- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
23. 02. 2025. 21:12 >> 24. 02. 2025. 00:27
Zelenski spreman da ode sa mesta predsednika Ukrajine u zamenu za mir ili članstvo u NATO
Njegova izjava je usledila posle do sada najvećeg ruskog napada dronovima, uoči treće godišnjice od početka rata u Ukrajini.

Vladimir Zelenski, predsednik Ukrajine, izjavio je da je spreman da se povuče sa te funkcije ukoliko bi to njegovoj zemlji donelo mir ili članstvo u NATO.
Dodao je da „ne sanja" o tome da decenijama bude predsednik i da je usredsređen na to da sada postigne mir i stabilnost u zemlji.
Njegova izjava je usledila posle do sada najvećeg ruskog napada dronovima, uoči treće godišnjice od početka rata u Ukrajini.
On je na konferenciji za štampu zatražio podršku Evropske unije i Amerike i izrazio nadu da će sastanak evropskih lidera, zakazan za ponedeljak u Ukrajini, biti „prelomna tačka".
„To nije igračka, to je rat. Nama su potrebni partneri, potrebna nam je pomoć.
„Ali ne možemo da izgubimo našu nezavisnost i dostojanstvo", naveo je Zelenski.
- Kojim mineralima je bogata Ukrajina i zašto ih Tramp želi
- Tramp nazvao Zelenskog 'diktatorom', kaže da su aduti u rukama Rusije
- Zašto je Tramp predložio sastanak sa Putinom u Saudijskoj Arabiji
- Kako su Putin i Tramp uzdrmali svet za samo nedelju dana
Trzavice između Amerike i Ukrajine
Zelenski je pozvao celu Evropu, Ameriku i sve one koji žele trajni mir da udruže snage.
Samo nekoliko dana ranije, visoki američki i ruski zvaničnici sreli su se u Saudijskoj Arabiji, kako bi započeli razgovore o postizanju mirovnog sporazuma, ali Ukrajina nije bila pozvana.
Vladimir Zelenski je to tada opisao kao „iznenađenje".

Do susreta je došlo posle telefonskog razgovora američkog predsednika Donalda Trampa i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina.
Tramp je naveo da Zelenski „nema adute" u ovim pregovorima, a nekoliko dana ranije ga je nazvao „diktatorom".
Trampov kratkoročni cilj je zaustavljanje borbi u Ukrajini.
Dugoročno, deluje da želi da Amerika bude manje umešana u ovaj sukob, s obzirom na to da su SAD za vreme prethodne administracije poslale Kijevu oružje u vrednosti koja prevazilazi desetine milijardi dolara.
Takođe se zalagao za pristup retkim mineralima u Ukrajini u zamenu za pomoć, ili čak kao kompenzaciju za podršku koju su SAD već pružile.
Ukrajinski predsednik je prvobitno odbacio taj predlog, rekavši da „ne može da proda državu".
Ali u nedelju je izjavio da su „spremi da dele" ukoliko Amerika natera Putina da obustavi rat.
Dodao je da su Ukrajini potrebne bezbednosne garancije od Amerike, zato što se Rusiji „ne može verovati na reč".
Zbog toga navodi da će tema pridruživanja NATO biti na stolu tokom pregovora o postizanju mirovnog sporazuma.
„Ali svi moramo da shvatimo da to nije sto za koji Ukrajina nije pozvana", naveo je Zelenski.
Evropski lideri su se oglasili posle njegovog obraćanja i izrazili podršku.
Ursula fon der Lajen je izjavila da je razgovarala sa francuskim predsednikom i britanskim premijerom.
„Razgovarali smo o našoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini, kako finansijskoj, tako i vojnoj", navela je ona u objavi na Iksu.
I generalni sekretar Ujedinjenih nacija je ponovo istakao da je „hitno potrebno postići pravedan, održiv i sveobuhvatan mir".
„Mirovni sporazum mora da poštuje ukrajinski suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet.
„Dosta je bilo posle tri godine smrti i razaranja", naveo je Antonio Gutereš u saopštenju.
Najveći ruski napad dronovima od početka rata

Uoči treće godišnjice od početka rata, Rusija je sprovela najveći napad dronovima na Ukrajinu.
Iz ukrajinske vojske kažu da je Rusija tokom noći lansirala 267 dronova od kojih je 138 oboreno, a 119 neutralisano u najmanje 13 regiona.
Zbog napada je došlo do požara i razaranja u više oblasti, a najmanje troje ljudi je izgubilo život.
Rusko Ministarstvo odbrane je u nedelju saopštilo da je 20 ukrajinskih dronova, lansiranih ka Rusiji iste noći, uništeno.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu.
Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk