NAUČNICI IZBROJALI

Na svakog čovjeka oko 2,5 miliona mrava

Naučnici su do sada napravili najtemeljniju procjenu globalne populacije mrava – insekata koji su se naselili gotovo svuda na planeti, a procjenjena ukupna brojka je nevjerovatnih 20 bilijardi ili otprilike 2,5 miliona na svakog čovjeka.

To ne bi trebalo biti iznenađenje s obzirom na to koliko su ovi užurbani i društveni insekti sveprisutni i činjenicu da napreduju od doba dinosaurusa, s najstarijim poznatim fosilom mrava koji datira od prije 100 miliona godina iz razdoblja krede.

"Mravi zasigurno igraju centralnu ulogu u gotovo svakom kopnenom ekosistemu", rekao je entomolog Patrik Šultejs sa Univerziteta u Vircburgu u Njemačkoj i Univerziteta u Hongkongu, koautor studije objavljene prošle nedjelje u časopisu "Proceedings of National Academy of Sciences".

"Oni su vrlo važni za kruženje hranjivih materija, procese razgradnje, širenje sjemena biljaka i promjene. Mravi su takođe izuzetno raznolika grupa insekata, s različitim vrstama koje ispunjavaju širok raspon funkcija. Ali najviše od svega, to je njihova brojčana zastupljenost koja ih čini ključnim ekološkim igračima", rekao je Šultejs.

Postoji više od 12.000 poznatih vrsta mrava, koji su crne, smeđe ili crvene boje i imaju tijelo segmentirano u tri dijela. U rasponu veličine od oko 1 mm do oko 3 cm, mravi obično nastanjuju tlo, lišće ili raspadajuće biljke – a povremeno i ljudske kuhinje.

Mravi, čiji su najbliži rođaci pčele i ose, nastanjeni su gotovo svuda na Zemlji, kao što svaki izletnik zna, osim Antarktika, Grenlanda, Islanda i nekih ostrvskih država.

"Bio sam zadivljen činjenicom da je biomasa mrava veća od biomase divljih sisara i ptica zajedno, te da doseže 20 odsto ljudske biomase. To vam daje razumijevanje razmjera njihovog uticaja", rekla je ekološkinja i koautorka studije Sabine Noten, takođe sa Univerziteta u Vircburgu u Njemačkoj i Univerziteta u Hongkongu.

"Smatram da je ogromna raznolikost mrava fascinantna. Mogu biti sićušni ili veliki i mogu da pokažu ​​najbizarnije načine prilagođavanja", dodala je Noten, navodeći široko rasprostranjeni rod mrava nazvan Strumigenys, poznat po dugim ustima sa šiljcima koji se koriste za lov na male beskičmenjake.

Istraživači su svoju analizu temeljili na 489 studija populacija mrava na svim kontinentima na kojima mravi žive.

"Naš skup podataka predstavlja zbir ogromnog napora hiljade naučnika. Tako smo bili u mogućnosti ekstrapolirati broj mrava za različite regije svijeta i procijeniti njihov ukupni globalni broj i biomasu", rekao je Šultejs.

Utvrđeno je da tropska područja sadrže mnogo više mrava nego druga područja, pri čemu šume i sušna područja imaju više mrava nego urbana područja.

"Postoje određeni djelovi svijeta u kojima imamo malo podataka i ne možemo doći do pouzdanih procjena za sve kontinente. Afrika je jedan takav primjer. Dugo znamo da je to kontinent vrlo bogat mravima, ali i nedovoljno proučen", pojasnio je.

"Neki mravi svakako mogu biti jako dosadni, ali to je perspektiva čovjeka. Većina mrava je zapravo vrlo korisna, čak i nama ljudima. Razmislite o količini organske materije koju 20 bilijardi mrava transportuje, uklanja, reciklira i jede. Zapravo, mravi su toliko bitni za neometane biološke procese da se mogu smatrati inženjerima ekosistema", naglasio je naučnik.