K. J.

USVOJENI PREDLOZI ZAKONA

Ovo su odluke koje je Vlada usvojila na današnjoj sjednici

Vlada Crne Gore je, na danas održanoj sjednici, utvrdila set zakona koji su od izuzetnog značaja za ispunjenje privremenih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, kao i za dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).

Sjednicom je predsjedavao premijer Milojko Spajić.

U saopštenju za medije navodi se da utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću s Izvještajem sa javne rasprave.

“Izmjene i dopune ovog zakonskog rješenja omogućiće efikasniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kao jednog od glavnih problema sa kojima se Crna Gora susrijeće u svojim nastojanjima da postane punopravna članica Evropske unije. Imovinska korist oduzeta u skladu sa odredbama ovog Zakona postaje državna imovina, pa će se ista koristiti za poboljšanje uslova rada pravosudnih i drugih državnih organa i ostvarivanje prava u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti”, stoji u saopštenju dostavljenom medijima.

Dosadašnja praksa, kako je navedeno, pokazala je da postoje očigledni nedostaci u postojećem zakonskom rješenju, zbog čega su bile neophodne izmjene i dopune u cilju poboljšanja njegove primjene, te usklađivanja sa međunarodnim standardima.

“Prvenstveno, bilo je neophodno proširiti spektar krivičnih djela u odnosu na koja se može odrediti oduzimanje imovinske koristi, kako bi se na taj način obuhvatila sva krivična djela čijim izvršenjem bi se mogla steći imovinska korist i eventualno državi pričiniti šteta. Takođe, u skladu sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem tehnologije ukazala se potreba da se spektar imovine koja se može oduzeti proširi i na digitalnu imovinu, čime se takođe vrši usklađivanje sa Krivičnim zakonikom. U cilju efikasnijeg identifikovanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću uvodi se novi institut finansijskog izviđaja u skladu sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku, tokom kojeg državni tužilac uz pomoć policije prikuplja dokaze u vezi imovine za koju postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću, a koji se dokazi mogu koristiti i u krivičnom postupku”, naveli su iz Vlade.

Pored ostalog, dodaje se da jasno je precizirano koja će biti namjena oduzete imovine kojom raspolaže Vlada.

Vlada je utvrdila je Predlog zakona o sprečavanju korupcije s Izvještajem sa javne rasprave.

“Cilj donošenja ovog Zakona jeste da se unaprijedi rad Agencije za sprečavanje korupcije, doprinese uklanjanju nedostataka uočenih u dosadašnjoj praksi, kao i da se generalno unaprijede normativni i pravni mehanizmi u smislu obezbjeđenja adekvatnih preduslova za što efikasnije suzbijanje i prevenciju korupcije. Razlog je i usaglašavanje sa najboljim međunarodnim iskustvima i praksama u cilju propisivanja najboljih normativnih rješenja, sprečavanja potencijalne korupcije, kao i efikasnog sprovođenja Zakona u praksi. Budući da je funkcionalan sistem za zaštitu lica koja prijavljuju nepravilnosti bitan segment u održavanju jakog demokratskog društva, Zakonom je propisano da su lica koja prijavljuju nepravilnosti zaštićena”, pojasnili su iz Vlade.

Takođe, napominje se da Zakonom je regulisan postupak podnošenja prijave zviždača, način postupanja po istoj kao i postupak po zahtjevu za zaštitu zviždača.

“Ovim izmjenama će se dodatno proširiti obim materijalne primjene zakona, prava i obaveza zviždača, predvidjeti novi kanal prijavljivanja nepravilnosti (javno objelodanjivanje informacija), te osnažiti sistem sudske zaštite zviždača”, ukazuju iz Vlade.

Dodaje se da utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

“Izmjenama se pristupilo radi prevazilaženja problema koji su se pojavili u praktičnoj primjeni ovog propisa, kao što su: rad Sudskog savjeta; sistem etičke i disciplinske odgovornosti sudija; izbor sudija i predsjednika sudova, te izrada Plana slobodnih sudijskih mjesta, upućivanje i premještanje sudija, kao i njihovo ocjenjivanje. Takođe, jedan od razloga za izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama sadržan je i u lzvještajima Evropske komisije za Crnu Goru, gdje su date preporuke da se preduzmu mjere za jačanje nezavisnosti pravosuđa, te da se revidira disciplinski i etički okvir za sudije kako bi se učvrstila objektivnost, proporcionalnost i efikasnost i osiguralo djelotvorno sprovođenje ovog okvira”, obrazložili su.

Navodi se da Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu.

