B.Č.J. [ Hina ]

izvještaj oecd-a

U najbogatijim zemljama sve manje djece

Stopa nataliteta je naglo opala u nekim od najbogatijih zemalja svijeta i vjerovatno će ostati niska jer ekonomske brige primoravaju ljude da odmjere troškove rađanja djece, navodi se u izvještaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Mnogi u zemljama članicama OECD-a sada biraju da li da imaju djecu kasnije u životu ili uopšte ne.

„I mladići i djevojke sve više pronalaze smisao života van roditeljstva“, piše u izvještaju.

Ukupna stopa fertiliteta u zemljama OECD-a pala je na prosječno 1,5 djece po ženi u 2022. sa 3,3 u 1960. godini, navodi se u izvještaju, koristeći jedinicu koja mjeri prosječan broj djece rođene po ženi tokom života.

„Iako zemlje sprovode niz politika za podršku porodicama, ekonomski troškovi i dugoročna finansijska neizvjesnost i dalje značajno utiču na odluku ljudi da postanu roditelji“, rekao je Stefano Skarpeta, direktor OECD-ovog Odjeljenja za zapošljavanje, rad i socijalna pitanja.

Najniže stope fertiliteta izmjerene su u Koreji, sa 0,7 djece po ženi, a slijede Italija i Španija, gdje je stopa 1,2. Najveće stope izmjerene su u Izraelu sa 2,9 djece po ženi, a slijede Meksiko i Francuska sa 1,8.

Prosječna starost žena koje rađaju porasla je sa 28,6 u 2000. na 30,9 u 2022. u velikim industrijalizovanim ekonomijama.

Upoređujući žene rođene 1935. i 1975. godine, u Estoniji, Italiji, Japanu, Litvaniji, Poljskoj, Portugalu i Španiji, procenat onih bez djeteta se udvostručio, prema podacima OECD-a.

„Broj ljudi bez djece raste skoro svuda“, kaže Tomaš Sobotka, istraživač bečkog instituta za demografiju.

Pritisak da budu dobri roditelji, koji uključuje posvećivanje vremena podizanju djece, takođe je naveo mlade ljude da odlažu ili izbjegavaju osnivanje porodice, navodi organizacija sa sjedištem u Parizu.

„Kvalitativni dokazi iz Evrope otkrivaju da je jedan od razloga zašto neke žene u ranim tridesetim godinama biraju da odlože rađanje je taj što ne vjeruju da mogu biti idealne majke“, dodaje se.