Dragan Maksimović (Banjaluka)  [ DW ]

12. 09. 2025. 08:16

Sankcijama na sankcije – Dodik traži podršku Moskve

Vlada Republike Srpske, čiju ustavnost u ovom trenutku preispituje Ustavni sud Bosne i Hercegovine, održala je prvu sjednicu na kojoj je bilo riječi o ekonomskoj i političkoj stabilnosti entiteta, ali i oštroj reakciji ukoliko se nastave pritisci međunarodnih predstavnika. U isto vrijeme održavala se i sjednica slovenačke vlade na kojoj je donijeta odluka o uvođenju sankcija Miloradu Dodiku, kojem je Centralna izborna komisija oduzela mandat nakon pravosnažne presude Suda BiH.

„Mogu samo da kažem da smo prošli put imali opširnu raspravu o polaznim tačkama, a sada rasprave nije bilo. To znači da se gospodinu Dodiku ne dozvoljava ulazak u Sloveniju. A ako uđe, jednostavno se vraća u svoju državu“, rekao je nakon sjednice slovenačke vlade njen potpredsjednik Matej Arčon.

Presuda i sumnjiv kapital

Konkretni razlozi za uvođenje sankcija nisu poznati, jer je dokumentacija slovenačke vlade bila pod oznakom tajnosti, a odluka je donijeta nakon što se od Ministarstva spoljnih poslova Slovenije zatražila dodatna informacija na sjednici vlade prije dvije nedjelje. Ipak, mediji u Sloveniji prenose da je razlog uvođenja sankcija pravosnažna presuda Dodiku, njegove separatističke težnje, kao i osnovana sumnja da zajedno sa članovima porodice posjeduje imovinu stečenu na sumnjiv način. Riječ je o nekretninama na slovenačkoj obali, prenosi slovenački N1.

Inicijativa vladi Slovenije stigla je od nekoliko bezbjednosnih agencija te zemlje, koje su otkrile ulazak sumnjivog kapitala iz Republike Srpske, odakle odgovor nije trebalo dugo čekati. Na telefonskoj sjednici uvedena je recipročna mjera i izražen protest zbog „jednostrane i političke odluke“.

„Radi zaštite političkog i institucionalnog integriteta, Vlada Republike Srpske, u skladu s međunarodnim praksama, donosi recipročne mjere, te uvodi zabranu ulaska u Republiku Srpsku Nataši Pirc Musar, predsjednici Republike Slovenije i Tanji Fajon, potpredsjednici Vlade i ministarki spoljnih i evropskih poslova u Vladi Republike Slovenije“, navedeno je u odluci vlade, te naloženo policiji da se navedenim osobama onemogući ulazak na teritoriju RS, a da se u slučaju boravka na istoj isprate van granica RS.

Nije se ni „ohladio“ diplomatski rat s Njemačkom i Austrijom, a vlast u Banjaluci ušla je u politički obračun sa Slovencima. Kada je u aprilu ove godine Vlada Republike Srpske proglasila zvaničnicu njemačkog ministarstva spoljnih poslova Anu Lirman personom non grata u tom entitetu, to je bila posljedica uvođenja njemačkih i austrijskih sankcija najvišim zvaničnicima RS.

Ruska inicijativa

Što se tiče Slovenije, ambasador BiH u toj zemlji Dario Novalić tvrdi da bi one mogle biti proširene.

„Imam informacije da će se ta lista proširiti na druge. Jedno od obrazloženja, nezvanično, pripadnik tajnih službi je rekao da im ne pada na pamet da dopuste da neko ruča sa šefom tajne službe u Moskvi i onda dođe u Ljubljanu“, kaže Novalić.

Uticaj Moskve u ovom slučaju nije nimalo beznačajan, posebno ako se uzme u obzir nedavna posjeta Milorada Dodika Rusiji, odakle je donio garancije od šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova da će se BiH naći na dnevnom redu sjednice Savjeta bezbjednosti UN, nakon preuzimanja predsjedavanja u oktobru i da će se „morati odgovarati na neka jako neugodna pitanja o BiH“. Iznio je kritike na račun visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, koji, kako je rekao, nije dobio mandat Savjeta bezbjednosti.

„Oštro osuđujemo pokušaje uklanjanja sa vlasti srpskih lidera koji su nepoželjni Zapadu, a posebno našeg današnjeg sagovornika, našeg prijatelja, legalno izabranog legitimnog predsjednika Republike Srpske, putem izmišljenih krivičnih slučajeva“, rekao je Lavrov.

Predsjedavajući Predsjedništvu BiH Željko Komšić, upravo u poklapanju predsjedavanja Rusije Savjetu bezbjednosti sljedećeg mjeseca i posjete Milorada Dodika Moskvi, vidi koordinisanu akciju kako bi se dovelo u pitanje produženja mandata EUFOR-a i misije Althea u BiH.

„Ovdje je očigledno riječ o koordinisanoj akciji ruske diplomatije, dok Dodik očajnički pokušava dobiti zaštitu Moskve, ne samo za sebe lično, već i za poteze koje povlači“, smatra Komšić, koji najavljuje da će biti prisutan na toj najavljenoj sjednici Savjeta bezbjednosti da prenese „drugu stranu cijele priče“.

Spreman odgovor?

„Činjenica je da Rusija, kao velika sila s pravom veta u Savjetu bezbjednosti, nije glasala za imenovanje Kristijana Šmita. Normalno je da će ona, kao neko ko želi da se pita u svijetu, postaviti i to pitanje na dnevni red u vrijeme kada bude predsjedavajuća“, kaže profesor međunarodnog prava Miloš Šolaja.

Iako ne otkriva poteze diplomatske ofanzive, koja se već neko vrijeme odvija ne samo u Rusiji, nego i kroz nedavnu posjetu srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović Americi, Dodik ne otkriva detalje ali poručuje da će sve biti uskoro poznato.

„Oni misle da su nas okupirali sada. Neće to tako ostati. Ja vam kažem da neće. A doći ću ovdje za tri mjeseca da vam kažem šta sam mislio. Ono što će se desiti, to mislim. A ne mogu da podijelim ni sa vama ni sa javnošću“, rekao je Dodik, prisustvujući prvoj sjednici nove vlade, o čijem će legitimitetu odlučivati Ustavni sud BiH.

Dok se čeka odluka o novoj vladi, Ustavni sud poništio je zaključke Narodne skupštine RS koji su usvojeni kao odgovor na presudu Miloradu Dodiku i odluku CIK-a o oduzimanju mandata. Ustavni sud je po apelaciji državnih parlamentaraca stavio van snage zaključke kojima se odbacuje presuda Suda BiH i odluka CIK-a, kojom je prestao mandat Dodiku na funkciji predsjednika RS. Van snage su stavljeni zaključci u kojima se Narodna skupština protivi održavanju prijevremenih izbora za predsjednika RS, koji su raspisani za kraj novembra.