

Predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore dr Milena Popović Samardžić, rekla je da se najveći broj postupaka javnih nabavki, koje je Montefarm sproveo tokom prošle godine, odnosi na pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje.

"Ono što smo mi uočili prilikom analize Plana javnih nabavki Montefarma tokom prošle godine jeste da je isti promijenjen 11 puta. Tu se pali lampica da postoji problem u sistemu javnih nabavki, čim gotovo svaki mjesec imate potrebu da mijenjate Plan javnih nabavki", navela je Popović Samardžić.

Ukazala je da je Montefarm sproveo 57 postupaka, od kojih je 38 bilo pregovarački postupak bez prethodnih objavljivanja poziva za nadmetanje.

Rekla je da se MANS u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama 21. januara ove godine obraćao Ministarstvu zdravlja i tražio ugovore za nabavku medicinskog materijala za uzorkovanje i testiranje na COVID 19 koji su zaključeni tokom 2020. i 2021.

"Bez odgovora u zakonskom roku, tako da je 9. februara MANS poslao žalbu Agenciji za slobodan pristup informacijama zbog ćutanja administracije i poslao urgenciju Ministarstvu zdravlja sa ponovljenim zahtjevom. Kako odgovor nije stigao ni u martu, MANS podnosi tužbu Upravnom sudu. Institucije do današnjeg dana nijesu dostavile tražene podatke", navela je Popović Samardžić.

Kazala je da je Ministarstvo zdravlja na današnji dan prošle godine zavelo i potpisalo dva ugovora sa ćerkom firmom "Sinofarm" o kupovini 80.064 LAMP testova za otkrivanje novog koronavirusa, čija je vrijednost 724.579 eura, koji nijesu namijenjeni za masovno testiranje zbog dugog vremena potrebnog za očitavanje rezultata.

"Isto tako kupljeno je 50.000 seroloških testova za novi koronavirus u vrijednosti 535.000 eura. Ukupna vrijednost ove kupovine iznosi 1.259.579 eura. Kad smo potražili javnu nabavku za LAMP testove, nismo je pronašli u sistemu javnih nabavki. Kad su ovi testovi stigli u Crnu Goru, rok trajanja bio je samo četiri mjeseca, i istekao sredinom decembra 2021. godine. Do tog roka, svih 80.000 testova je propalo i nalaze se uskladišteni u Montefarmu. Ti testovi nijesu upotrijebljeni i ovaj novac je bačen, a vidjećemo i koliko će koštati uništavanje ovog, sad već, medicinskog otpada", navela je Popović Samardžić.

Testovi neiskorišćeni, istekao im rok

Govoreći o serološkim testovima, pojasnila je da je njima rok trajanja bio duži, preciznije do 17. juna 2022. godine.

"I ovdje se radi o testovima koji se rade manuelno zbog čega su ostali neupotrijebljeni. Sve ovo vrijeme proveli su u Montefarmu i za devet dana biće bačeni", kazala je Popović Samardžić.

Pojasnila je da dva tehničara koja su na raspolaganju u Institutu za javno zdravlje tokom radnog vremena, da samo rade ove serološke testove svaki radni dan u godini, za godinu dana bi uspjeli da iskoriste 6.336 testova zbog vremena koje zahjeva obrada tog jednog testa.

"Ovakvim ugovorenim nabavkama, Crna Gora je bacila novac kojim se moglo kupiti šest PCR laboratorija. Šest bolnica je moglo biti opremljeno sa kompletnim PCR laboratorijama, jer jedna laboratorija sa svim potrebnim uređajima košta nešto manje od 200.000 eura. Iznos koji smo mi bacili je šest kompletno opremljenih PCR laboratorija", ukazala je Popović Samardžić.

Ljekare i profesore zaštititi od mogućih smanjenja zarada

Potpredsjednica Skupštine Crne Gore, Branka Bošnjak, rekla je da je ponosna što su uspjeli da se izbore da Zakon o zaradi zaposlenih u javnom sektoru bude usvojen u Skupštini Crne Gore, a koji treba da počne sa primjenom 1. jula.

