Б.Бу. [ b92 ]

STRUČNjACI OBJASNILI

Evo kakve temperature ljudsko tijelo može da podnese

Ponekad se čini kao da svijet gori. Evropu je zahvatio toplotni talas koji je u Italiji dobio nadimak settimana infernale - "sedmica pakla". Temperature iznad 50 stupnjeva Celzijusa zabilježene su u Kini i SAD-u, gdje se vreće za leševe napunjene ledom koriste za hlađenje bolničkih pacijenata. Velika Britanija je upravo imala najtopliji jun ikada.

Velika Britanija je 2022. godine prvi put zabilježila temperaturu iznad 40 stepeni. Prošlogodišnji toplotni talas uzrokovao je 60.000 smrtnih slučajeva širom Evrope. Nije ni čudo što su Ujedinjeni narodi upozorili da sada živimo u eri "globalnog ključanja".

"Mislim da je jako važno shvatiti da to više nije samo nešto što je daleko od nas ili nešto u budućnosti. Sada to stvarno vidimo", kaže prof. Lizi Kendon iz Met Officea.

Šta promjena klime znači za naša tijela i naše zdravlje?

"Dakle, šta promjena klime znači za naša tijela i naše zdravlje? Sklon sam intenzivnom znojenju kad postane vruće, ali pozvan sam da učestvujem u toplotnom eksperimentu" piše BBC-jev novinar Džejms Galager.

Profesor Damian Bejli sa Univeriteta Južni Vels omogućio mu je susret s toplotnim talasom. Dakle, počećemo sa 21 stepeni, potom ćemo podići termostat na 35 i onda konačno do 40.3 stepeni - što je ekvivalent najtoplijem danu u Ujedinjenom Kraljevstvu.

"Znojićete se i fiziologija vašeg tijela znatno će se promijeniti", upozorava profesor Bejli.

Dvojac ulazi u komoru, odnosno sobu opremljenu uređajima koji mogu precizno da kontrolišu temperaturu, vlažnost i nivoe kiseonika unutar hermetički zatvorenog prostora.

"Već sam jednom bio ovdje kako bih istražio učinke hladnoće. Ali čelični zidovi, teška vrata i sićušni otvori poprimaju novo značenje u iščekivanju povećanja temperature" piše Galager.

"Osjećam se kao da buljim iz svoje pećnice. Temperatura počinje sa savršeno ugodnih 21 stepeni. Nisam bio oduševljen, ali profesor me uvjerava da ćemo izračunati koliko se znojim gledajući kako se moja težina mijenja.

Zatim sam povezan s nizom alata koji prate temperaturu moje kože i unutrašnjih organa, broj otkucaja srca i krvni pritisak. Nastavak za usta analizira vazduh koji izdišem, a ultrazvuk ispituje protok krvi u moj mozak kroz karotidne arterije na vratu.

"Krvni pritisak radi dobro, otkucaji srca rade dobro, svi fiziološki signali mi u ovom trenutku govore da ste u dobroj formi", kaže profesor.

Moramo završiti brzi test mozga - pamćenje popisa od 30 riječi - a onda temperatura počinje da raste. Moje tijelo ima jedan jednostavan cilj - održavati središnju temperaturu oko mog srca, pluća, jetre i drugih organa na oko 37 stepeni.

"Termostat u mozgu, ili hipotalamus, neprestano testira temperaturu, a zatim šalje te signale kako bi pokušao da je održi", objašnjava profesor Bejli.

Napravićemo pauzu na 35 stepeni kako bismo izvršili dodatna mjerenja. Sada je ovdje toplo. Nije neudobno, ali ne bih želio da radim ili da vježbam u ovom okruženju.

"Tokom eksperimenta izgubio sam više od trećine litre vode"

Neke promjene u mom tijelu već su jasne. Izgledam crvenije. Bejli
takođe, zaglavio je ovdje sa mnom. To je zato što se krvne žile blizu površine kože otvaraju kako bi toploj krvi bilo lakše izbaciti toplinu u vazduh.

Takođe se znojim - zasad znoj ne kaplje, nego svjetluca - i kako znoj isparava, to me hladi. Zatim nastavljamo na 40.3 stepeni i sad osjećam da me vrućina obuzima.

"Rast nije linearan, već eksponencijalan. Pet stepeni ne zvuči puno, ali je zapravo fiziološki puno veći izazov", kaže profesor Bejli.

Drago mi je da ne idemo više. Kad povučem ruku preko čela, sve je mokro. Vrijeme je za ponavljanje testova.

Nakon što sam bacio svoju znojavu odjeću na pod, skinuo peškir i ponovno se popeo na vagu, šokirao sam se spoznajom da sam tokom eksperimenta izgubio više od trećine litre vode.

