[ M.L.B. ]

MUGOŠA

Ljekovi bezbijedni, ne kupujte ih preko interneta

Građani Crne Gore apsolutno mogu da budu mirni i sigurni da su svi ljekovi i vakcine sigurni, bezbijedni i efikasni jer standardi koje primjenjuje Institut za ljekove i medicinska sredstva su identični onima koji se primjenjuju u EU, poručila je direktorica Instituta dr Snežana Mugoša.

Ona je, ipak, poručila da svaki lijek ima neželjena dejstva, te da ne postoji apsolutno bezbijedan lijek, ali je to oblast koju redovno prati Institut.

Nedavno formirana laboratorija u okviru te ustanove nije do sada imala prijave o sumnjama na falsifikovane ljekove, kaže Mugoša.

"Moram da kaže da zahvaljući Inspektoratu, jednoj takođe mladoj organizacionoj jedinici u Institutu vrlo je mala vjerovatnoća da se u legalnom lancu distribucije pronađe falsifikovani lijek", navela je Mugoša u emisiji "Link" na Radiju CG.

Falsifikovani ljekovi su, kako kaže, uglavnom ljekovi koje građani poručuju preko interneta i društvenih mreža.

“Upozoravam građane da vode računa gdje kupuju ljekove, jedino mjesto gdje se ljekovi kupuju je apoteka. Zakon je zabranio prodaju ljekova putem interneta, a to se ne odnosi na suplemente, odnosno dodatke ishrani. Postoje online apoteke u Crnoj Gori koje su dobile dozvolu za rad od Ministarstva zdravlja, ali ljekovi oni ne bi smjelo da se nabavljaju preko interneta”, poručila je Mugoša.

Ozbiljne neželjene reakcije nijesu povezane sa vakcinama

Mugoša je kazala i da je u Crnoj Gori dato 640.000 doza vakcina protiv korone i to od šest proizvođača. Institutu je prijavljeno 438 sumnjivih neželjenih posljedica, od čega 12 nakon treće doze.

Kako navodi Mugoša najviše prijava 231 odnosila se na vakcinu Sputnjik V, potom na Sinofarm, zatim na vakcinu Astra - Zeneka, Fajzer i jedna prijava se odnosila na vakcinu Moderna.

Uglavnom se, kako kaže, radilo o blagim uobičajenim neželjenim reakcijama u vidu povećane temperature, glavobolje...

“Povremeno su zabilježeni slučajevi neuoroloških i vaskularnih poremećaja koji su se pojavili kod starijih pacijenata koji su već imali te vrste poremećaja, tako da naša Komisija za bezbijednost je procijenila na osnovu prijava i kliničkog stanja pacijenta i dokumentacija da nije moguće uspostaviti uzročno-posljedičnu povezanost između lijeka i ovih ozbiljnih prijavljenih neželjenih reakcija”, poručila je Mugoša.

Ona je kazala da je u 2020. potrošeno 110 miliona eura na ljekove od čega 80% ide na teret Fonda za zdravstveno osiguranje.