- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zdravlje
15. 10. 2025.
09:45 >> 09:45
Čitaj mi:
Prvi test iz krvi za preciznu dijagnozu sindroma hroničnog umora
Naučnici su objavili da su dizajnirali prvi test iz krvi koji može da dijagnostikuje mialgični encefalomijelitis, poznatiji kao sindrom hroničnog umora (ME/CFS).
Naučnici su objavili svoja dostignuća u studiji objavljenoj u časopisu "Journal of Translational Medicine", objavio je Gardijan.
Trenutno ne postoji definitivan test za ovo stanje, a dijagnoze se obično postavljaju na osnovu simptoma - često ostavljajući pacijente nedijagnostikovanim godinama.
"Željeli smo da vidimo možemo li da razvijemo test iz krvi za dijagnostikovanje stanja - i uspjeli smo", rekao je glavni istraživač, profesor Dmitrij Pšežetski, akademski kliničar sa Univerziteta Istočne Anglije.
"Naše otkriće nudi potencijal za jednostavan i tačan test krvi koji bi pomogao u potvrđivanju dijagnoze, što bi moglo dovesti do ranije podrške i efikasnijeg liječenja", dodao je.
Naučnici sa univerziteta i Oxford Biodynamics ispitali su kako se DNK savija kod osoba sa ME/CFS-om, nadajući se da će identifikovati biološke markere bolesti.
Analizirajući uzorke krvi od 47 pacijenata sa teškim ME/CFS-om i 61 zdravog volontera, otkrili su prepoznatljiv obrazac savijanja DNK jedinstven za one sa ovim stanjem.
Ovo otkriće im je omogućilo da kreiraju dijagnostički test koji je, prema njihovom izveštaju u "Journal of Translational Medicine", pokazao 92 odsto osjetljivosti i 98 odsto specifičnosti.
"Sindrom hroničnog umora nije genetska bolest sa kojom se rađate, zato je korišćenje EpiSwitch (epigenetskih) markera – koji se mogu mijenjati tokom života osobe, za razliku od fiksnog genetskog koda – bilo ključno za postizanje ovog visokog nivoa tačnosti", rekao je Aleksandr Akuličev, glavni naučni službenik u Oxford Biodynamics, koji je finansirao i bio koautor studije.
Međutim, drugi stručnjaci su naglasili potrebu za daljim istraživanjima kako bi se potvrdili nalazi i procijenio test na većoj, raznolikijoj grupi pacijenata.
"Kako istraživači ističu, dijagnostički test krvi mora biti i visoko osjetljiv i specifičan za to stanje", rekao je dr Čarls Šepard, medicinski savjetnik.
U ovom slučaju, kaže, moramo znati da li je abnormalnost dosljedno prisutna u vrlo ranim fazama ME/CFS-a, kao i kod osoba s dugotrajnom bolešću koje imaju blagi ili umjereni ME/CFS.
Коментари0
Остави коментар