Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема
MNE Play
MNE Play

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Zanimljivosti

B.Bu. [ Politika.rs ]

08. 05. 2025. 09:04 >> 09:04
Čitaj mi:

Urbano pčelarstvo - Košnice na krovovima Menhetna

Endrju Kote, pčelar iz Njujorka, profesor engleskog i španskog jezika i majstor borilačkih vještina, gajenje pčela podigao je, bukvalno, na viši nivo.



Poznat kao pionir urbanog pčelarstva, Endrju je rođen u četvrtoj generaciji pčelara iz Konektikata i nastavio je porodičnu tradiciju - u Njujorku i u rodnom Konektikatu (od toga, šezdeset košnica su na krovovima nebodera u Bronksu, Bruklinu, Kvinsu, na Menhetnu, Long Ajlendu) brine o 200 košnica sa više od 75.000 pčela.

Njegove pčele se nalaze na raznovrsnim mjestima, uključujući krovove poznatih zgrada, hotela Valdorf Asorija i Hilton, vjerske objekte, škole, zajedničke bašte, sjeverni travnjak sjedišta Ujedinjenih nacija, Muzej moderne umjetnosti (MoMA), pa čak i groblja.

„Teško mi je da riječima opišem šta osjećam dok radim sa pčelama, jer mi se tada čini da sam povezan sa prirodom, jednostavno meditiram dok se brinem o njima”, kaže Endrju, Njujorčanin u svojim četrdesetim, koji se pčelarstvom bavi već jedanaest godina.

Pčele bez granica
Iako je briga o košnicama cjelodnevan posao, Koteova strast i profesija se razlikuju. On povremeno predaje engleski jezik i književnost studentima koledža da bi „odgajio njihovo mišljenje”, a pčelarstvom se bavi da bi ostvario prihod i poboljšao oprašivanje u zapuštenim gradskim četvrtima.

„Specijalizovao sam se za medonosne pčele. Drago mi je što mogu uz pomoć njih da pomognem da se bašte, parkovi i leje na krovovima grada oprašuju i uživam u onome”, kaže Endrju, koji je osnivač firme „Andrew’s Honey” i predsjednik Udruženja pčelara Njujorka.

Prije deset godina osnovao je i neprofitnu organizaciju „Pčele bez granica” - dobrotvornu organizaciju koja pruža sredstva i obrazovanje pčelarima u nerazvijenim zemljama, uglavnom na Fidžiju, Haitiju, u Ugandi i Keniji, kako bi se pomoću pčela smanjilo siromaštvo.

Glavna prednost ovakvog uzgoja pčelinjih zajednica jeste smanjena upotreba pesticida, koji su jedan od glavnih neprijatelja pčela i prijetnja njihovom opstanku.

„Termin ‘urbano pčelarstvo’ nastao je krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, kada su zaljubljenici u ova divna stvorenja koji žive u velikim gradovima, u svojim dvorištima ili na ravnim krovovima zgrada, formirali mini pčelinjake sa nekoliko košnica. Posljednjih godina, globalni hotelski lanci i druge institucije pridružile su se trendu urbanog pčelarstva, donoseći gostima sopstveni med direktno na svoje stolove. S obzirom na dokumentovano smanjenje broja pčela u određenim geografskim područjima, posebno u Sjevernoj Americi i Evropi, ovo je ohrabrujuća vijest za čovječanstvo”, ističe Kote.

Od legalizacije pčelarstva u Njujorku 2010. godine, broj urbanih košnica je eksplodirao. Samo u 2020. godini, procijenjeno je da je u gradu bilo oko 600 registrovanih košnica. Ovaj trend je dodatno ubrzan tokom pandemije, kada su mnogi stanovnici tražili nove hobije povezane s prirodom, piše Flow Hive US.

Pčele u službi grada
Zeleni krovovi su više od estetike, smatraju iz kompanije RXR Realty, koja je jedna od onih koje su integrisale pčelarstvo u svoje zgrade, poput Starrett-Lehigh zgrade u Čelsiju, gdje se na krovu nalazi urbana farma sa devet košnica i oko 450.000 pčela. Ove košnice ne samo da doprinose biodiverzitetu, već služe i kao edukativni alati za stanare i posjetioce.

Urbane pčele igraju ključnu ulogu u oprašivanju biljaka u gradskim vrtovima i parkovima, doprinoseći zdravlju urbanog ekosistema. Zanimljivo je da pčele u gradovima često imaju pristup raznovrsnijim biljkama nego one u ruralnim područjima, što rezultira jedinstvenim ukusom meda.

Iako urbano pčelarstvo ima mnoge prednosti, stručnjaci upozoravaju na potencijalne probleme. Prekomjerni broj košnica može da dovede do konkurencije između domaćih i divljih pčela za ograničene resurse, što može negativno da utiče na lokalne populacije divljih oprašivača, piše WIRED.

 

 

 

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније