B.Č.J. [ Mina ]

CEMI

Crna Gora napredovala u borbi protiv korupcije, neophodne dalje reforme

Crna Gora je ostvarila napredak u borbi protiv korupcije, ali su neophodne dalje reforme i stabilizacija institucionalnog sistema, s obzirom na to da više od polovine građana smatra da je korupcija veoma raširena u crnogorskim institucijama.

To je saopšteno na konferenciji „Antikorupcijska politika Crne Gore - Da li smo zaslužili pozitivan IBAR?“, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Šef Odjeljenja za istraživanje javnih politika, CeMI, Nemanja Stankov, predstavio je ključne nalaze iz istraživanja javnog mnjenja "Istraživanje o korupciji i sivoj ekonomiji: stavovi i iskustva", sprovedenog u avgustu prošle godine korišćenjem jedinstvene SELDI metodologije - Sistema za praćenje korupcije CMS.

„U oblasti borbe protiv korupcije želim istaći da je tokom 2023. godine značajan napredak u institucionalnom smislu korupcije postignut tek u novembru i decembru, kada su ključnim imenovanjima u pravosuđu napravljeni značajni koraci ka normalizaciji funkcionisanja sudske grane vlasti“, rekao je Stankov, prenosi PR Centar.

On je kazao je da je imenovanjima sedmog sudije Ustavnog suda i tri člana Sudskog savjeta, stvorena pretpostavka za implementaciju vladavine prava i posledično efikasnu borbu protiv korupcije.

„Nakon izvještajnog perioda, početkom ove godine, imenovan je i vrhovni državni tužilac, čime je zaokružena i institucionalna struktura u tužilačkoj organizaciji. Nedavno usvojena Strategija za borbu protiv korupcije 2024-2028, nakon dugo vremena, ponudila je strateški okvir za borbu protiv korupcije“, naveo je Stankov.

On smatra da se usvajanjem IBAR zakona u Skupštini dodatno unaprijedio zakonodavni okvir za poglavlja 23 i 24.

„CeMI pozdravlja ovaj napredak ali i prepoznaje da stanje u ovoj oblasti još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou, uz puno razumijevanje činjenice da je reformski proces dugotrajan, te da nas očekuje intenzivan period rada na unapređenju institucionalne strukture i kapaciteta za borbu protiv korupcije“, rekao je Stankov.

Kako je ukazao, CeMI je sproveo istraživanje javnog mnjenja koristeći jedinstvenu SELDI metodologiju procjene ranjivosti na korupciju, pojašnjavajući da su prikupili podatke o percepciji i dinamici korupcije, (ne)toleranciji na korupciju, i ličnim iskustvima ispitanika.

„Kada je riječ o percepciji korupcije, rezultati istraživanja pokazuju da 53.5 odsto ispitanika smatra da je korupcija veoma raširena u crnogorskim institucijama”, rekao je Stankov.

On je naveo da, u pogledu činovničkih pozicija, građani percepiraju najveću raširenost korupcije među carinicima (19,3 odsto) i policajcima (19,1 odsto), dok su u pogledu javnih funkcionera, lideri političkih partija na vrhu liste sa 24,7 odsto.

Govoreći o (ne)toleranciji na korupciju, Stankov je kazao da 55,7 odsto ispitanika smatra da bi morali ponuditi mito kako bi riješili neki problem, ali da ohrabruje stav 56,4 odsto njih da bez obzira na okolnosti ne bi platili mito.

Kako je rekao, u hipotetičkoj situaciji ukoliko bi bili na nekoj činovničkoj poziciji, 77,2 odsto ispitanika ne bi prihvatilo mito ukoliko bi im bio ponuđen.

„U pogledu ličnih iskustava, ohrabruje činjenica da velika većina ispitanika nije bila u situaciji da im je direktno ili posredno tražen mito”, naveo je Stankov.

On je naveo da ipak, ukoliko pitate građane kakvo je bilo njihovo iskustvo sa državnim inistucijama, ispitanici će reći da su u rijetkim slučajevima ipak uradili neko koruptivno djelo – 10,3 odsto ispitanika je učinilo neku uslugu, 12,6 odsto je dalo poklon, a 8,3 odsto novac kako bi riješili određeni problem.

Tokom panela „Nacionalni izvještaj o procjeni korupcije za 2023. godinu: Unapređenje antikorupcijskih politika – IBAR i put naprijed“, šef Pravnog odjeljenja u CeMI-ju i član Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, Vladimir Simonović, podsjetio je da je CeMI snažno podržao kreiranje Strategije za borbu protiv korupcije, očekujući njeno usvajanje do kraja prethodne godine.

„Međutim, prethodna vlada nije preduzela ništa po tom pitanju. Nova vlada takođe nije započela rad na izradi Strategije na vrijeme, što je rezultiralo dokumentom izrađenim za svega nekoliko mjeseci, bez dubinske analize prioritetnih oblasti“, kazao je Simonović.

On je ukazao i na pozitivnu stranu Strategije i njenu fleksibilnost koja omogućava proširenje oblasti od posebnog rizika za korupciju nakon godišnje analize, navodeći da se taj dokument fokusira na pravosuđe, rad policije i carine, urbanizam, javne nabavke, rad lokalne samouprave i državnih preduzeća.

„Domet ove Strategije zavisi od političke volje za sprovođenje reformi. Problem nedostatka transparentnosti i efektivne kontrole finansiranja političkih partija je jedan od ključnih izazova. Izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja nisu se desile od 2020. godine, uprkos očiglednim nedostacima“, naveo je Simonović.

On je pojasnio da je CeMI identifikovao zloupotrebu državnih resursa kao specifičan oblik političke korupcije koji je karakterističan za zemlje u tranziciji.

„Zloupotreba je zabilježena tokom svih izbora, uključujući i prošlogodišnje predsjedničke izbore, što ukazuje na potrebu za hitnim rješavanjem ovog problema“, rekao je Simonović.

On je naglasio da je potreban ozbiljan pristup prilikom izrade novog Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, izbjegavajući polu-rješenja i ispunjavanje samo minimalnih zahtjeva Evropske unije (EU).

„Ako sada postoji politička volja, onda taj potencijal treba iskoristiti do kraja“, ocijenio je Simonović.

Generalna direktorica Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo u Ministarstvu pravde, Jelena Grdinić, istakla je ključne korake i izmjene koje je taj resor sproveo u cilju unapređenja zakonodavnog okvira za borbu protiv korupcije i pojasnila da su te mjere dio nastojanja da se ispune privremena mjerila iz Poglavlja 23 pregovora sa EU.

„Ministarstvo je, uz podršku Savjeta Evrope i u konsultaciji sa Evropskom komisijom i Venecijanskom komisijom, sprovelo značajne izmjene u zakonodavstvu koje se odnose na zaštitu zviždača“, rekla je Grdinić.

Ona je ukazala da su u ovom trenutku mogli unaprijediti postojeće odredbe, ali da je u planu izrada posebnog zakona o zviždačima.

„Jedna od najvažnijih novina je uvođenje sudske zaštite za zviždače, što ranije nije bilo predviđeno zakonom. Ovo će omogućiti efikasnije sprovođenje preporuka i povećati povjerenje građana u sistem”, rekla je Grdinić.

Ona je naglasila da je novim zakonom omogućeno interno prijavljivanje (poslodavcu) i eksterno prijavljivanje (Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK)), kao i javno objelodanjivanje nepravilnosti.

„Što će dodatno osnažiti osobe koje prijavljuju korupciju“, navela je Grdinić.

Prema njenim riječima, pitanje roka za pokretanje postupaka izazvalo je pažnju javnosti, navodeći da je nakon konsultacija odlučeno da se rok produži na deset godina, kako bi se omogućila efikasnija provjera prijava i izvještaja o imovini i prihodima javnih funkcionera.

„Takođe, ASK-u je omogućen uvid u bankovne račune javnih funkcionera, čime se povećava transparentnost i kontrola njihovih prijava o imovini. Detalji o situacijama kada se ovo pravo može koristiti biće propisani podzakonskim aktima”, rekla je Grdinić.

Kako je kazala, planirana je i jasna kategorizacija javnih funkcionera kako bi se precizno odredilo koja prava i obaveze imaju, posebno u kontekstu izvještavanja o imovini i prihodima.

Grdinić je rekla da su uvedene obaveze donošenja planova integriteta i provjere integriteta za osobe koje konkurišu za direktore Agencije i članove savjeta, što je preporuka Venecijanske komisije.

„Te izmjene su usmjerene ka povećanju efikasnosti i transparentnosti u borbi protiv korupcije, uz usklađivanje sa evropskim standardima i direktivama“, kazala je Grdinić.

Direktorica programa vladavine prava, Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori, Džesika Karl, istakla je da je pomoć u borbi protiv korupcije jedan od glavnih prioriteta ambasade.

„Od decembra 2021. godine, kada je predsjednik Bajden objavio prvu Strategiju SAD-a za suzbijanje korupcije, korupcija je prepoznata kao ključni interes nacionalne bezbjednosti. Ova strategija povezuje bezbjednost i borbu protiv korupcije, ističući važnost i otpornost demokratskih institucija“, navela je Karl.

Ona smatra da korupcija ometa ekonomski rast, destabilizuje vlade, podstiče globalnu nesigurnost i podriva osnovne usluge, čime se slabi povjerenje građana u institucije i podriva demokratija.