Smatra ukoliko dođe do krize zbog primjene Zakona o zaradi zaposlenih u javnom sektoru svima treba da budu koeficijenti smanjeni, "ali ne nikako da ljekari ne budu dio ovog Zakona i univerzitetski profesori".

"Moramo da povedemo računa da ne bude odliv medicinskih kadrova, da ih se što više vrati u javno zdravstvo, a nadam se da će ovaj Zakon doprinijeti tome", rekla je Bošnjak.

Generalni sekretar CESI, Klaus Heger, kazao je da je snaga sindikata od ogromnog značaja, navodeći da svaki otporni sistem mora uključiti radnike.

Ocijenio je da je potrebno više investicija u zdravstvo i javne usluge, bolji radni uslovi, plata.

Državni sekretar Ministarstva zdravlja, dr Elvis Omeragić, rekao je da bi unaprijedili saradnju potrebno je znati šta do sad nije funkcionisalo.

Prema njegovim riječima, osnovni cilj je da pacijent bude u fokusu, da bude što kvalitetnija zdravstvena zaštita, a da bi pacijentima pružili sve što im pripada, a zdravstveni kadar bude na nivou koji zaslužuje jedna država koja pretenduje da bude dio EU.

Predsjednik Skupštinskog Odbora za zdravstvo, dr Srđan Pavićević, kazao je da se danas više sindikat ne možemo smatrati paradigmom radničkog udruživanja.

Apelovao je i na mlade ljude da sa više hrabrosti i glasno govore o problemima i anomalijama u društvu i da sami iniciraju promjene kojima težimo.

Iz Srbije za sedam godina otišlo 730 medicinskih sestara

Predsjednik Sindikata ljekara i farmaceuta Srbije, dr Rade Panić, ocijenio je da su loši uslovi rada u zemljama Balkana, navodeći da to dovodi do razmišljanja da zdravstveni radnici karijeru grade van granica svojih država.

Ukazao je da podaci kojima raspolaže ta sindikalna organizacija nisu precizni, a govore da postoji veliki odliv zdravstvenih radnika u inostranstvo.

"U više navrata smo od Ljekarske komore tražili podatke o izdatim sertifikatima o dobroj parksi. Mnogo se podaci razlikuju. Na primjer, za 2016. godinu dobili smo podatak da je 956 izdato, nakon toga 854. Direktor komore nam krije podatke. Činjenica je da u Srbiji trenutno imamo konkurse za zapošljavanje zdravstvenih radnika na koje se niko ne javlja", naveo je Panić.

Kazao je da su saznali da postoji ugovor između Nacioanalne službe za zapošljavanje Njemačke i Biroa za zapošljavanje iz Kragujevca, koji se zove Sporazum o posredovanju i privremenom zapošljavanju radnika državljana Republike Srbije u Saveznoj republici Njemačkoj.

"U ugovoru se navodi da će se zapošljavati oni koji se bave zdravstvenom njegom. Neko je uspio da obmane javnost i sistem, jer ne radi se o zdravstvenoj njezi. Odlaze tehničari, anestetičari, radiološki tehničari, oni koji su nam najškolovaniji. Neprocjenjiv je gubitak za naš sistem koji ne može da se izrazi samo u novcu“, rekao je Panić.

Rekao je da zvanični podaci pokazuju da u okviru tog Sporazuma je otišlo oko 730 medicinskih sestara za sedam godina, navodeći da odgovorno tvrdi da je taj broj mnogo veći.

Chairwoman of CESI´s Commission ‘Health’, Esther REYES DIEZ, smatra da političari moraju naći rješenje kako da poboljšaju uslove rada zdravstvenim radnicima.

Nakon izlaganja predstavljeno je istraživanje “Uticaj digitalizacije na javni sektor sa posebnim osvrtom na zdravstvo" projekat DiWork.