Nataša Novović

Pravo na smrt

Nije to bila velika vijest: Dio maturanata bojkotovao vakcinu protiv difterije i tetanusa. Niko ne zna zašto. Za razliku od MMR vakcine, ove dvije dosad nije pratio zao glas. Možda je samo tinejdžerima bilo dosadno da se 'cimaju' oko toga. Ostaje tajna šta su im radili roditelji.

Tetanus je vrlo teško zarazno oboljenje, poznato u narodu kao “zli grč”. Nastaje kada se rana zagadi sporama tetanusnog bacila. Vrijeme od infekcije do razvoja simptoma je od dva dana do više mjeseci. Prvi simptomi su kočenje mišića za žvakanje, povišena temperatura, ukočenost mišića, grčenje leđne muskulature, smetnje u disanju, pa čak i prestanak disanja i smrt. Kod teških slučajeva smrt nastupa već prve nedjelje.

I najmanja povreda kože, poput zanoktice, može postati pogodno tlo za napredovanje tetanusa.

Kada i najmanja rana dođe u dodir sa zemljom i zagađenim predmetima, takvu ranu treba smatrati ulaznim vratima za spore tetanusa”, upozorava Institut za javno zdravlje. Izgleda zaludu.

Difterija je akutno oboljenje koje najčešće zahvata krajnike, ždrijelo, nos, a ponekad i druge sluzokože ili kožu. Zarazna je. Od difterije najčešće obolijevaju nevakcinisana djeca od druge do šeste godine. Kod dijela pacijenata javlja se srčani zastoj zbog upale srčanog mišića i zalizaka. Najopasnija komplikacija difterije je začepljenje disajnih puteva, što dovodi do smrti.

U posljednjim izvještajima SZO i UNICEF izdvojili su Crnu Gori kao zemlju u kojoj je samo 50 odsto djece vakcinisano MMR vakcinom. Ona se tako našla u grupi sa Rumunijom, koja ima najviše evidentiranih slučajeva obolijevanja od morbila.

Crna Gora već godinama bilježi ekstremno niske nivoe zaštite djece kada je riječ o opasnim zaraznim bolestima – u konkretnom slučaju o morbilama. Dok je tako, postoji opasnost od masovnog obolijevanja, kazao je Pobjedi dr Senad Begić, koordinator programa UNICEF-a Crne Gore za društvene promjene u ponašanju.

Pojasno je da je najbolje zaštićena generacija rođena 2019. godine, kod koje je 81 odsto djece primilo makar jednu dozu vakcine protiv morbila, ali, kako se ide ka mlađim generacijama, taj procenat opada, čak do 21 odsto djece rođene 2023.

Za morbile, koje su jedna od najzaraznijih bolesti poznatih modernoj medicini, kolektivni imunitet koji treba postići iznosi čak 95 odsto zaštićenih u populaciji koja je najugroženija od obolijevanja i razvoja komplikacija, a to su djeca.

Ljekari su odavno objasnili da male boginje, kao ni zaušci i rubeola, same po sebi nijesu smrtonosne bolesti. Problem su komplikacije koje zbog njih mogu da nastanu, a one su najčešće kod malih boginja. Ideja velikog broja roditelja da se vakcina tek tako može odložiti postaje upitna ako se zna da se komplikacije javljaju u 30 odsto slučajeva, posebno kod djece mlađe od pet godina. U najtežim slučajevima može doći do pojave pneumonije, gubitka sluha i zapaljenja mozga koje se uglavnom završava fatalno.

Komplikacije zaušaka takođe mogu biti zapaljenje moždanih ovojnica, kao i testisa i jajnika i tako dalje. Rubeola ima komplikacije u vidu zapaljenja pluća ili encefalitisa, a ukoliko žena nije preležala ovu bolest ili nije vakcinisana, u toku trudnoće može dovesti do pobačaja.

U 2025. godini u Crnoj Gori je obavezno 11 vakcina. Protiv tuberkuloze, dječije paralize, difterije, tetanusa, velikog kašlja, malih boginja, epidemijskih zaušaka, crvenke, virusnog hepatitisa B, hemofilusa influence tipa b i streptokoka pneumonije.

Obaveza ljekara je da roditelje detaljno informišu o vakcinama, da im objasne šta se tačno zna o njihovom kvalitetu, poštuju li se pravila oko skladištenja, kako zdravstveno stanje djeteta utiče na to može li ili ne da primi vakcimu i tome slično. U gužvama kakve kod nas vladaju nije teško pretpostaviti da, makar ponekad, fali spremnosti izabranih pedijatara da odgovaraju na pitanja roditelja. A mora se.

Naravno da su u pravu roditelji koji ukazuju na enormne zarade farmaceutskih kompanija. Samo, ljudi često zanemare činjenicu da ogroman broj proizvoda koji se ubrajaju u alternativnu medicinu proizvode iste te farmaceutske kuće. Pritom, istraživanja i klinička testiranja konvencionalnih ljekova skup su i dugotrajan proces, dok ”šećerne vodice” ostvaruju ogromne prihode iako ulaganja praktično nema. Mislite da je slučajno što razni ”prijeki ljekovi” vrište sa polica svih mogućih apoteka?

Takođe, jasno je da vakcine mogu imati problematične kontraefekte. Ali - ima i aspirin. I ibuprofen i paracetamol, ljekovi koji se djeci daju bez pardona.

Nego, sve i ako ima pravo da bira za sebe, niko nema pravo da donosi odluke koje mogu ugroziti druge. Nečije dijete može lako odbolovati male boginje, ali ih može i prenijeti djetetu koje iz medicinskih razloga nije vakcinisano i može da dobije, recimo meningitis, od kojeg se često umire.

Jonasa Salka, čovjeka koji je izumio vakcinu protiv dječje paralize, novinari su 1955. pitali ko je vlasnik patenta na spasonosni lijek.

“Narod, rekao bih. Nema patenta. Ko može da patentira Sunce?”, odgovorio je on.

Kod nas vakcina ne košta ništa, ali - malo te priče nama znače.