GODIŠNJICA "OLUJE"

U Hrvatskoj slave, u Srbiji Dan žalosti

Danas se navršava 20 godina od početka hrvatske vojne akcije "Oluja". U Hrvatskoj se 5. avgust godinama obilježava kao Dan pobjede, a ove godine početak akcije obilježiće se tokom dva dana budući da je riječ o 20. godišnjici, dok je u Srbiji i Republici Srpskoj 5. avgust nedavno proglašen Danom žalosti.

Godišnjica "Oluje" u Hrvatskoj će se pri put obilježiti vojnom paradom u centru Zagreba, dok će centralna proslava biti održana sjutra u Kninu, gdje će uz ceremoniju podizanja hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi biti otkriven i spomenik prvom predsjedniku Hrvatske Franju Tuđmanu.

Dvije decenije od vojne akcije održava se i u Zagrebu i u Kninu, zbog neslaganja predstavnika Vlade i predsjednice Kolinde Grabar Kitarović oko mjesta i načina proslava.

U vojnom spektaklu u Zagrebu, čija je generalna proba održana sinoć, učestvovaće oko 2.700 pripadnika Hrvatske vojske, kojima će se pridružiti pripadnici policije, službi za zaštitu i spasavanje i vatrogasci sa svojim vozilima, kao i dio ratnih veterana i istorijskih jedinica, poput Sinjskih alkara i Dubrovačkih trombunjera.

Kako je pokazala i generalna proba, u koloni dugoj pet kilometara, biće više od 300 vozila i tehnike, tenkova, topova i novih haubica.

Građani će moći da vide i 30-tak aviona, među kojima nedavno u Ukrajini obnovljena tri MIG-21 i šest Pilatusa koji će se predstaviti u sklopu nastupa elitne aerogrupe Krila Oluje.

Upravo je nastup te aerogrupe i na generalnoj probi bio jedna od najvećih atrakcija, kao i prelet MIG-ova na početku i na kraju parade.

Za vrijeme trajanja parade, u Bračkom kanalu, u sklopu plovnog postrojavanja Hrvatske ratne mornarice, isploviće četiri raketne topovnjače Flotile i dva broda za ophodnju Obalne straže Hrvatske.

Parada počinje u 18 sati i traje do 19 i 30, a održava se duž Ulice grada Vukovara, od Držićeve do Savske.

U akcijama “Bljesak” i “Oluja” hrvatske snage su 1995. godine povratile kontrolu nad 18 odsto teritorije zemlje, koju su od 1991. godine držali srpski pobunjenici. Tokom “Oluje” ubijeno je više od 600 uglavnom starih srpskih civila, dok je u Srbiju izbjeglo više od 200 hiljada ljudi.

U prvostepenoj presudi haškog Tribunala, aprila 2011. bilo je ocijenjeno da je "Oluja" bila udruženi zločinački poduhvat, na čelu s tadašnjim predsjednikom Tuđmanom, čiji je "cilj bio prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva i naseljavanje tog područja Hrvatima".

Tribunal je drugostepenu presudu donio 17. novembra 2012. i njome oslobodio krivice hrvatske generale Gotovinu i Mladena Markača.

Oni su oslobođeni krivice za progon srpskog stanovništva iz Kninske krajine 1995, čime je poništena prvostepena presuda kojom je Gotovina bio osuđen na 24 godine, a Markač na 18 godina zatvora.

Žalbeno vijeće je oslobodilo optužene po svim tačkama optužbe, mada nijesu negirani zločini utvrđeni u prvostepenoj presudi.

Dok u Hrvatskoj slave akciju, u Srbiji naglašavaju da je do nje došlo uprkos činjenicama da se ta oblast nalazila pod zaštitom UN-a i da su predstavnici bivše RSK u Ženevi i Beogradu prihvatili predlog međunarodne zajednice o mirnom razrješenju, takozvani Plan Z-4 .

Srpski šef diplomatije Ivica Dačić nazvao je vojnu paradu negativnom porukom Srbiji, dok je premijer Aleksandar Vučić istakao da će sa pažnjom pratiti ko će učestvovati u paradi povodom “Oluje”. On je poručio da će učestvovanje na paradi smatrati antisrpskim stavom.

Učešće u paradi ranije su otkazale SAD, Velika Britanija, Njemačka i Slovenija, iako je Hrvatska pozvala sve članice NATO da pošalju svoje vojnike na paradu.

Paradi su se usprotivile hrvatske mirovne organizacije koje smatraju da treba odmoriti od “Oluje” i sjetiti se mirne reintegracije Podunavlja. Oni su Zagreb oblijepili natpisima "Rat je gotov. Idite kući", kao i mapama mjesta gdje su počinjeni zločini.

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović kaže da vjeruje da će se 20. godišnjica obilježiti bez podjela, dok je hrvatski premijer Zoran Milanović naveo da "Oluja" za Hrvatsku nije i ne smije biti kontroverzna tema.

Osim toga, Milanović je izjavio da otkazivanje učešća saveznica vidi kao sporednu temu, ističući da proslava nije usmjerena ni protiv koga.

I ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić nastoji da objasni da je parada unutrašnja stvar Hrvatske i da izostanak stranih gostiju na tom događaju ne predstavlja diplomatski poraz.

Srbija centralnu državnu manifestaciju obilježavanja Dana sjećanja na stradanje i progon počinje uveče na mostu kod Sremske Rače - premijer Aleksandar Vučić i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik spustiće vijence u rijeku, patrijarh Irinej služiće parastos, a uslijediće i umjetnički program pod nazivom "Naša je tuga... velika”.