SERGEJ LJADOV

Rus promoviše ljepote CG

Crna Gora ima ogromni potencijal za razvoj gastronomskog i vinskog ali i biciklističkog turizma, ocijenio je vlasnik Portala BalkanPro, Sergej Ljadov.

Ovaj Moskovljanin u Crnu Goru je prvi put došao 1999, otkada se zaljubio u njene prirodne ljepote. Već 18 godina svakog ljeta dolazi i obilazi skoro sve crnogorske gradove.

Ljadov je za Portal RTCG rekao da se zbog lijepe prirode, nacionalne kuhinje, ali i crnogorskog gostoprimstva, odlučio da sa prijateljem pokrene sajt BalkanPro.ru, kako bi na ruskom tržištu predstavio potencijale Crne Gore.

Kaže da Rusi u našu zemlju dolaze zbog prelijepog primorja, ali dodaje da i druge države imaju more, pa se ne mogu pohvaliti sa tolikim brojem ruskih turista, kao Crna Gora.

Šansu za poboljšanje turističke ponude, Ljadov vidi u razvoju gastronomskih i vinskih tura. Malo koja zemlja se, kako navodi, može pohvaliti tako bogatom nacionalnom kuhinjom.

Kada je portal BalkanPro.ru osnovan i zbog čega ste se odlucili na projekat promovisanja turistickih potencijala Crne Gore?

Portal BalkanPro.ru osnovan je 2010. godine. Do tada mi smo zajedno sa našim partnerima dolazili u Budvu, Bar, Heceg Novi, Podgoricu, Cetinje, Kolašin. Prirodne ljepote, zadivljujuće gostoprimstvo lokalnog stanovništva, nacionalna kuhinja naveli su nas na ideju da o svemu tome moramo ispričati Rusima. Odlučili smo da je sajt dobra podloga  za realizaciju te ideje. Pokrenuli smo internet portal, počeli prevođenje novosti, pripremali određene članke i objavljivali foto-reportaže. Trudimo se da što je više moguće ispričamo o turističkom potencijalu Crne Gore. Raduje nas, što čitaoci vole takve vijesti.  Poseban interes čitaoci iskazuju prema novim turističkim destinacijama koje se tek formiraju, kao što su planina Orijen u zaleđu Herceg Novog, zatim planina Vrmac, solana u Ulcinju, Šasko jezero, nova  turistička maršruta između Bara i Skadarskog jezera i mnoge druge.

Kada ste prvi put posjetili Crnu Goru? Šta vam se najviše svidjelo u Crnoj Gori?

Prvi put sam posjetio Crnu Goru na ljeto 1999. godine. I baš prvog dana mog odmora  desilo se pomračenje sunca. Na Slovenskoj plaži bilo je jako malo ljudi, i to u avgustu, u jeku sezone. Ja i moj prijatelj smo bili srećni, jer nijesmo morali da tražimo slobodne ležaljke na plaži i da preskačemo preko gostiju koji se sunčaju. O tome da se desilo pomračenje sunca, rekao nam je kasnije vlasnik tadašnjeg lokala “Rasputin”, koji se nalazio na šetalištu. Kada je čuo ruski jezik, vlasnik tog lokala  nas pozvao da mu se pridružimo i ugostio nas ruskim nacionalnim napitkom - votkom. Tokom 90-ih godina ruskih turista u Crnoj Gori je bilo znatno manje, nego danas, pa je vlasniku lokala bilo drago da se sa nama upozna i da sazna kako se živi u Moskvi. Još tada nas je zadivio visok nivo usluge u restoranima u Budvi, iako nijesu bili popunjeni do posljednjeg mjesta. U Rusiji tokom 90-h godina restoraterstvo se tek razvijalo, pa usluga nije uvijek bila na nivou. Zato je Crna Gora već uveliko služila kao primjer, sa kakvom ljubavlju se treba odnositi prema nacionalnoj kuhinji i njenim poštovaocima. Nikada neću zaboraviti ukus lokalnog domaćeg paradajza, koji u potpunosti odgovara smislu riječi “Paradise”. Crna Gora se voli zbog svega – njenih ljudi prirode, tradicije i istorije.

Čime Crna Gora najviše privlači ruske turiste?

Ruske turiste u Crnoj Gori, prije svega, najviše privlači more. To je potpuno normalno, ako uzmete u obzir dugu zimu u Rusiji. Svako ima svoj omiljeni djelić crnogorskog primorja. Za neke to je Herceg Novi, za druge – Donja Lastva, treći se dive Kotoru. Nekoliko mojih poznanika je zaljubljeno u Petrovac. Nekome se dopada Lastva Grbaljska i plaža Jaz. Naravno, niko ne može biti ravodušan prema Svetom Stefanu i Miločeru. S druge strane, većina omladine bira za odmor Budvu. Međutim, ne idu svi moji sunarodnici na Jadran. Mnoge zemlje imaju more, ali se malo koja može pohvaliti brojem ruskih turista, kao Crna Gora.Imamo zajedničku istoriju. Nedavno smo pripremali jedan članak u kojem su se pominjala originalna vrata jednog od muzeja u Herceg Novom, na kojima su isklesana imena ruskih vojnika koji su oslobađali Dalmaciju od vojske Napoleona prije dva vijeka – 1807. godine. Veoma malom broju turista je poznat taj podatak, ali su svima poznati viševjekovni prijateljski odnosi Crne Gore i Rusije. Zajednička pravoslavna vjera – jedna je od osnova naših odnosa. Hiljade vjernika iz Rusije posjećuju manastire Ostrog i Ždrebaonik, kao i druge, od kojih su neki stari skoro hiljadu godina. Osim toga, mnogi Rusi odluče  da se vjenčaju u pravoslavnim  crkvama u Crnoj Gori.  Rusko groblje i crkva Pravednog Fjodora Ušakova u Herceg Novom, spomenik na Grahovu palim ruskim borcima za vrijme Drugog svjetskog rata, spomenici Puškinu i Visockom u Podgorici, kao i mnoge istorijske, diplomatske i kulturne veze utiču na iskrena osjećanja mnogih Rusa prema Crnogorcima. Za razliku od Tajlanda i Egipta, ruski turisti u Crnoj Gori se  mogu sporazumjeti s lokalnim stanovništvom i uvijek mogu osjetiti njihovu dobronaklonost i pažnju.

Ruski mediji su pisali da će zbog zaoštravanja odnosa između Rusije i Turske naredne godine Crna Gora biti glavna destinacija Rusima. Da li su takve prognoze očekivane?

Ukidanje letova za Egipat i Tursku neće automatski dovesti do porasta broja turista na ostalim destinacijama. Do početka ljetnje sezone ostalo je pet,šest mjeseci. Ekonomska situacija u Rusiji je još uvijek teška i nije se stabilizovala. Analitičari registruju pad prihoda kod stanovništva. Pad cijene nafte nikome ne šalje optimistične poruke. Dalji pad cijene nafte neizbježno će dovesti i do pada rublje. Zbog toga će sve manji broj stanovnika moći da priušti putovanje van zemlje, pogotovo u zemlje sa evropskom valutom. Međutim, to ne znači da treba sjedjeti skrštenih ruku i pratiti kretanje rublje. Smatram da u međusezoni Crna Gora treba aktivno da prezentuje svoju ponudu u Moskvi i Sankt-Peterburgu, kao i u drugim gradovima, kako bi u slučaju povoljnijih spoljnih faktora ojačali svoje prisustvo. Uzgred neke od zemalja regiona započeli su aktivno privlačenje ruskih turista u uslovima zabrane letova za Tursku i Egipat.

Prema vašem mišljenju u kom pravcu bi trebao da se razvija crnogorski turizam?

Bogatstvo Crne Gore su more i planine. Oni se aktivno koriste u crnogorskom turizmu. Međutim, postoje sfere koje nijesu dovoljno razvijene, a imaju velik potencijal. To su, primjera radi, gastronomske i vinske ture. Crnogorska kuhinja među ruskim turistima ništa manje nije omiljena od mora i sunca. Tu ponudu treba još aktivnije promovisati kroz organizaciju festivala, gastronomskih predstava, takmičenja kuvara i šankera. Uz to neophodne je uključiti što više gradova, ne samo one sa primorja. Potrebno je posvetiti više pažnje bračnim putovanjima, stvorivši određenu infrastrukturu. Ta infrastruktura  ne zahtijeva  velika ulaganja, ali će uticati na porast broja turista u ovom segmentu. Svakako ne treba očekivati na desetine hiljada turista, ali će Crna Gora moći da postane konkurencija Češkoj I Grčkoj.  Vaša država ima ogromam potencijal u razvoju MICE (kongresnog-poslovnog) turizma.  Biciklističke ture - su još jedna od pravaca, koji mogu proširiti turističku ponudu.  I za to je potrebna infrastruktura -  trasirane staze sa putokazima, vodiči i “bicycle friendly” hoteli. Potencijal masovnog turizma je iscrpljen. U  jeku sezone infrastruktura dovedena je do ivica svojih mogućnosti. U narednom periodu isplativo je ulagati u individualni turizam u različitim sferama. Kvalitetan proizvod učiniće da turistički imidž Crna Gore postane višegranski, postaviće temelje planskog i održivog razvoja i učiniće državu manje zavisnom od ekonomske situacije u zemljama, iz kojih dolaze gosti.

Da li u narednoj godini planirate projekte koji bi promovisali Crnu Goru na ruskom tržištu?

Imamo nekoliko projekata koje planiramo da razvijamo.  U jednom  od takvih projekata pod nazivom “Gostoljubiva Crna Gora“ pozivamo predstavnike crnogorskog biznisa i sve one koji su zaljubljeni u Crnu Goru da učestvuju. Ideja da o svojim  događajima ispričaju predstavnici turističkih operatera, turističkih agencija, hotela,  vinarija, agencija za nrekretnine, kafe-barova, rent-a-car agencija, ronilačkih društava  . Ime, prezime i naziv kompanije ili organizacije, biće objavljeni na sajtu. Bitno je da to nijesu uopštene informacije o Crnoj Gori ili reklama svoje kompanije, već informacija koja može biti zanimljiva turistima. Primjera radi, vlasnik (šef-kuvar) restorana mogu da ispričaju kako se pravilno priprema pasulj, kajmak ili bilo koje drugo jelo, a predstavnik turističkih agencija može da ispriča o svom omiljenom mjestu u Crnoj Gori, koje je malo poznato turistima, dok recimo ronioci mogu da ispričaju o osobinama podmorja. Naravno, svako će imati pravo da bira sam svoju temu. Bitno je da ona bude korisna i zanimljiva. Osim toga, neke zanimljivosti mogi nam slati i državni službenici, predstavnici nevladinih organizacija, kao i svi zainteresovani građani. Naglašavam da će objavljivanje tih informacija biti besplatno.  Sve zanimljivosti mogu nam slati na mejl desk@balkanpro.ru. To nije jedini projekat,  ali smatramo, da je on aktuelan upravo sada, kada ljudi posle zimskog raspusta planiraju ljetnji odmor. Ako će o Crnoj Gori ljudi saznati nešto više, onda nijesmo uzalud počeli ovaj projekat. 

Borislav Višnjić