A.J. [ Beta ]

Počinje samit NATO-a u Hagu, očekuju se odluke lidera o većim troškovima

Lideri članica NATO-a okupiće se danas u Hagu na godišnjem samitu alijanse, na kojem se očekuje postizanje dogovora o značajnom porastu ulaganja saveznika u odbranu, o povećanju proizvodnje u namjenskoj industriji i o potvrđivanju dugoročne podrške Ukrajini.

Na dvodnevnom samitu će učestvovati oko 6.000 delegata i lideri 32 članice NATO-a, uključujući predsjednika SAD Donalda Trampa, predsjednika Francuske Emanuela Makrona, njemačkog kancelara Fridriha Merca i britanskog premijera Kira Starmera.

U fokusu samita trebalo je da bude istorijsko obavezivanje članica na povećanje izdvajanja za odbranu na pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), na čemu insistira Tramp, ali je pažnja sada dijelom preusmjerena na prošlonedeljnu odluku američkog predsjednika da izvede napad na tri postrojenja za nuklearno obogaćivanje u Iranu, u jeku iransko-izraelskog rata, započetog 13. juna.

Situacija na Bliskom istoku svakako će biti jedna od ključnih tema, iako ona zvanično nije na agendi samita, prvog otkako je Mark Rute imenovan za generalnog sekretara alijanse i otkako se Tramp vratio u Bijelu kuću.

Na prvom samitu NATO-a u Holandiji očekuje se dogovor saveznika o novom odbrambenom planu kojim će se članice obavezati da povećaju izdvajanja za odbranu na pet odsto BDP-a, što uključuje i oblasti koje su povezane sa odbranom i bezbjednošću, poput infrastrukture, industrije i otpornosti.

SAD troše na odbranu mnogo više novca od svih drugih članica NATO-a. Evropske članice NATO-a učestvuju sa svega 30 odsto u ukupnim izdvajanjima alijanse za odbranu. Neke evropske zemlje, poput Poljske, Estonije i Litvanije, već su povećale izdatke za odbranu na pet odsto BDP-a, dok je Španija na začelju, sa manje od dva odsto.

Na samitu se očekuje i da lideri donesu odluke koje će doprineti povećanju proizvodnje u namenskoj industriji – kako bi ona mogla da proizvodi više i brže, i da ubrza inovacije i usvajanje novih tehnologija.

Zvaničnik NATO-a je novinarima u Hagu juče rekao da se na samitu očekuje i potvrđivanje podrške alijanse "diplomatskim naporima koje predvode SAD, u pravcu pravednog i trajnog mira u Ukrajini, kao i potvrđivanje dugoročne podrške Ukrajini, kako bi se osiguralo da ima ono što joj je potrebno da se brani i da odvrati svaku buduću agresiju".

Samit u Hagu će biti održan "u istinski istorijskom trenutku, sa značajnim i rastućim izazovima za bezbjednost" NATO-a, izjavio je juče u Hagu generalni sekretar alijanse Mark Rute.

"Kako svijet postaje sve opasnije mjesto, lideri savezničkih zemalja donijeće hrabre odluke da ojačaju našu kolektivnu odbranu, što če NATO učiniti jačim, pravednijim i ubojitijim savezom", naveo je Rute.

Rute je rekao i da Rusija ostaje "najveća i najdirektnija prijetnja" sa kojom se alijansa suočava.

"Moskva nastavlja rat protiv Ukrajine uz podršku Sjeverne Koreje, Irana, Kine i Bjelorusije. Moramo i dalje da obezbjeđujemo Ukrajini ono što joj je potrebno da se brani i da odbija napade u budućnosti. Naša podrška Ukrajini je nepokolebljiva i od nje nećemo odustati", kazao je Rute.

Prethodno je novinarima u Hagu rečeno iz NATO-a da izvještaji upozoravaju da bi Rusija za nekoliko godina mogla da bude u poziciji da ugrozi zapadne vojne saveznike.

Rute je rekao i da se bezbjednosna situacija u svijetu "dramatično promijenila" u posljednjih nekoliko godina, i da članice alijanse zato moraju da dostignu znatno viši nivo izdvajanja za odbranu od sadašnjeg, da bi sve bile u stanju da brane teritoriju u slučaju napada.

Dogovor o povećanju izdvajanja za odbranu na pet odsto BDP-a bila bi značajna Trampova pobjeda na svjetskoj sceni. Još jedan ustupak Trampu je i neodržavanje zvaničnog sastanka NATO-Ukrajina u Hagu, za koji SAD nisu bile zainteresovane jer nisu željele da fokus bude na rusko-ukrajinskom ratu koji američki predsjednik nije uspio da okonča, suprotno obećanju iz predizborne kampanje.

Iako Zapadni Balkan nije posebna tema na samitu, zvaničnik NATO-a je juče rekao novinarima u Hagu da je riječ o "regionu od strateškog značaja" za alijansu koji "ostaje visoko na agendi" zapadnog vojnog saveza.

On je rekao i da NATO i dalje "poziva Srbiju da osigura da pred lice pravde budu izvedeni odgovorni za nasilje 2023. godine" na Kosovu - učesnici napada na pripadnike misije KFOR ispred zgrade Opštine Zvečan i pripadnici naoružane grupe Srba koja se sukobila sa kosovskom policijom u selu Banjska.

Da bi obezbijedila učesnike samita, Holandija je pokrenula operaciju "Narandžasti štit", najveću bezbjednosnu operaciju u istoriji te zemlje, navodi agencija Rojters.

U operaciji, koja prema navodima Bi-Bi-Sija košta 183,4 miliona eura, Holandija je angažovala borbene helikoptere, pomorske patrole, više od 10.000 pripadnika vojske i policije, timove za deaktiviranje bombi i protivvazduhoplovnu odbranu.

Centralni dan samita je srijeda, 25. jun, kada će biti održan sastanak Sjevernoatlantskog savjeta (NAC), glavnog tijela NATO-a za donošenje političkih odluka, uz učešće 32 lidera.

Tog dana će biti održan i sastanak Rutea, Trampa i indo-pacifičkih partnera alijanse (Australija, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja).

Prvi dan samita, 24. jun, otvoriće NATO javni forum, na kojem će govoriti Rute.

Zatim će uslijediti plenarna sjednica Foruma NATO samita za namjensku industriju, koja će okupiti ministre odbrane, vladine zvaničnike i predstavnike namjenske industrije iz članica alijanse i partnerskih zemalja iz indo-pacifičkog regiona. Na Forumu će učestvovati i Rute i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Prvog dana samita će biti održan i sastanak Rutea, Evropske unije i Ukrajine, zatim radna večera Savjeta NATO-Ukrajina na nivou ministara spoljnih poslova, kao i radna večera Sjevernoatlantskog savjeta (NAC) na nivou ministara odbrane.

Holandski kralj Viljem-Aleksander i kraljica Maksima prirediće u to vrijeme večeru za lidere članica NATO-a, na koju je pozvan i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.