M.M. [ Mina ]

Lukšić

"Podizanje zidova između vlasti i opozicije otežava integracije"

U Crnoj Gori se o evropskim integracijama mnogo više govori nego što se radi, a podizanje politčkih zidova između vlasti i opozicije otežava taj proces, ocijenio je bivši premijer Igor Lukšić.

On je na konferenciji “Proces kreiranja javnih politika: Učešće, transparentnost, odgovornost“, koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT), kazao da i u Evropskoj uniji (EU) ima političke trgovine lobiranja i određenih praksi koje se “nama spočitavaju da treba da korigujemo”.

“Ali je tamo nivo institucija takav da štiti sistem i daje građanima pravo da očekuju da će kroz taj sistem njihovi problemi biti rješavani, i to je ono što nama nedostaje”, rekao je Lukšić.

O EU integracijama se, kako je ocijenio, mnogo više govori nego što se sprovodi.

Lukšić je dodao da taj proces mnogo zavisi od ljudi koji su na čelu Vlade i ministarstva, da li oni zaista razumiju svoju ulogu.

“Ili se ona svodi na jedan ili dva tvita, ili na to da pošaljete poruke na nekom sastanku u tri fraze, a onda sljedećeg dana neće živjeti taj impuls da se to sprovede”, rekao je Lukšić, saopšteno je iz CDT-a.

On je kazao da je za ubrzano otvaranje pregovora o članstvu sa EU, koji su započeti u njegovom mandatu, zaslužan tadašnji entuzijazam za integracijama.

Lukšić je naveo da su pregovori otvoreni jer je bilo mnogo entuzijazma, i u administraciji i javnosti.

On je rekao da Crna Gora nije zemlja razvijene vladavine prava, i da je to proces koji traje dugo.

“Jako je bitno to upravljanje i davanje primjera, a tada je postojala sinergija i entuzijazam sa obje strane. Radili smo da podstaknemo taj proces evropskih integracija i zato smo dobili pregovore”, dodao je Lukšić.

Govoreći o inkluzivnosti Vlade u tom periodu, on je istakao da kao premijer nije bježao od pregovora sa opozicijom koja je, kako je rekao, takođe doprinijela otvaranju pregovora o članstvu.

Lukić je kazao da je za Crnu Goru štetno podizanje zidova između vlasti i opozicije, i da Demokratska partija socijalista, kao predvodnik vlasti, nije u svim periodima dominirala u inkluzivnosti.

“Mogla je praksa da bude drugačija, kroz drugačije ponašanje da se istraje na inkluzivnosti. Kada vi podižete zidove i druga strana podiže zidove”, rekao je Lukšić.

Lukšić je kazao da je Crna Gora nakon otvaranja pregovora sa EU imala veći nivo partitokratije nego prije.

“To podizanje političkih zidova je bilo izraženo da je otežalo proces integracija”, naveo je Lukšić.

Komentarišući to što Crna Gora i dalje nema zakone o Vladi i o Skupštini, on je rekao da je kultura vladavine prava bitnija od represije.

“Zakon o Vladi je, koliko znam, pripremljen još ranije”, kazao je Lukšić.

On je ukazao na zemlje koje nemaju pisani Ustav, pa funkcionišu na osnovu ustaljenih praksi.

“Kultura vladavine prava je važnije od represije, ne mora neko da vas podsjeća na vašu odgovornost da biste se u nekoj situaciji izvinili javnosti”, naveo je Lukšić.

To, kako je rekao, u političkoj gradaciji nekada podrazumijeva ostavku, pad vlade, promjenu parlamentarne većine.

“Taj stadijum nećemo ostvariti ako imamo zakon o Vladi i Skupštini”, ocijenio je Lukšić.

Upitan da li očekuje da Hrvatska blokira Crnu Goru na putu ka EU, odnosno da li će problem eskalirati, on je kazao da je situacija već eskalirala.

Lukšić je ocijenio da u odnosima dvije zemlje već postoji ozbiljan problem.

Kako je poručio, okolnost da su lideri institucija persone non grate trebalo bi da bude alarm na uzbunu.

“Ne ulazeći u istorijsku genezu problema, mislim da je prvi korak ka izgradnji razumnog društva šansi da prihvatimo da nije krivica stalno kod nekog drugog. Hajde da pokušamo da prihvatimo da je krivica nekad i kod nas, da mi nijesmo spoznali šta su standardi evropskog političkog djelovanja”, naveo je Lukšić.

Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da vlast radi ad hoc, po zastarjelim pravilima, bez zakona o Vladi.

On je rekao da je zabrinjavajući fenomen da je više telefonskih sjednica Vlade nego redovnih.

“Danas Vlada ispunjava oko 60 odsto prilično bazičnih kriterijuma otvorenosti i treća je u regionu, proces javnih konsultacija je prilično zamro, nijesmo imali kvalitetne rasprave za IBAR zakone, niti o zakonima koji su se ticali programa Evropa sad”, ukazao je Koprivica.

On je naveo da je Vlada obećala da će nakon svake sjednice imati konferencije za medije i da nije ispunila to obećanje.

Koprivica je rekao da predsjednik Vlade bira medije koji mu odgovaraju za intervjue, i da je malo otvoreniji u toku izbornih kampanja.

On je kazao da izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama po treći put nijesu prošle skupštinsku proceduru.

“Na sceni je svojevrsni ping-pong između izvršne i zakonodavne vlasti o proceduralnim stvarima, jer očigledno nikom baš ne odgovara poboljšanje ovog akta. Kratko rečeno 44. Vlada ima problem sa otvorenošću”, istakao je Koprivica.

On je rekao da je Regionalni indeks otvorenosti, koji CDT radi sa regionalnim partnerima, pokazao da je Skupština standardno dobra u administrativnoj transparentnosti, odnosno da objavljuje sve važne informacije.

Koprivica je podsjetio da i dalje nije usvojen zakon o Skupštini i dodao da se u u parlamentu u posljednje vrijeme dešavaju gotovo nezamislive pojave.

“One simbolično počinju sa nečitanjem ekspozea premijera, imamo otkazivanje ili odlaganje premijerskih satova, informisanje poslanika SMS-om o plenarnim zasjedanjima”, naveo je Koprivica.

On je ukazao na, kako je rekao, netransparentne promjene dnevnog reda, odnosno zloupotrebe u cilju stavljanja opozicije u podređeni položaj, koji treba da ishoduje izostankom skupštinskih debata.

“Loša je kontrolna funkcija parlamenta, predstavnici izvršne vlasti se ne pojavljuju na saslušanjima, izostaje kvalitetan rad odbora, a Poslovnik se mijenja kako bi umanjio mogućnosti pokretanja inicijativa iz opozicije”, rekao je Koprivica.

Prema njegovim riječima, politički dogovori ruše ustavni balans vlasti.

Koprivica je kazao da se sve to zaokružuje simbolički - sa novim logom Skupštine, koji je usvojen netransparentno i bez međunarodnog konkursa.