- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
20. 01. 2014.
23:44 >> 23:44
HLADAN VAZDUH
Zašto zima drugačije miriše
Borove iglice. Dim. Snijeg. To su mirisi koje najčešće povezujemo sa zimom. Ali, zašto se uopšte miris zime razlikuje od mirisa ljetnjih vrućina?
„Jedan od razloga jeste činjenica da se molekuli mirisa kreću sporije kako temperatura vazduha pada”, rekla je Pamela Dalton, naučnica iz Monel centra u Filadelfiji. To znači da tokom hladnih dana možemo da namirišemo manje mirisa nego tokom vrućih i vlažnih mjeseci.
Iz istog razloga vruća supa ima snažniji miris od hladne, i kamion za odvoženje smeća ostavlja snažniji miris tokom sparnih ljetnjih dana.
„Štaviše, naš nos ne radi baš tako dobro kada je okolni vazduh hladan. Olfaktivni receptori zimi se malo dublje „zakopaju” u nos, vjerovatno zbog zaštite od hladnog i suvog vazduha”, dodala je Dalton.
„Hladan vazduh takođe podstiče iritaciju osjetljivog trigeminalnog živca, a upravo ovaj živac je ono zbog čega plačemo kada sjeckamo luk ili ono zbog čega osjetimo navalu ljutine kada udahnemo malo jake metvice”, rekao je Alan Hirš, neurolog i psihijatar iz Čikaga.
Kada mirisi istovremeno stimulišu i trigeminalni i olfaktivni živac, doživljaj nekog mirisa postaje sve intenzivniji. Takođe, postoji i jaka psihološka komponenta kada je u pitanju čulo mirisa. Naime, ono što očekujemo da namirišemo ima veliki uticaj na miris koji zaista i osjetimo.
Dakle, ukoliko zimi izađemo napolje i očekujemo da ćemo namirisati snijeg ili pečeno kestenje, zaista ćemo ga i namirisati.
Naravno, mirisi koje očekujemo da namirišemo razlikuju se od godišnjih doba. Na primjer, ljeto donosi miris cvijeća, prljavštine i dima od roštilja, dok zimi malo toga možemo namirisati. Shodno tome, kako bi kompenzovali nedostatak mirisa, ljudi zimi uglavnom pale više mirisnih svijeća nego inače, kuvaju variva intenzivnijih mirisa i peku više kolačića. To stvara veći kontrast između unutrašnjeg i spoljašnjeg okruženja.
„Zimi su naša čula više usmjerena na unutrašnje mirise. Kuće su zatvorene, prozori su zatvoreni. Koncentrišemo se na mirise kuvanja i življenja”, zaključila je Dalton.
Коментари0
Остави коментар