„SAD i Crna Gora rade zajedno na rješavanju ovih problema, jer su jači kao partneri koji dijele iskustva i uspostavljaju regionalne i međunarodne mreže za saradnju. Crna Gora je značajan saveznik SAD-a, partner i kandidat za članstvo u EU, te važan korisnik pomoći SAD-a“, navela je Karl.

Ona je ukazala da je fokus pomoći SAD-a na jačanju kapaciteta nacionalnih institucija u borbi protiv ozbiljnog kriminala.

„Povećani su kapaciteti specijalizovanih državnih tužilaštava i jedinica policije za borbu protiv korupcije, osnovani su specijalizovani timovi tužilaca i inspektora za rad na slučajevima korupcije visokog profila i organizovanog kriminala“, rekla je Karl.

Kako je kazala, SAD podržava i ulogu civilnog društva u procesima borbe protiv korupcije.

„Civilno društvo je ključno u prevenciji i odgovornosti, a saradnja s njim je ključna za unapređenje vladavine prava. Organizacije civilnog društva doprinose podizanju svijesti, kampanjama prevencije, učešću u formiranju politika i praćenju implementacije anti-korupcijskih mjera“, istakla je Karl.

Ona je poručila da SAD, uz koordinaciju sa međunarodnim partnerima i crnogorskom vladom, nastavljaju pružati tehničku i ekspertsku podršku, donacije opreme i treninge za jačanje kapaciteta pravosuđa, sudija, tužilaca i policijskih službenika.

„Cilj je dugoročno sistematsko rješenje koje će podržati put Crne Gore ka EU“, naglasila je Karl.

Glavni pregovarač u Nacionalnoj kancelariji za pregovore o pristupanju Crne Gore EU, Predrag Zenović, putem online uključenja, istakao je da je država značajno napredovala u borbi protiv korupcije, kao i da je zaslužila dobijanje IBAR-a.

Prema njegovim riječima, uz savjete Evropske komisije (EK) i drugih relevantnih instanci, Crna Gora je uspjela da izradi zakonska rješenja koja su dobila zeleno svijetlo od EK.

„Korupcija i mehanizmi za njeno suzbijanje ključni su aspekti u poglavljima 23 i 24 u procesu pristupanja EU. Napravljeni su značajni iskoraci u zakonodavstvu, kao što je autonomija Agencije za sprečavanje korupcije i direktan uvid u bankarske račune bez dozvole vlasnika“, smatra Zenović.

On je istakao da Crna Gora nije imala strateški okvir za borbu protiv korupcije od 2014. godine, već se oslanjala na akcione planove.

„Nedavno usvojeni strateški dokument predstavlja važan korak naprijed. Borba protiv korupcije u Crnoj Gori je sistemska i biće potrebno dalje unapređenje zakonodavstva i implementacija antikorupcijskih politika da bi se postigli konkretni rezultati“, ocijenio je Zenović.

On je naglasio da je važna edukacije i kontinuirani rad na poboljšanju institucionalnog okvira.

Zenović je ocijenio i da je Crna Gora zasluženo dobila pozitivnu ocjenu od EK, ali da predstoji još mnogo posla kako bi se dokazala implementacija zakonskih rešenja i postigli jasni rezultati u borbi protiv korupcije.

Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović, istakao je da korupcija u Crnoj Gori nije samo institucionalni problem, već i rezultat istorijskog, društvenog i kulturološkog nasljeđa.

Radulović je ukazao da je neophodno jačanje zakonodavnog okvira i efikasnosti institucija koje se bave borbom protiv korupcije.

On je naveo primjer Zakona o sprečavanju korupcije, za koji su inicijative za izmjene postojale još od 2019. godine, ali su tek nedavno usvojene.

„Sve što je bilo potrebno je malo političke volje od svih političkih subjekata da se veoma značajna rješenja u zakonu usvoje mnogo ranije“, rekao je Radulović.

On je ukazao na probleme u funkcionisanju sudstva i tužilaštva, navodeći da su preopterećenost sudija i loši uslovi rada veliki izazovi.

„Broj sudija se neće povećavati na ovaj način, samo će se smanjivati. Broj predmeta neće opadati, nego će samo rasti. I šta će vam se desiti? Desit će vam se potpuni kolaps sudskog sistema“, upozorio je Radulović.

Kako je ocijenio, iako postoji snažna politička volja EU da Crnu Goru pogura ka članstvu, ključ za uspjeh leži u unutrašnjim reformama i koordinaciji među institucijama.

„Institucije se ne mogu zloupotrebljavati niti u političke i partijske svrhe, niti u svrhu ličnih obračuna“, poručio je Radulović.