- Hronika
- Montesong
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
29. 05. 2024.
08:37 >> 08:37
Čitaj mi:
bistre vode nisu više plave
Rijeke Aljaske rđave, topi se permafrost
Neki od netaknutih bistrih, ledeno plavih vodenih tokova Aljaske obojeni su narandžastom bojom koja je veoma intenzivna i vidi se iz Zemljine orbite.
Nova studija o vodama na Aljasci navodi da je najmanje 75 arktičkih potoka zaprljano mineralom gvožđa, pa je voda u boji rđe. Tokom posljednjih nekoliko godina tipične plave, ljubičaste i zelene tundre ekosistema Aljaske presječene su neočekivanom nijansom narandžastih rijeka.
"Zamućenost voda narandžastom bojom toliko je velika da se vidi iz svemira", naveo je Bret Poulin, toksikolog za životnu sredinu Dejvis Univerziteta u Kaliforniji.
Kako su naveli ekolozi Službe Nacionalnog parka, prvi put je problem narandžaste boje u vodama Aljaske primijećen još 2018. godine i od tada se neka područja prate putem satelitskih snimaka.
"Postoje određene lokacije koje izgledaju skoro kao mlječni sok od pomorandže, ti vodeni tokovi su jako toksični i mogu da spriječe migraciju riba.
Analiza uzoraka koji su prikupljeni između juna i septembra 2022. godine zabilježili su visoke koncentracije gvožđa i drugih toksičnih metala, uključujući cink, bakar, nikl i olovo, u poređenju sa obližnjim zdravim potocima.
U nekim slučajevima, ovi zagađivači su povećali kisjelost vode sa 8 na 2,3 vrijednosti ph-a. Ispitivanja satelitskih snimaka od 1985. do 2022. godine, pokazala su da se ovaj čudan fenomen javlja tokom posljednje decenije, a poklapa se sa toplijim vremenom i povećanim sniježnim padavinama.
"Naša radna hipoteza je da odmrzavanje zemljišta permafrosta omogućava vodi da se dublje infiltrira i stupi u interakciju sa mineralima koji su bili zaključani hiljadama godina", objašnjava Bret Poulin.
Arktik se zagrijeva oko četiri puta brže od ostatka naše planete. Ta dodatna toplota topi smrznuto tlo, povećava mikrobnu aktivnost koja dodatno remeti tlo.
"Čini se da su klimatske promjene i otapanje permafrosta glavni pokretači oštećenja vodotoka", zaključuju istraživači.
"Promjena boje vodenih tokova donijela je i drastičan pad populacija različitih makrobeskičmenjaka i brojnosti riba. Promjena hemijskih vrijednosti ph vode zbog drenaže kiselih stijena ugrožava ne samo divlje životinje, već i lokalno stanovništvo koje ove vodene tokove koristi za piće i ribolov.
Tim ekologa nastavlja svoja istraživanja u nadi da će razumijeti šire ekološke uticaje na region i utvrditi kada i gdje će toksična narandžasta boja ponovo pojaviti u vodama Aljaske.
"Kako se klima na planeti zagrijeva, očekujemo da će se permafrost i dalje topiti, pa gdje god u prirodi postoje, minerali bakra, cinka, nikla...i drugih toksičnih minerala nastajaće potoci narandžastih vodenih tokova.
Коментари0
Остави коментар