- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
26. 10. 2025.
10:04 >> 10:11
2
Dragićević: Kopanjem kanala u Tološkoj šumi oštetili korijene borova
Građanski i ekološki aktivista Aleksandar Dragićević skrenuo je pažnju na loše osmišljen i urađen sistem za navodnjavanje u Tološkoj šumi. Kako je kazao, u narednih nekoliko godina vidjeće se posljedice radova koji se trenutno izvode u tom gradskom praku, jer je oštećen korjenski sistem borova.
Dragićević je reporteru Jutranjeg programa objasnio da su kopanjem kanala kako bi se sproveo sistem za navodnjavanje, pokidani horizontalni korijenovi sistemi borova u Tološkoj šumi.
"Ovo što je urađeno je suludo za već formiran park i moglo je to da se uradi na mnogo bolji način. Tu su alepski borovi koji su nakrivljeni i skloni padu kada su jači vjetrovi. Uveli su dva bagera i cijeli ovaj potez šume, potpuno prekopali i pokidali horizontalni korijenov sistem. Svako ovo stablo ima ogroman korijenov sistem ispod sebe, a onaj najvažniji je taj tzv. horizontalni koji ide po površini na dubini od 40 do 60 cm. I on u stvari drži ovo stablo da ono ne padne. Sada možete da vidite da su ti korijenovi sistemi potpuno pokidani svuda", navodi Dragićević.
Ocjenjuje da uopšte nije konsultovana struka i da nijedan pejzažni arhitekta, ni biolog ne bi potpisali ovakve radove.
"Mjerama zaštite predviđeno je da ako stablo ima 10 centimetara, ne smijete metar od korijenovog sistema da radite. Većina ovih stabala je u prečniku 20, 30, 40 cm, nije smijelo uopšte da se prilazi ka njima. Otkinuli su korijenov sistem, nisu izvršili mjere zaštite, jer svaki put kada otkinete ili oštetite korijenov sistem, morali bi se stavljati određene paste koje sprečavaju prodor patogena, infekcija. U mjesecima pred nama i godinama, ta stabla slabe od udara vjetra, od oluja, od bolesti koje će da uđu i onda se dodatno nakrivljuju i padaju. Pretpostavka je da će u sljedeće tri ili četiri godine makar pola ovih stabala morati da bude uklonjeno zbog bezbjednosti ili će samo pasti", ističe Dragioćević.
Sistem za navodnjavanje, smatra, mogao se uraditi drugačije, a konstatuje da se u Podgorici često dešavaju ekološki incidenti.
"Ovo se jako često nama dešava u Podgorici. Imali smo situaciju da se posjekla košćela, da se po bulevarima kidaju već formirani drvoredi. To je potpuno suludo, pogotovo u vremenu klimatskih promjena i čini ogromnu i finansijsku štetu, jer svako ovo stablo ima određenu ekosistemsku vrijednost. Trebalo je neinvazivno kopanje oko samih stabala, ručno gdje nam nije potrebna bila nikakva tehnologija. Jeste da bi duže trajala i sigurno bi bilo skuplje, ali kada radite ručno, vi možete da opšijete, da vidite gdje je korijen. Postoji i hidro način gdje se ispiranjem industrijskim vrši, a ima i vazdušni metod koji je malo skuplji, ali se koristi u svim velikim gradovima Evrope", kazao je Dragićević.
Nada se da će neko iz Zelenila reći da je ovo greška, i da će vidjeti kako da sprovedu aktivnosti kako se ovo ne bi u budućnosti dešavalo, a i kako bi se ova šuma sada sačuvala.
"Juče smo imali pad jednog stabla na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, koje je palo direktno na ulicu bez ikakve najave. Ja očekujem da se to ovdje i desi. U svakom trenutku je nesigurno, a mjesecima pred nama, kad priroda odradi i svoj posao, tek", naglašava Dragićević.
Sanacije za ovo što je već urađeno, kako je kazao, ne postoji. Drveću je pokidano korijenje i ono više nema za šta da se drži. Polako će da se pomjera i padne. Neka stabla će morati biti preventivno orezana.
Objašnjava da ova vrsta borova raste na čudan način, prilagođava se vjetru. I to je još jedna funkcija šume da ublaži udare vjetra.
"Moraće sada da vide makar kako da ove korijenove sisteme koje su uništili, zaštite od prodora patogena, to mora da se odradi, iako to nikada ne rade, ali da bi makar malo spriječili oboljenje samih stabala, koja kada obole, onda imaju maksimum tri godine života i padaju", objašnjava Dragićević.
Коментари2
Остави коментар