B.Bu. [ b92 ]

VJEČITA DILEMA

Da li su jedno pivo ili rakija zaista dobri za zdravlje

Odavno i mnogi naučnici tvrde da malo alkohola pospješuje zdravlje. Ali, to nije tačno nego se studije rade pogrešno, kažu drugi naučnici.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Njemačko društvo za ishranu su jednoglasni: preporučuju da se alkohol uopšte ne pije. Tvrde da ne postoji bezopasna količina alkohola.

Dugo su čak i neki naučnici vjerovali da umjerena konzumacija alkohola može biti dobra za zdravlje i da štiti od srčanog i moždanog udara ili dijabetesa tipa 2.

Tim Stokvel, bivši direktor Kanadskog instituta za istraživanje konzumacije supstanci na Univerzitetu Viktorija, tvrdi da je razlog takvim tvrdnjama prije svega u načinu na koji su ta istraživanja sprovedena.

Više od 1,4 miliona ljudi u Njemačkoj nalazi se na medicinskom liječenju zbog zavisnosti od alkohola. To proizlazi iz analize Instituta za istraživanje zdravstvenog sistema osiguravajuće kuće "Barmer".

U analizi su korišćeni podaci osiguranika koji su tokom 2023. godine dobili potvrđenu dijagnozu "Psihički i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom". Ovi podaci su prenijeti na ukupnu populaciju, što čini studiju reprezentativnom.

Ukupan broj oboljelih bio je 2023. godine nešto niži u odnosu na prethodnu godinu (1,5 miliona). Osobe koje nisu dobile dijagnozu nisu uključene u istraživanje.

"Stvarni broj pogođenih ljudi biće znatno veći", izjavio je predsjednik uprave "Barmera" Kristof Štraub. "Vrijeme je da se ovoj temi posveti veća pažnja u zdravstvenoj prevenciji."

Prema podacima, više od dvije trećine oboljelih činili su muškarci. Najviše pogođena grupa bili su ljudi u dobi od 55 do 64 godine. U toj starosnoj grupi 2023. godine dijagnostikovana je zavisnost od alkohola kod oko 293.000 muškaraca i 114.000 žena.

Nejednake grupe
Već kod mladih postoji razlika između grupa koje umjereno konzumiraju alkohol i onih koje ga uopšte ne piju, što se tiče njihovih životnih uslova. To su Tim Stokvel i njegove kolege utvrdili u uporednoj studiji.

Na primjer, mlade punoljetne osobe koje dnevno popiju čašu vina ili piva prosječno imaju viša primanja, bolji pristup zdravstvenoj njezi, manje invaliditeta i bolje obrazovanje. Sve su to faktori koji doprinose opštem zdravlju.

Osobe koje su u boljoj zdravstvenoj formi i povremeno piju alkohol nisu zdravije zbog te konzumacije, već uprkos njoj. Čašica alkohola koju ponekad konzumiraju nije razlog njihove bolje zdravstvene slike.

Zavaravajući rezultati kod starijih osoba
Kod starijih osoba rezultati istraživanja često još više zavaravaju. Naime, osobe s hroničnim bolestima često potpuno odustaju od alkohola.

U grupu apstinenata često su uključivani i ljudi koji su upravo zbog prethodne prekomjerne konzumacije alkohola postali bolesni i sada više ne piju.

Na prvi pogled, čini se da su umjereni konzumenti alkohola zdraviji zahvaljujući povremenom ispijanju vina ili šampanjca, ali prava istina leži u njihovom odsustvu osnovnih bolesti, a ne u alkoholu.

Naučne greške
Tim Stokvel navodi da naučnici često ne uzimaju u obzir takozvane ometajuće faktore u svojim istraživanjima. Razlog je što ih nije jednostavno izolovati iz rezultata.

"Mislim da se ovdje gotovo uvijek radi o nenamjernim greškama. Međutim, vjerujem da postoji i element gdje naučnici prave takve greške, a onda su zadovoljni rezultatima", kaže Stokvel.

Osim toga i mediji pokazuju veliki interes za takve rezultate. Uz to, neki naučnici dobijaju finansijsku podršku od industrije alkohola, koja je zainteresovana za što pozitivnije podatke.

Trendovi među mladima
Uprkos mitu o pozitivnom učinku alkohola, među mladima u Njemačkoj već oko 15 godina postoji trend odustajanja od alkohola.

"Suvi januar", dakle potpuna apstinencija od konzumiranja alkohola tokom januara, takođe postaje sve popularnija među mlađim generacijama. Četiri nedjelje bez alkohola mogu već imati pozitivan učinak.

Međutim, psihijatar Štefan Gutvinski iz berlinske bolnice Šarite, koji vodi radnu grupu za psihoaktivne supstance, ne vjeruje da će taj trend potrajati, naročito u Njemačkoj.

"Iako ukupna konzumacija alkohola opada, takozvano 'opijanje na eks', odnosno povremena prekomjerna konzumacija alkohola, čak je u porastu."

Dio kulture
Gutvinski ističe da je alkohol sastavni dio njemačkog društva:

"Prevencija među mladima je i dalje nužna, ali ne s ciljem potpune apstinencije. To je, po mom mišljenju, nerealan cilj. Naša populacija živi s alkoholom. Važno je promovisati odgovoran odnos prema njemu."

Osim toga je potrebno obezbijediti lak pristup uslugama za liječenje zavisnosti, što je područje u kojem njemački zdravstveni sistem dobro stoji.

"Njemačka ima veoma dobro razvijen sistem pomoći od zavisnosti. Na tom području smo u 'ligi šampiona'", zaključuje Gutvinski.