- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
17. 10. 2025.
22:13 >> 22:13
Misija naučnika u Tadžikistanu: Led izvučen iz dubine poput vremenske kapsule
Na 5.800 metara nadmorske visine na Pamir planinama u Tadžikistanu, međunarodni tim naučnika sprovodi ključnu misiju kako bi obezbijedio prva duboka ledena jezgra ikada ekstrahovana iz ovog regiona.
Ekspedicija, koju predvodi projekat PAMIR, finansiran od strane Švajcarske, u saradnji sa tadžikistanskim i drugim međunarodnim partnerima, vrši bušenja od preko 100 metara dubine u ledenoj kap Kon Čukurbaši.
Američki naučnik Evan Majls vodi ekspediciju u Tadžikistanu posljednje četiri godine, često radeći na temperaturama od -25 stepeni Celzijusa sa ledenim vjetrom.
Led izvučen iz dubine je poput vremenske kapsule ispunjene važnim klimatskim podacima koje naučnici mogu da proučavaju.
‘’Vremenska kapsula je zapravo odlična analogija za ono što radimo, jer mi izvlačimo fizičke uzorke koji čuvaju hemijske i fizičke podatke uskladištene kao fizička svojstva u ledu’’, objašnjava naučnik Evan Majls.
Cilj je da se spasi jedinstvena klimatska arhiva sačuvana milenijumima unutar leda. Jezgra leda, slično kao i prstenovi drveća ili korali u okeanu, mogu naučnicima pružiti važne informacije - na primjer, koliko je kiše palo u bilo kojoj određenoj godini.
Naučnici smatraju da bi najdublji djelovi ovog ledenog jezgra mogli biti stariji od 17.000 godina.
Ledena jezgra su i ključne vremenske kapsule za naučnike koji proučavaju klimu u regionu tokom mnogo hiljada godina, jer se Pamir planine nalaze na vrhu Indijskog potkontinenta i predstavljaju vitalni izvor vode za ovaj region. Konkretno ovaj glečer može čak uticati i na efekte monsunskih kišnih sezona.
Međutim, ova prirodna arhiva je u neposrednoj opasnosti da bude zauvijek izgubljena zbog topljenja izazvanog globalnim zagrijavanjem. Kako se klima zagrijava, posebno na velikim nadmorskim visinama, najnoviji led, akumuliran tokom posljednjih nekoliko stotina godina, može biti kontaminiran otopljenom vodom, što uzrokuje gubitak vrijednih podataka.
Jedno od dva ledena jezgra će odmah analizirati međunarodni konzorcijum istraživača, dok će drugo biti sačuvano za buduće generacije, odnosno poslato u utočište Ledene memorije na istraživačkoj stanici Konkordija na Antarktiku. To će, čak i nakon eventualnog nestanka ovih glečera, osigurati dostupnost klimatskih podataka koje oni sadrže za buduća naučna otkrića.
Коментари0
Остави коментар