Mina [ An.B. ]

Šarec: Reformu EU sprovoditi nakon proširenja

Reformu Evropske unije (EU), uključujući i način odlučivanja, trebalo bi sprovesti nakon učlanjenja Crne Gore, smatra izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec.

Šarec je u intervjuu za agenciju MINA kazao da je Crna Gora još uvijek predvodnica među državama kandidatima za članstvo u EU.

Komentarišući mogućnost da nove članice Unije dobiju samo ograničeno pravo glasa, Šarec je podsjetio da ideja o reformisanju političkog ustrojstva EU već dugo postoji i da je jedan od glavnih razloga za to nedovoljna efikasnost u odlučivanju, naročito u vrijeme kriza.

“Svijet oko nas ima političke sisteme koji manje-više donose odluke vrlo brzo. Logično je da zajednica koja ima 27 članica to ne može postići i da mora ići kroz mnoge faze”, pojasnio je Šarec.

Kako je kazao, sporo donošenje je odluka glavna činjenica koja navodi ka razmišljanju o reformi Unije, iako, kako je dodao, ima i drugih.

“Vrlo je bitno naglasiti da je EU pravljena za lijepo vrijeme i pun stomak, ali i da se temelji na pretpostavci jedinstva. Kada dođu krize, sistem se pokazao kao neefikasan, u velikoj mjeri i zbog zemalja poput Mađarske i Slovačke, a mogle bi biti i druge, koje narušavaju jedinstvo”, rekao je Šarec. 

Prema njegovim riječima, mnogi u Uniji se plaše da bi nove članice mogle dodatno otežati posao i zbog toga žele najprije osigurati da se to ne desi.

Upitan koliko je zaista realno da se takav način glasanja primijeni i na Crnu Goru kada postane članica, Šarec je kazao da bi reformu trebalo sprovesti nakon učlanjenja Crne Gore, pa i Albanije.

“Kao prijatelj Crne Gore ipak mislim da Crna Gora ne može narušiti poredak u tolikoj mjeri i da bi trebalo primiti Crnu Goru, pa i Albaniju, a tek onda početi sa reformom”, istakao je Šarec.

On je, kako je naveo, na osnovu dosadašnjeg iskustva, ubjeđen da to ne bi išlo brzo.

“Izgubićemo momentum i stvoriti uslove za još jedno neuspješno proširenje”, kazao je Šarec.

On je naglasio i da, sa druge strane, ne smatra da u Crnoj Gori nema onih koji bi stvarali poteškoće.

“Ali u vidu imam viši cilj”, dodao je Šarec.

Upitan da li je Crna Gora, kao što navode pojedini analitičari, izgubila poziciju najuspješnije zemlje u pregovorima sa EU, Šarec je kazao da smatra da država još ima tu poziciju.

“Realno gledano, još uvijek ima tu poziciju. Pomno pratim sve što piše u medijima, čitam i slušam analitičare, pogotovo one koji upozoravaju i nijesu optimisti”, kazao je Šarec.

Prema njegovim riječima, u nekim slučajevima se vidi da pojedini analitičari nemaju sve informacije i da su vanjski posmatrači.

Sa druge strane, kako je istakao, bitno je kako oni vide situaciju.

Upitan da li je očekivano da Crna Gora i Albanija u paketu postanu članice Unije, Šarec je rekao da se to može dogoditi ukoliko Albanija ispuni kriterijume.

“Ako bude Albanija ispunila kriterijume, sigurno će imati realne šanse da uđe u EU zajedno sa Crnom Gorom”, kazao je Šarec.
On je naglasio da to treba da se dogodi samo po sebi, a ne da “stvaramo neki paket po svaku cijenu”.

“Nadam se da će nadležni u EU tako gledati na to. Pošteno je da ko izvrši sve zadatke bude primljen, ne obazirući se na ostale”, pojasnio je Šarec.

Kako je dodao, ipak ima još dosta posla.

 Komentarišući kritike koje su u Crnoj Gori u posljednje vrijeme upućivane Državnom tužilaštvu iz redova poslanika i iz vlasti i iz opozicije, Šarec je kazao da se svaki politički komentar na račun rada tužilaštva može smatrati pritiskom.

“Pravosuđe u cijelini jeste, odnosno trebalo bi da bude zasebna grana vlasti i svaki politički komentar može se osječati kao pritisak”, naglasio je Šarec.

Kako je naveo, tužilaštvo je uspješno onoliko koliko uspije rasvijetliti krivičnih djela, odnosno na osnovu onoga koliko je kriminalaca osuđeno i zatvoreno.

Kriminala, kako je naveo, ima, ali to ne postoji od juče, već veoma dugo.

Na pitanje u kojoj mjeri dešavanja u državi mogu uticati na proces učlanjenja i da li se u Briselu dovoljno čuje za pojedine procese u Crnoj Gori, Šarec je kazao da se u Briselu čuje svako dešavanje u zemlji kandidatkinji. 

"Ljudi koji se na nivou institucija EU bave procesom proširenja to moraju čuti, jer inače bi loše obavljali svoj posao. Drugo je pitanje uticaja tih dešavanja na sam proces", rekao je Šarec.

 On je kazao da su politička previranja sastavni dio svake demokratije, zavisno od podjele glasova na izborima.

 "U Mađarskoj, na primjer, takvih previranja nema, jer jedna partija odlučuje", pojasnio je Šarec.

 Kako je kazao, njega brinu društvena dešavanja na koje utiče politika.

"Poštujem crkvu kao instituciju, ali mislim da bi crkva trebalo da bude poput Hrista, da daje nadu i utjehu vjernicima u teškim životnim situacijama, a politikom neka se bave političari i država", poručio je Šarec.

On je kazao da je njegov stav takav i u Sloveniji i u Crnoj Gori.

"Isto tako, teško razumijem političare koji ne slave praznike zemlje u kojoj obavljaju dužnost i na jedan neadekvatan način se ponašaju prema simbolima te zemlje u kojoj žive", naveo je Šarec.

On je naglasio da se ne može složiti ni sa istorijskim revizionizmom.

Komentarišući migracionu politiku Crne Gore i potrebu usklađivanja sa EU, Šarec je podsjetio da je iz Unije više puta naglašeno da Crna Gora treba da promjeni vizni režim.

"To je bio i zahtjev u procesu", naveo je Šarec, dodajući da je to potrebno regulisati ne samo zbog ekonomije i turizma, već i zbog bezbjednosti.

Upitan da li Crna Gora dovoljno i na adekvatan način štiti prava stranaca i da li kao buduća članica Unije može dozvoliti da postane zatvoreno društvo, Šarec je kazao da je integracija stranaca u društvo pitanje kojim se bave i zemlje EU, dodajući da ni one nijesu uvijek uspješne.

"Svaki zločin koji je počinjen od stranaca dodatno pogoršava situaciju, a u ljudskoj je prirodi generalizacija i da ne gleda na pojedinca", naveo je Šarec.

On je pomenuo i da u Sloveniji, nakon situacije u kojoj je Slovenac ubijen udarcem u glavu dok je štitio sina, imaju sličan problem u odnosu prema zajednici Roma, koji nijesu stranci, već građani Slovenije.

"Ne mogu se izjednačiti svi Romi, treba se uhvatiti u koštac sa onima koji se bave kriminalom. Politika bavljenja sa migracijama jedna je najtežih za svaku zemlju", kazao je Šarec.

Upitan da li je negativno skandiranje u Podgorici na račun jedne zajednice, uništavanje poslovnih objekata i automobila stranih državljanja prihvatljivo za državu koja se sprema za članstvo u Uniji, Šarec je naglasio da nije i da nasilje uvijek rađa novo nasilje.

"Nijesu svi stranci krivi za počinjena krivična djela pojedinaca. Mnogima je to teško shvatiti, a kada se i strah uvuče u ljude onda je to vrlo teško kontrolisati", rekao je Šarec.

Prema njegovim riječima, ekstremisti su uvijek znali da iskoriste takve situacije i okrive strance za sve loše što se dešava u zemlji.

"Ne mislim samo na Crnu Goru, nego na čitavu Evropu. Zato mislim da je bolje imati nešto pojačanu kontrolu, odnosno provjeru kod ulaska u zemlju, da se u najvećoj mogućoj mjeri spriječi ulazak opasnih lica i da dodju samo oni koji traže posao i imaju intenciju da prihvate način života koji postoji u zemlji", kazao je Šarec.

On je rekao da je to potrebno i na nivou EU.

"Generalizovanje jedne populacije ne donosi ništa dobro, treba gledati pojedince", poručio je Šarec.