A.J. [ Beta ]

Poslanici britanskog parlamenta raspravljaju o Zakonu o asistiranom samoubistvu

Poslanici britanskog parlamenta započeli su danas raspravu o zakonu kojim bi se terminalno bolesnim osobama u Engleskoj i Velsu pomoglo da okončaju svoj život, a očekuje se da će razlike u glasanju biti male, dok zagovornici ovog zakona imaju prednost.

Na posljednjem glasanju o ovom zakonu u novembru rezultat je iznosio 330 glasova za i 275 protiv usvajanja, a on je od tada značajno izmijenjen.

Zagovornici ovog zakona nalažu da osobe sa terminalnom dijagnozom moraju da imaju opciju da okončaju svoj život ukoliko to žele, a njegovi protivnici tvrde da stariji i osobe sa invaliditetom mogu da se dovedu u opasnost ako su primorane, direktno ili indirektno, da okončaju svoj život.

Više stotina ljudi okupilo se ispred Parlamenta uoči glasanja, gdje su oni koji podržavaju usvajanje zakona nosili garderobu sa natpisom "Kampanja za dostojanstvo u umiranju", a protivnici banere kojima su pozivali da poslanci ne pretvore Nacionalnu zdravstvenu službu (NHS) u, kako su naveli, Nacionalnu službu za samoubistvo.

Procjenjuje se da je ovaj zakon najveća promjena u socijalnoj politici Velike Britanije, otkako je abortus djelimično legalizovan 1967. godine.

Zakon o terminalno bolesnima odobrio bi svim bolesnima starijim od 18 godina u Engleskoj i Velsu, kojima se procjenjuje manje od šest mjeseci ostatka života, da se prijave za asistiranu smrt, što podrazumijeva da bi bolesnik morao i sam da bude sposoban da uzme smrtonosne ljekove.

Neki poslanici, koji su podržali zakon na jesen, učinili su to samo pod uslovom da se on izmijeni, dok neki tvrde da su razočarani promjenama, kao i da Parlament nije imao dovoljno vremena za diskusiju o problemima zakona.

Glasanje je slobodno, što znači da poslanici glasaju po sopstenoj savjesti, a ne stranačkoj liniji.

Zakon se, ukoliko se usvoji, upućuje na Gornji dom parlamenta, koji ima ovlašćenje da odloži i izmijeni politiku Donjeg doma, ali ne i da poništi njegove odluke.

Implementacija zakona trajala bi četiri, umjesto prvobitno predložene dvije godine, što znači da bi stupio na snagu 2029. godine, kada bi trebalo da se održe i novi parlamentarni izbori.

Zahtjev za asistiranu smrt potpisala bi dva ljekara i panel koji čine socijalni radnik, pravnik i psihijatar.

Premijer Kir Starmer (Keir) izjavio je da će podržati usvajanje ovog zakona, dok se ministar zdravlja Ves Striting zakonu protivi, ali je izjavio da će poštovati ishod glasanja.

Asistirano samoubistvo do sada je legalno u Austriji, Belgiji i djelovima Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a ono se razlikuje od eutanazije, koja je legalna u Kanadi i Holandiji, pri kojoj zdravstveni radnici daju smrtonosnu injekciju na zahtjev pacijenata, u određenim okolnostima.