Mi.M. [ N1 ]

Džinovski ledeni brijeg topi se kod obale Antarktika

Jedan džinovski ledeni brijeg, nastao odvajanjem od Antarktika prije 39 godina, i jedno vrijeme najveći na svijetu, sada se brzo topi jer se okean zagrijava, kažu naučnici.

Početkom godine taj kolos leda, nazvan A23a, težio je skoro hiljadu milijardi tona i pokrivao skoro 4.000 kvadratnih kilometara – što je upola veće od površine Luksemburga.

Ali dok je plutao ka sjeveru, ka toplijim regionima Južnog okeana, veliki komadi su se odlamali. Njegova veličina je sada 1.770 kvadratnih kilometara, a širina dostiže i do 60 kilometara, prema AFP analizi satelitskih snimaka Evropskog servisa Kopernikus.

„Rekao bih da je zaista na kraju… Voda je previše topla da bi opstao. Stalno se topi“, rekao je za AFP Endru Mejers, okeanski naučnik u Britanskom zavodu za Antarktik.

„Očekujem da će se to nastaviti i da će biti neprepoznatljiv u roku od nekoliko nedjelja“, dodao je on.

A23a se odvojio od kontinenta 1986. godine, pa se nasukao u Vedelovom moru, gdje je ostao više od tri decenije. Ponovo je zaplovio 2020. godine, nošen jakom Antarktičkom cirkumpolarnom okeanskom strujom.

Ponovo se nasukao u martu 2025. godine, nedaleko od Južne Džordžije, britanskog ostrva u južnom Atlantiku. Strahovalo se da ugrožava život pingvina i morskih lavova.

Završio je svoje putovanje obilazeći to ostrvo i krećući se brže, dok su jaki talasi i hladnije vode tog okeana ipak uzimali svoj danak.

Naučnici su bili iznenađeni kada su vidjeli da je izdržao tako dugo. „Većina ledenih bregova ne ide tako daleko“, jer su „osuđeni na propast“ kada napuste zaštitu antarktičke klime, objasnio je Mejers.

Formiranje ledenih bregova je prirodni proces, a naučnici vjeruju da se brzina kojom ih Antarktik proizvodi povećala – vjerovatno zbog klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem.