M.V.

"Okvir" o Prostornom planu: Novi projekti velika razvojna šansa

Urednik emisije "Okvir" Zoran Leković o temi Prostornog plana Crne Gore razgovarao je sa Marinom Izgarević Pavićević, državnom sekretarkom u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Radošem Žugićem, predsjednikom Opštine Žabljak; Dušanom Raičevićem, predsjednikom Opštine Bar i Milicom Ristelić Radonjić, glavnom građevinskom inspektorkom.

Izragević Pavićević je rekla da Prostorni plan Crne Gore stručnjaci karakterišu kao najvažniji dokument nakon Ustava. To je, kako je rekla, strateški planski dokument koji daje horizont razvoja do 2040. godine. 

"Sublimirane su sve politike, i po pitanju energetike, i hidrologije, seizmike, ekonomije i finansija i sve to nam govori o značaju ovog dokumenta. Ja ću napomenuti da je dokument iz 2008. godine još na snazi dok se ne usvoji novi. Ovaj dokument bavi se svim pitanjima koji su od značaja za život, a posebno je važno da su metodologijom izrade definisane određene faze i određene analize, koje je ovaj dokument prošao. Znamo da je postojalo učešće javnosti, i bila su predložena tri scenarija razvoja. Odlučili smo se za scenario razvoja koji nam daje podmirenje i ekološkog aspekta i samim tim i budućeg razvoja. Ono što jeste problematizovano jeste nedovoljno razvijena saobraćajna infrastruktura", rekla je Izragević Pavićević. 

Navela je da u odnosu na prirodne potencijale koje imamo, nemamo dovoljno iskorićenu energiju vjetra i sunca, odnosno obnovljive izvore energije, kao i vodu. Apostrofirano je, dodaje, da imamo i migracije sa sjevera ka centralnom i južnom dijelu žrtave. 

Leković je konstatovao da sam cilj da se migracije do 2040. godine zaustave podrazumijeva da će onda sjever zemlje biti toliko razvijen da neće ni biti potrebe da se ljudi sele iz sjevernih opština. Potom je pitao da li je postojala obaveza da ministarstvo pribavi saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine u vezi sa ovim dokumentom, a Izgarević Pavićević je odgovorila da je ministararstvo poslalo akt agenciji, a da je odatle stiglo mišljenje u kojem se ukazuje na kontradiktornost da je Komarnica planirana kao elektroenergetski objekat, a ona je zaštićeno područje.

Takođe se, objasnila je, navodi i Velika plaža kao zaštićeno područje dok se planom predviđa za turističku namjenu. 

"Procedura je ispoštovana. Stratešku politiku po pitanju planiranja prostora vodi Vlada Crne Gore a naravno, planski dokument usvaja parlament. Tako da će i Skupština cijeniti da li je strategija razvoja adekvatno predstavljena. Poslanici će se izjasniti s aspekta i razvoja i zaštite interesa države", rekla je državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. 

Raičević je rekao da je Prostorni plan nesumnjivo strateški važan dokument a Opština Bar je iskoristila mogućnost da maksimalno učestvuje u dijelu njegove pripreme. 

"Mogu sa sigurnošću reći da u procesu konsultovanja javnosti najtratnsparentnija javna rasprava o Prostornom planu organizovana je upravo u Baru. Jako veliki broj mojih sugrađana je uzeo učešća i više nego argumentovano su određeni stavovi bili zastupani. Moram reći da se o Prostornom planu dugo govori, ali je i činjenica da je jedina dobra stvar iz ovog čekanja da imamo ažurirane podatke shodno posljednjem popisu. Možda su to bili ti podaci koji su se čekali, jer činjenica je da je interno iseljavanje sa sjevera intenzivno a da primorske opštine bilježe značajno povećanje broja stanovnika. U Baru konkretno, između dva popisa bilježimo povećanje broja stanovnika od deset odsto", kazao je Raičević. 

On je naglasio da se talav trend može očekivati i u narednom periodu. Kazao je da su građani Bara tokom javne rasprave o Prostornom planu jasno iskazali da se protive nekim planovima Vlade i resornih ministarstava u vezi energetike da Baru ponude projekat koji će "promijeniti energetsku sliku Crne Gore". 

"Mi smo smatrali da je to projekat koji itekako može da utiče na životnu sredinu i bezbjednost, to i dalje mislimo. To je predložena izgradnja LNG terminala. Tokom javne rasprave i građani i NVO sektor su o tome imali jasne i argumentovane stavove. Bar sa 280 sunčanih dana može da iskoristi sve potencijale koji su nam na raspolaganju i mislim da je ovaj strateškli plan to i prepoznao", kazao je Raičević. 

Naglasio je da akcenat treba da bude i izgradnja putne i saobraćajne infrastrukture prema Luci Bar, jer bez toga nije lako govoriti o razvoju. 

Podvukao je da će se Bar razvijati kao turistička destinacija, a akcenat će biti i na razvoju poljoprivrede. 

Žugić je rekao da Opština Žabljak i rukovodstvo izražavaju zadovoljstvo što će Crna Gora finalno dobiti dokument koji će u velikoj mjeri dati odgovor na pitanje - kako će Crna Gora izgledati 2040. godine.

"Mi smo na Žabljaku imali transparentnu i odličnu javnu raspravu, stalno smo bili u kontaktu sa rukovoditeljkom plana Svetlanom Jovanović koja je zaista imala sluha za sve ono što su realne potrebe Opštine Žabljak i ovo je jedinstvena prilika da se zahvalim na odličnoj saradnji njoj ali i resornom ministarstvu. Prostorni plan daje percepciju i viziju razvoja Žabljaka za petnaestogodišnji period. Uzmimo u obzir činjenicu da je previđena izgradanja brze saobraćajnice Nikšić-Žabljak i da se predviđa izgradnja aerodroma na Žabljaku, a do 1969. godine na Žabljaku je aerodrom radio, u nekoj puno skromnijoj formi nego što aerodromi rade danas, i sa sjetom još možemo da nađemo postere o tim avionskim linijama", kazao je Žugić. 

Izrazio je nadu da će ti dani opet doći i da će Žabljak biti elitna destinacija, i prestižna. 

Ukazao je na nelegalnu gradnju na Žabljaku, ističući da cvjeta i da je sistem zakazao. Navodi da Žabljak danas ne izgleda kako on priželjkuje. 

"Dok smo tumačili određena zakonska rješenja nelegalna gradnja je cvjetala. Mislim da se stvari mogu pomjeriti naprijed ipak i da možemo uskoro da imamo zadovoljavajuću situaciju", kazao je Žugić. 

Kada su u pitanju aerodromi u zemlji, Izgarević Pavićević je rekla da Prostorni plan Crne Gore daje planski koncept i mogućnost izgradnje novih aerodroma. Međutim, kako je ukazala, svaki aerodrom mora da poštuje jasne međunarodne standarde. 

"Prostorni plan je dao preporuku da tu mogu biti ti kapaciteti, ali naravno, dalje je važno da se ispune uslovi koje nameće vazduhoplovna industrija", navela je Izgarević Pavićević.

Žugić je rekao da je važno što se aerodrom na Žabljaku prepoznaje Prostornim planom, jer to otvara šansu da se dalje radi.

Raičević je, takođe, rekao da Prostorni plan sadrži mogućnost izgradnje i aerodroma u Baru, a kroz ranije analize došlo se do zaključka da potencijalni novi aerodrom može da bude na nivou onoga što danas imamo u Tivtu.  Naglasio je da bi taj novi aerodrom mogao da bude sagrađen na administrativnoj granici između opština Ulcinj i Bar, i to može da značajno servisira turističku privredu obje opštine. 

U emisiji je prikazan snimak napravljen dronom na Žabljaku, koji ilustruje problem nelegalne gradnje i haotičnost. 

Ristelić Radonjić je kazala da urbanističko-građevinska inspekcija sprovodi stalne kontrole, kako na Žabljaku tako i u drugim opštinama. Ona je kazala da se inspekcija suočava sa jako velikim problemom u smislu kapaciteta, jer je trenutno zaposleno 36 inspektora ali je troje na dužem odsustvu pa se sada raspolaže sa 33 inspektora. 

"Treba imati u vidu da u svakom trenutku 30 odsto od tog broja koristi godišnje odmore, bolovanja i plaćena ili neplaćena odsustva, i možemo reći da je u svakom trenutku operativno nekih 23 inspektora", rekla je Ristelić Radonjić, ističući da je to sastav koji pokriva cijelu Crnu Goru. 

Dodaje da treba imati u vidu da je pet inspektora angažovano na obradi prijema zahtjeva za gradnju.

"Oni sprovode inspekcijski nadzor u odnosu na podnijete prijave gradnje", rekla je Ristelić Radonjić. 

Ona je rekla da u odnosu na sistematizaciju, više od 50 odsto mjesta u inspekciji nije pokriveno. Kazala je da je javni poziv posljednji put objavljen 2023. godine i tada su primljena dva inspektora. 

Ako se pogledaju prijave i zahtjevi za dopunu prijava gradnje, plus inicijative za pokretanje nadzora, u odnosu na broj izvršilaca, konstatovala je, onda je jasno da su kapaciteti inspekcije takvi da je samo funkcionisanje dovedeno u pitanje. 

Inspekcija je, kazala je ona, u prvih šest mjeseci ove godine podnijela 45 krivičnih prijava, a postoji intenzivna saradnja sa Upravom policije. 

Na pitanje je li neko u Crnoj Gori u zatvoru zbog nelegalne gradnje, ona je kazala da bi kaznena politika morala da bude još oštrija.  

"Obično imamo uslovne osude na nekoliko mjeseci, to šalje signal da kazne nijesu ozbiljne", kazala je Ristelić Radonjić. 

Na Žabljaku, kazala je, imaju problem sa vikendicama, jer se brzo grade i to nije lako ispratiti. Podvukla je da su opštine te koje treba da sačine spiskove objekata koji nijesu legalno sagrađeni.