V.N. [ Euronews ]

Džared Kušner: Trampov zet koji uskače kada diplomatija zakaže

Priča o Džaredu Kušneru je rijedak spoj moći, porodičnog uticaja i političkog cinizma. Od pozicije višeg savjetnika u Bijeloj kući tokom prvog mandata Donalda Trampa kao predsjednika SAD-a, do njegovog nedavnog ponovnog pojavljivanja u pregovorima između Izraela i Hamasa, predsjednikov zet ponovo oblikuje pravila igre u kojoj su granice između političke i poslovne sfere izuzetno nejasne.

Tokom prvog mandata Donalda Trampa, Kušner je postavljen kao neformalni "strateg" za Bliski istok - region kojem većina iskusnih diplomata pristupa sa oklijevanjem, ako ne i sa strahom i rezervom. Bez prethodnog iskustva u diplomatiji, ali sa samopouzdanjem čovjeka koji zna da može slobodno da koristi prezime Tramp, preuzeo je zadatak da osmisli takozvani Mirovni plan između Izraela i Palestinaca.

Rezultat su bili Abrahamski sporazumi - normalizacija odnosa između Izraela i niza arapskih država, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i Maroka. Bio je to prvi značajan američki diplomatski uspjeh u regionu nakon decenija i Kušner je, uprkos kritikama, dokazao da može djelovati kao posrednik tamo gdje je tradicionalna diplomatija podbacila.

Nakon Trampovog odlaska sa vlasti i onoga što je uslijedilo sa upadom u Kapitol, Kušner se povukao sa javne scene, ali samo prividno i samo nakratko. Godine 2022. osnovao je svoju investicionu kompaniju Affinity Partners, sa sjedištem u Majamiju. Ovaj potez je izazvao pitanja, jer je značajan dio kapitala došao iz državnih investicionih fondova Saudijske Arabije i drugih zemalja Zaliva, upravo onih sa kojima je uspostavio diplomatske odnose tokom svog mandata u Bijeloj kući.

Mnogi su ovu investiciju smatrali "nagradom" za njegovu diplomatsku aktivnost, dok su je drugi vidjeli kao jezgro nove vrste uticaja: privatne diplomatije sa ekonomskim predznakom. Kušner to nije poricao i naprotiv, čak i danas insistira da nema ničeg lošeg u ovoj praksi. Tvrdi da mir na Bliskom istoku može biti zasnovan "samo na razvoju i ekonomskoj saradnji".

Povratak u centar pažnje i krhko primirje

U jesen 2025. godine, njegovo ime se ponovo pojavilo u međunarodnim i domaćim medijima. Nakon kontakata u Jerusalimu i Dohi, Džared Kušner je učestvovao nezvanično, ali opet bez ikakvog ustručavanja, u pregovorima koji su doveli do privremenog primirja između Izraela i Hamasa. Njegova uloga, prema izvorima iz izraelske vlade, bila je "veza" između američkih inicijativa i ekonomskih kanala koji će finansirati budućnost Gaze.

Za mnoge, njegov povratak nije slučajnost već nastavak. Kušner pokušava da "reinvestira" na Bliskom istoku, ovog puta ne toliko politički koliko ekonomski. Njegovo prisustvo u razgovorima pokazuje da privatni uticaj sada dobija ulogu zvaničnog alata, u regionu gdje mir i profit teško koegzistiraju.

Porijeklo i porodična tradicija

Džared Kušner je rođen 1981. godine u Nju Džerziju, u imućnoj jevrejskoj porodici sa značajnom aktivnošću u sektoru nekretnina. Njegov otac Čarls Kušner, bio je moćna figura u jevrejskoj zajednici, ali i kontroverzna jer je bio osuđen za finansijske zločine prije nego što se kasnije vratio u posao. Korijeni porodice sežu do litvanskih Jevreja izbjeglica koji su pobjegli od progona i Holokausta.

Njegov jevrejski identitet nije tipična karakteristika već ključni element njegove političke uloge. Kušner se uvijek kretao sa sviješću da govori "kao Jevrejin koji traži mir za Izrael", što je bila fraza koju je ponavljao u svojim javnim izjavama. To mu je donijelo povjerenje u izraelskim krugovima, ali i sumnjičavost u arapskom svijetu.

Njegov lični život je takođe privukao pažnju javnosti. Godine 2009. oženio se Ivankom Tramp, koja je prešla u judaizam kako bi mogla da se pridruži porodici Kušner. Ovaj čin je tada imao veliku simboliku: pokazivao je vezu između dvije najmoćnije porodice u Njujorku - Trampovih i Kušnerovih, ali i stvaranje nove vrste političke dinastije.

U Bijeloj kući bili su nerazdvojni par - ona kao savjetnica predsjednika, on zadužen za Bliski istok. Zajedno su funkcionisali kao "meka moć" predsjedništva, projektujući sliku modernog, kosmopolitskog para koji pokušava da kombinuje veru sa međunarodnom politikom.

Veliki "comeback"

Novo uključivanje Kušnera u razgovore između Izraela i Hamasa otkriva dublju evoluciju, pomjeranje diplomatije od države ka privatnim mrežama uticaja. On više ne zauzima zvaničnu poziciju, što izgleda da je sam tražio - ali njegovi kontakti sa Benjaminom Netanjahuom, emirima Zaliva i Vašingtonom pokazuju da on i dalje vuče konce, i to ne samo brzo, već i izuzetno efikasno.

Potpisano primirje se smatra krhkim, ali njegov otisak je vidljiv. Iza svake inicijative za obnovu Gaze nalaze se investicioni fondovi povezani sa njegovom kompanijom. Za neke, ovo predstavlja sukob interesa, za druge, to je dokaz da se mir danas ne može postići bez ekonomske saradnje. U svakom slučaju, on je donio u Ovalni kabinet ono što je od njega traženo i za šta se javno obavezao, taoce Hamasa njihovim kućama.

Petnaest godina nakon ulaska u politiku, Džared Kušner se vraća na Bliski istok ne kao izaslanik Sjedinjenih Država, već kao nezavisni igrač sa "očiglednim" uticajem. Od kancelarija u Majamiju do palata u Rijadu i Predsjedničke rezidencije u Tel Avivu, njegova uloga ostaje misteriozna jer kombinuje posredovanje sa investicionim interesom, mir sa povratom kapitala.

Kako piše Proto thema, Kušner oličava novi oblik moći našeg doba - onaj koji se ne bira, ne polaže račune, ali menja ravnotežu. Ako krhko primirje opstane, biće to i njegovo dostignuće, ako se sruši, potvrdiće se da se mir na Bliskom istoku ne može kupiti.