Takođe je jasna cijena otvaranja svih tih krvnih žila u blizini moje kože radi gubitka topline. Broj otkucaja srca mi se značajno povećao i na 40 stepeni pumpa dodatnu litru krvi u minuti po tijelu nego što je bilo na 21 stepen.

Ovo dodatno opterećenje srca razlog je povećanja broja smrtnih slučajeva od srčanog i moždanog udara kada temperature naglo porastu. I dok krv ide prema mojoj koži, moj mozak je na gubitku. Dotok krvi se smanjuje, a tako i moje kratkoročno pamćenje.

Ali glavni cilj mog tijela - održavanje unutrašnje temperature na oko 37 stepeni - je postignut.

"Vaše tijelo radi prilično dobro kako bi pokušalo da odbrani tu središnju temperaturu, ali naravno, brojke sugerišu da niste isti na 40 stepeni kao što ste bili na 21, a prošlo je manje od sat vremena", kaže profesor Bejli za BBC.

U ovom eksperimentu mijenjala se samo temperatura, ali drugi ključni faktor koji treba uzeti u obzir je količina vodene pare u vazduhu - vlažnost. Ako vam je ikada bilo jako neprijatno u sparnoj noći, onda možete okriviti vlagu koja smanjuje sposobnost našeg tijela da se ohladi.

Samo znojenje nije dovoljno - tek kada znoj ispari u vazduh, daje nam učinak hlađenja. Kada su u vazduhu već visoki nivoi vode, znoj teže isparava.

Damian je održavao vlažnost na 50% (što nije neuobičajeno za Ujedinjeno Kraljevstvo), ali istraživači sa Univerziteta Pensilvanija Stejt u SAD-u testirali su mnoštvo zdravih mladih odraslih osoba na različitim kombinacijama temperature i vlažnosti. Tražili su trenutak kada će središnja tjelesna temperatura početi brzo da raste.

"Tada postaje opasno. Naša unutrašnja temperatura počinje da raste i to može dovesti do otkazivanja organa", kaže istraživačica Rejčel Kotl.

A ta opasna tačka se postiže na nižim temperaturama kada je vlažnost visoka. Problem je što toplotni talasi ne samo da postaju sve češći, dugotrajniji i jači, nego postaju i vlažniji, kaže Kotl.

Ističe da je prošle godine Indiju i Pakistan pogodio jak toplotni talas s kritičnim temperaturama i visokom vlagom: "To je definitivno 'sadašnji' problem, a ne budući problem".
"Kada središnja temperatura poraste na otprilike 41-42 stepeni počinjemo uočavati značajne probleme"

Ljudsko tijelo prilagođeno je za funkcionisanje na središnjoj temperaturi od oko 37 stepeni. Skloniji smo nesvjestici kako se jezgro približava 40 stepeni. Visoke unutrašnje temperature oštećuju tkiva našeg tijela, poput srčanog mišića i mozga. Na kraju ovo postaje smrtonosno.

"Kada središnja temperatura poraste na otprilike 41-42 stepeni, počinjemo uočavati značajne probleme i ako se ne liječi, osoba će umrijeti, podleći hipertermiji", kaže Bejli.

Ova pojava - toplotni udar - zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Sposobnost ljudi da se nose s vrućinom varira, ali starost i loše zdravlje mogu nas učiniti daleko ranjivijima, a temperature u kojima smo nekada uživali na praznicima mogu biti opasne u drugom životnom razdoblju.

"Danas ćete napustiti laboratoriju s osmjehom na licu - sve ove statistike koje dolaze govore mi da ste dorasli izazovu i da ste obavili jako dobar posao", govori BBC-jevom novinaru profesor Bejli.

Ali starost, bolesti srca, pluća, demencija i neki ljekovi znače da tijelo već radi više da bi nastavilo da funkcioniše i manje je sposobno da odgovori na vrućinu.

"Za takve osobe svaki dan je fiziološki izazov, a kada ubacite dodatnu vrućinu i vlagu, ponekad se ne mogu nositi s tim izazovom", objasnio je Bejli.

Mnogi savjeti za suočavanje s vrućinom očiti su i dobro poznati - ostanite u hladu, nosite široku odjeću, izbjegavajte alkohol, rashladite kuću, ne vježbajte u najtoplijim djelovima dana i uzimajte tečnost.

"Još jedan savjet je da ne izgorite na suncu. Blaga opeklina od sunca može onesposobiti sposobnost termoregulacije ili znojenja čak dvije nedjelje", kaže Bejli.

Ali nositi se s vrućinom nešto je na što bismo morali da se naviknemo. Bez djelovanja protiv klimatskih promjena, najtopliji ljetnji dan u Velikoj Britaniji mogao bi do kraja vijeka donijeti povećanje za šest stepeni, zaključuje profesorka Lizi Kendon.