N1 [ R.B. ]

HRONIČNA DOSADA

Nakon burnout-a, sada se pojavio boreout sindrom na poslu

Svi smo čuli za "burnout", odnosno izgaranju na poslu, ali rijetko se priča o sindromu boreout, koji je jednako opasan za naše mentalno zdravlje.

Ako vam je hronično dosadno na poslu to može da ima štetne posljedice, a eksperti sugerišu da o tome moramo mnogo više da govorimo, piše BBC.

Ime ovog sindroma je izvedenica iz engleske riječi boredom, što znači dosada, a manifestuje se kao hronični osjećaj dosade i neiskorišćenosti ličnih kapaciteta na radnom mjestu.

Dok je burnout povezan sa produženim radnim vremenom, lošom ravnotežom sa privatnim životom i sa veličanjem prekovremenog rada, boreout se dešava kada nam je na radnom mjestu toliko dosadno da ga smatramo besmislenim – čini se da naš rad i naša zaduženja nemaju svrhu.

Boreout nije toliko vidljiv kao njegov opozit, mada stručnjaci smatraju da ovaj fenomen, koji se sve češće javlja u industriji, može da rezultira nekim zdravstvenim problemima zaposlenih. To je takođe loše za kompanije, jer radna snaga koja pati od boreouta ima tendenciju da češće mijenja posao.

Poznavanje ovog sindroma, kao i mogućnost da ga prepoznamo kod sebe je ključno za rešavanje problema. Postoje aktivnosti koje i radnici i kompanije mogu da preduzmu kako bi ga ublažili.

Šta je boreout?

"Ukratko – boreout je hronično dosađivanje", kazala je Lota Hardžu, vanredni profesor na Katedri za ogranizaciono ponašanje EMLion poslovne škole u Francuskoj, koja je godinama proučavala boreout sindrom.

Hroničnu dosadu mogu da izazovu razni faktori, uključujući i rad u demorališućem fizičkom okruženju kao što su ograđeni boksevi, ili osjećaj nedovoljnog izazova na poslu tokom dužeg vremenskog perioda. Međutim, Hardžu smatra da je osnovni osjećaj boreouta besmislenost – osjećaj da posao nema nikakvu svrhu.

Iako je normalno da svi povremeno iskusimo osjećaj dosade na poslu, hronično dosađivanje može da ukaže da je potrebno da se ovim problemom pozabavite, smatra Hardžu, jer bi, u suprotnom, to imalo posljedice.

Ona je 2014. godine radila na studiji u okviru koje je posmatrala 11.000 radnika zaposlenih u 87 finskih organizacija. Tom prilikom je otkrila da je hronična dosada "uvećala vjerovatnoću fluktuacije radnika i namjera za prevremeni odlazak u penziju, lošu samoprocenu zdravstvenog stanja i simptoma stresa".