M.V.

Džozef: EU da preuzme odgovornost i pokaže snagu na Zapadnom Balkanu

Evropska unija (EU) mora preuzeti odgovornost za situaciju na Zapadnom Balkanu, ukoliko želi da bude akter na međunarodnoj sceni, ocijenio je predavač na Fakultetu za napredne međunarodne studije na Univerzitetu Džons Hopkins, Edvard P. Džozef.  

On je, u intervjuu agenciji MINA na marginama 2BS Foruma u Budvi, kazao da je članstvo Crne Gore u Uniji izuzetno značajno i za Uniju i za državu, navodeći da je najveća odgovornost na Crnoj Gori koja treba da sprovede reforme, podigne nivo političke kulture i pokaže jedinstvo.

Džozef je, komentarišući rasprave u kojima se postavlja pitanje kako Evropa može da odgovori na velike izazove na globalnoj sceni, istakao da je za EU posebo važan region Zapadnog Balkana.

Prema njegovim riječima, EU ima važnu ulogu u rješavanju krize u Ukrajini i ruske agresije, ali nije u moći Unije da samostalno riješi tu krizu. “Realnost je da u tom dijelu EU zavisi od Sjedinjenih Država (SAD)”.

“Međutim, ovdje na Balkanu, EU može i treba da pokaže snagu”, rekao je Džozef, dodajući da je upravo to i očekivanje administracije američkog predsjednika Donalda Trampa.

Na pitanje kakav je trenutni pristup EU prema regionu Zapadnog Balkana, Džozef je naglasio da smatra da Unija ne radi dovoljno.

“Nikada Balkan nije bio dovoljno visoko na listi prioriteta EU, i to je velika greška”, kazao je Džozef.

On je istakao činjenicu da je Balkan dio Evrope i da je zbog toga odgovornost za stanje u regionu prije svega na EU.

Prema njegovim riječima, do sada je bilo previše oslanjanja na SAD u rješavanju najtežih kriza.

“Dešavalo se i da članice EU sabotiraju interese regiona Zapadnog Balkana”, kazao je Džozef, ukazujući na primjer kada je Francuska dodala nove zahtjeve za Sjevernu Makedoniju i nakon promjene imena.

Prema njegovim riječima, to je samo jedan od mnogo primjera kada EU ili njene članice nijesu imale adekvatnu reakciju na događaje u regionu.

Na pitanje da li to znači da je Zapadni Balkan svojevrsni test za EU i prilika da se postavi i pokaže kao akter na međunarodnoj sceni, Džozef je odgovorio potvrdno.

Prema njegovim riječima, o “strateškoj autonomiji” koju u posljednje vrijeme pominju pojedini evropski lideri ne može se govoriti ako ne mogu da riješe probleme u svom dvorištu.

“Želiš da budeš nezavistan, a opet si zavistan od SAD u vlastitom dvorištu”, kazao je Džozef.

Kako je istakao, za EU je izvodljivo da utiče na situaciju na Zapadnom Balkanu, jer tu nema država poput Rusije, nema država sa nuklearnim oružjem ili ogromnom vojskom, niti energetskih giganata.

Kako je dodao, Srbija je najveća država u regionu, ali nema niti jedan od tih kapaciteta.

“Ako EU ne može riješiti probleme ovdje gdje joj je to izvodljivo, kako će onda igrati globalnu ulogu”, upitao je Džozef.

Na pitanje šta je glavna prepreka EU da se efikasnije pozabavi regionom Zapadnog Balkana, Džozef je rekao da je glavna prepreka nedostatak volje, ali i da se EU previše oslanja na SAD.

On je naveo da je to bio slučaj s Dejtonskim sporazumom za Bosnu i Hercegovinu (BiH) i da EU prepušta rješavanje kriza SAD-u.

Prema riječima Džozefa, toga nema više i EU mora preuzeti odgovornost za te stvari na Zapadnom Balkanu.Kaže da je situacija u Srbiji odličan test i prilika za EU.

Džozef smatra da su masovni protesti u Srbiji pitanje odgovornosti vlasti prema građanima, što je, kako je podsjetio, jedna od suštinskih evropskih vrijednosti.

“EU pada na ovom testu”, ocijenio je Džozef, dodajući da bi EU morala jasno poručiti Beogradu da se građani ne mogu hapsiti, niti prebijati.

Na pitanje da li se EU postavlja na neki način neutralno prema situaciji u Srbiji, Džozef je istakao da EU, nažalost, šalje kontradiktorne poruke.

On je podsjetio da se s vremena na vrijeme mogu čuti poruke komesarke za proširenje Marte Kos da se ono što traže studenti poklapa sa principima Unije, ali da se nakon toga mogu čuti i drugačije poruke.

Prema riječima Džozefa, to nije dovoljno, a predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen trebalo bi da se o situaciji u Srbiji jasnije odredi.

On je ocijenio da se radi o kompromisima, a nekad dijelom i o interesima, ukazujući na primjet interesa Francuske oko kupovine borbenih aviona Rafal.

“Prisutan je i strah da će, ako se pritisne predsjednik države Aleksandar Vučić, on otići ka Rusiji”, naveo je Džozef.

On je upitao kakav interes Srbija ima sa Rusijom i Kinom, podsjećajući da je dvije trećine trgovine Srbije vezano za EU.

Upitan o crnogorskom članstvu u EU i značaju tog koraka i za samu Uniju, Džozef je kazao da je članstvo Crne Gore u EU izuzetno važno.

On smatra da će EU primiti Crnu Goru, iako, kako je ukazao, uvijek postoje političke igre i nema garancija.

“Najveća odgovornost ipak je na samoj Crnoj Gori – da sprovede reforme, podigne nivo političke kulture i pokaže jedinstvo. Potrebno je vođstvo svih strana u Crnoj Gori koje će da objedini društvo i donese jasnu viziju”, istakao je Džozef.

On se osvrnuo na uticaj Srbije u Crnoj Gori, navodeći da se zapravo radi o uticaju Vučića.

Prema riječima Džozefa, u interesu je Srbije da Crna Gora uđe u EU, ali “mislim da to Vučić ne vidi tako”.

“On (Vučić) vidi pristupanje Crne Gore Uniji kao prijetnju za njega, na sličan način na koji predsjednik Rusije Vladimir Putin vidi pristupanje Ukrajine EU. Ne na potpuno isti način, ali na vrlo sličan”, kazao je Džozef.

Kako je naveo, da su vlasti u Srbiji istinski zapadno orijentisane, one bi članstvo Crne Gore u EU vidjele kao plus.

“Ali nemamo to. U Beogradu imamo egocentričnu vladu sa vrlo sumnjivom orjentacijom i tendencijama. Oni vide pridruživanje Crne Gore kao prijetnju”, istakao je Džozef.