Jelena Bobičić Čović [ RCG ]

Ne žure sa zakonima o Vladi i Skupštini

Iako se najavljuje već pet godina, Crna Gora još nema zakone o Vladi i Skupštini. Ministar javne uprave Maraš Dukaj ponovio je za naš Radio da je Zakon o Vladi poslat na mišljenje Evropskoj i Venecijanskoj komisiji. Dokle se stiglo sa Zakonom o Skupštini nijesmo uspjeli da saznamo. Politikolog Miloš Perović smatra da se ni sadašnjoj kao ni prethodnim vlastima ne žuri sa usvajanjem tih zakona jer im, kako je kazao, očigledno odgovaraju pravne praznine za svoje partijske, a nerijetko, i lične interese.

Usvajanje zakona o vladi i Skupštini najavljuje se još od 2020. godine. Međutim, ni pet godina kasnije, ovi akti nijesu dio crnogorskog zakonodavstva. Ministar javne uprave Maraš Dukaj za naš Radio ponovio je da je Zakon o vladi poslat na mišljenje Evropskoj i Venecijanskoj komisiji.

"Čim dobijemo odgovor, vi ćete biti upućeni, odnosno informisani kao i cjelokupna javnost", rekao je on.

Iz Skupštine Crne Gore lani je saopšteno da se na rešenju koje bi regulisalo način rada, konstituisanje i organizaciju parlamenta, ali i prava i dužnosti poslanika i dalje radi. U najvišem zakonodavnom domu danas nijesmo uspjeli dobiti sagovornika, a Dukaj nema informacija dokle se stiglo sa zakonom o Skupštini.

Ipak napominje da je veoma bitno da ta dva zakona budu paralelno usvojena.

Politikolog Miloš Perović navodi da je Crna Gora za sada jedina država u regionu koja nema zakon o vladi. Smatra da se ni sadašnjoj kao ni prethodnim vlastima ne žuri sa usvajanjem tog zakona o Skupštini, jer im, kako je kazao, očigledno odgovaraju pravne praznine za svoje partijske, za svoje partijske, neretko i lične interese.

"Nedostatak političke volje da se usvoje zakon o Skupštini i zakon o vladi doveo je do značajnih devijacija i usporavanja razvoja odnosa između ključnih demokratskih institucija"

Perović vidi manjkavosti u predloženom zakonu o vladi.

"Jedno od rešenja koje sada nedostaje, a mislim da je neophodno, je i odredba koja definiše rad vlade u slučaju prestanka njenog mandata, tačnije u slučaju tehničkog mandata. Mora se primijetiti da predlog zakona i dalje ne daje nikakve kriterijume za osnivanje ministarstava, pa čini se i na taj način ostavlja prostor na njihovo formiranje kroz partijsku trgovinu, koja, nažalost, bude i jedini kriterijum kada dođe do toga", kazao je on. 

Perović pohvaljuje propisane obaveze koje će uticati na veću transparentnost sjednica vlade, pogotovo jer je aktuelna ukinula prenose. Ipak smatra da treba riješiti i pitanje održavanja telefonskih sjednica.

"Ono što bih takođe naglasio jeste da je vrlo važno da Crna Gora dobije zakon o vladi, ali ne zakon da bi postojao na papiru i da se, ono što smo negdje i ranije pominjali, dobije štrik od strane Evropske unije, već da dobijemo zakon koji će dati odgovore na sva pitanja koje se mogu pojaviti kada je izvršna vlast u pitanju", istakao je Perović. 

Ukoliko bi aktuelni predlog zakona u konačnom bio usvojen, buduće vlade ne bi mogle biti glomazne kao aktuelna, koja je sa čak 32 člana najbrojnija u Evropi. Predlogom je predviđeno da izvršna vlast može imati najviše 18 ministara i još dva bez portfelja.

Ograničen je i broj potpredsjednika, pa bi ih najviše bilo četiri, ali i broj državnih sekretara ostaje bez limita. Jedna od novina koju bi predloženi zakon donio odnosi se i na provjeru integriteta mandatara, članova vlade i funkcionera izvršne vlasti kroz popunjavanje upitnika i provjere nadležnih organa.