Mi.M. [ euronews.rs ]

Zdravstvene posljedice naglog pada temperature

U posljednja 24 sata svjedoci smo ekstremnih vremenskih promena. Nagli pad temperature za 20 stepeni u roku od jednog dana može ozbiljno uticati na zdravlje. Kako se organizam prilagođava ovim uslovima i ko je najugroženiji?

Koji su simptomi?

Problemi sa disajnim putevima

Hladniji vazduh može iritirati disajne puteve, što dovodi do kašlja, otežanog disanja ili pogoršanja stanja kod osoba sa astmom i hroničnom opstruktivnom bolešću pluća (HOBP). Pad temperature takođe može oslabiti imunitet, povećavajući rizik od prehlada ili virusnih infekcija.

Kardiovaskularni problemi

Nagli prelaz na hladnije vrijeme sužava krvne sudove, što povećava krvni pritisak i opterećenje na srce. Osobe sa hipertenzijom ili srčanim oboljenjima mogu osjetiti bol u grudima, ubrzan rad srca ili čak povećan rizik od srčanog udara.

Bolovi u zglobovima i mišićima

Osobe sa artritisom ili reumatskim oboljenjima često prijavljuju pojačane bolove tokom vremenskih promena. Niska temperatura i povećana vlažnost mogu dodatno pogoršati ove simptome.

Glavobolje i migrene

Promjene atmosferskog pritiska, koje često prate temperaturne skokove, mogu izazvati glavobolje ili migrene, posebno kod meteosensitivnih osoba.

Psihološki efekti

Nagli pad temperature može uticati na raspoloženje, izazivajući umor, razdražljivost ili simptome sezonskog afektivnog poremećaja (SAD), naročito ako je praćen smanjenjem sunčeve svetlosti.

Tipični simptomi:

• Umor i malaksalost
• Glavobolja ili vrtoglavica
• Bol u zglobovima ili mišićima
• Osećaj hladnoće i drhtavica
• Otežano disanje ili suvi kašalj
• Povišen krvni pritisak
• Razdražljivost ili anksioznost

Ko je najugroženiji?

Prije svega starije osobe. Njihov organizam teže reguliše tjelesnu temperaturu, a često imaju hronične bolesti koje se pogoršavaju.

Ugrožene su i osobe sa hroničnim oboljenjima. Pacijenti sa srčanim, plućnim ili reumatskim bolestima posebno su osjetljivi.

Od temperaturnih razlika nisu izuzeta ni djeca jer je njihov imunološki sistem još u razvoju, pa su podložnija prehladama.

Ove razlike pogađaju i meteosensitive osobe, odnosno one koje reaguju na vremenske promene često imaju pojačane simptome poput nesanice ili glavobolje.

Kako se zaštititi?

Da biste smanjili rizik od zdravstvenih problema oblačite se slojevito kako biste se prilagodili promeni temperature. Pijte dovoljno tečnosti da izbegnete dehidraciju.

Izbjegavajte naglo izlaganje hladnoći, posebno ako ste znojavi. Uzimajte vitaminske suplemente (naročito vitamin C i D) za jačanje imuniteta. Osobe sa hroničnim bolestima treba redovno da uzimaju propisanu terapiju i konsultuju ljekara ako primete pogoršanje.