OSLIKAVANJE BOGOMOLJE

Rusi daju 30 miliona za Hram Svetog Save

U ruskoj prijestonici Moskvi dogovoreni su detalji o završetku Hrava Svetog Save u Beogradu, koji je najveća pravoslavna crkva u ovom dijelu svijeta. Radove će izvoditi više od 300 ruskih i bjeloruskih majstora, a rukovodiće čuveni Nikolaj Muhin.

Radovi na unutrašnjoj dekoraciji Hrama Svetog Save na Vračaru u Beogradu biće završeni 2022. godine. Najfinijim mozaikom u srpsko-vizantijskom stilu biće prekriveno gotovo 17.000 kvadratnih metara površine kupola i zidova najveće pravoslavne crkve na Balkanu.

Radove će izvoditi više od 300 najboljih majstora iz Rusije i Bjelorusije, kojima će rukovoditi čuveni ruski akademik Nikolaj Muhin.

Detalji posljednjeg i najsloženijeg čina izgradnje hrama dogovoreni su juče u Moskvi, na završnom zasjedanju konkursne komisije. Na ovom skupu srpsku državu je zastupao šef diplomatije Ivica Dačić, a crkvu mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.

Na sjednici održanoj u moskovskom zdanju Ruske akademije umjetnosti data je konačna riječ o umjetničko-zanatskom uređenju Hrama. Odlučeno je da posao uređenja preuzmu ruski mozaičari, ovjenčani briljantnim uspjehom obnove Hrama Hrista Spasitelja u Moskvi, koji će biti svojevrstan uzor u dekoraciji beogradske svetinje.

Ruskim umjetnicima koji će raditi po uputima akademika Muhina, koji je i član Savjeta za kulturu Ruske Federacije, pomagaće kolege iz Bjelorusije. Muhin je, inače, stari znanac srpskog naroda - freskopisao je pravoslavni Saborni hram u Zagrebu i parohijsku crkvu na Ubu.

"Jednoglasno je odlučeno koji će projekat za izradu mozaika biti iskorišćen za unutrašnje ukrašavanje Hrama. Više od 15.000 kvadratnih metara biće u mozaiku, na čijem će postavljanju svakodnevno raditi oko 300 umjetnika. Vrijednost tih radova biće veća od 30 miliona eura, što će biti obezbijeđeno donacijom ruske vlade po nalogu predsjednika Putina, kako je prije nekoliko godina i dogovoreno", rekao je Dačić za „Novosti“. 

Srpsko-ruska komisija odlučila je da unutrašnja dekoracija prati tradicionalnu školu srpsko-vizantijskog stila, bez upliva modernizma. Ovaj recept blizak je i ruskim umjetnicima koji ga godinama primjenjuju obnavljajući hramove po Rusiji.

"Prije nego što počnu radovi na Vračaru, ruski i bjeloruski umjetnici obići će crkve i manastire širom Srbije i Crne Gore, kako bi dobro upoznali stil kojim su oslikani naši hramovi. To će im biti dragocjeno u izboru stila kojim će biti uređena unutrašnjost Svetosavske crkve u Beogradu", rekao je za „Novosti“ mitropolit Amfilohije.