“Donošenju ovog zakonskog rješenja se pristupilo u cilju jačanja samostalnosti, odgovornosti i efikasnosti Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta. Svrha izmjena ovog propisa jeste unapređenje zakonskih odredbi koje se odnose na izbor državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, njihovo upućivanje i raspoređivanje, ocjenjivanje i etičku i disciplinsku odgovornost, sastav i rad Tužilačkog savjeta, kao i usaglašavanje ovog zakona sa međunarodnim standardima i preporukama Venecijanske komisije i Evropske komisije. Na taj način doprinijeće se jačanju nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa”, dodaju iz Vlade.

Utvrđen je Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu.

“Izmjenama ovog Zakona prevazići će se problemi koji su se pojavili u njegovoj praktičnoj primjeni zbog široko postavljene nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koja rezultira velikim opterećenjem ovog organa. Cijeneći stvarne kadrovske kapacitete SDT-a i složenost predmeta koji su u njihovoj nadležnosti, usvojenom izmjenom se smanjuje nadležnost SDT-a na krivična djela korupcije na visokom nivou, koja su izvršili visoki javni funkcioneri. Na ovaj način se obezbjeđuje rasterećenje tužilaštva, ali i Specijalnog odjeljenja Višeg suda i Specijalnog policijskog odjeljenja od postupanja u koruptivnim krivičnim djelima koja objektivno ne predstavljaju najveću opasnost za društvo i državu”, pojašnjeno je u saopštenju.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.

“Izmjenama i dopunama se pristupilo u cilju usaglašavanja sa izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, kao i sa Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore”, dodaju iz Vlade.

Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu.

“Izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o Državnom tužilaštvu predviđeno je skraćenje trajanja inicijalne obuke za kandidate za sudije, odnosno kandidate za državne tužioce, pa je iz tog razloga izvršeno usaglašavanje Zakona o Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu u dijelu odredaba kojim se uređuje trajanje inicijalne obuke i potrebnog radog iskustva za mentore koji sprovde inicijalnu obuku”, naveli su iz Vlade.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o medijima.

“Novim Zakonom se unapređuju odredbe koje se odnose na transparentnost vlasništva i transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda, državnu pomoć, Evidenciju medija, podrazumijevajući i obavezan upis svih medija, uvode se nove odredbe kojima se prvi put daje definicija novinara, dalje jačaju novinarski izvori i prava novinara, ali i jača nadzor nad ispunjavanjem zakonskih obaveza od strane medijia. Među najvažnijim novinama, ističe se rješenje po kome javni sektor ne može finansirati osnivača medija koji nije upisan u Evidenciju i koji nije objavio impresum i podatke o vlasničkoj strukturi u skladu sa ovim zakonom. Takođe, procenat finansiranja Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija iz tekućeg budžeta Crne Gore povećava se sa 0,09 odsto na 0,20 odsto, a uvrštene su i nove, dodatne teme od javnog interesa, među kojima su promocija borbe protiv govora mržnje, uznemiravanja putem interneta i širenja dezinformacija i promocija zaštite prava žena, promociju i unapređenje rodne ravnopravnosti i borbu protiv seksizma. Izričito se predviđa otkrivanje novinarskog izvora isključivo na osnovu odluke suda, sa ciljem izbjegavanja tumačenja da je za to dovoljan zahtjev državnog tužioca”, pojasnili su iz Vlade.

Pored ostalog, kako ističu, omogućava se i pokretanje hitnog sudskog postupka za zabranu daljeg širenja medijskog sadržaja, ne samo na na predlog državnog tužioca, već i lica koje traži zaštitu prava taksativno navedenih u ovom zakonu.

Navodi se da utvrđen je Predlog zakona o nacionalnom javnom emiteru – Javnom medijskom servisu Crne Gore.

“Glavni ciljevi koji se postižu Predlogom zakona uključuju dalje jačanje nezavisnosti Javnog medijskog servisa, eliminisanje bilo kakvog političkog uticaja, te krajnju depolitizaciju Javnog medijskog servisa, koji kao takav treba da služi isključivo javnom interesu i interesu gradana/ki. Predlogom zakona izvršiće se implementiranje preporuka iz godišnih izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru, kao i preporuke Savjeta Evrope”, dodaju iz Vlade.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama.

“Ključni ciljevi koji se postižu Predlogom zakona podrazumijevaju garanciju nezavisnosti Agencije kao regulatora, garanciju stabilnog, predvidivog i održivog finansiranja lokalnih javnih emitera, regulisanje audiovizuelnih medijskih usluga i usluga distribucije linearnih AVM usluga, i nadzor nad poštovanjem standarda u oblasti AVM usluga, razgraničenje koregulacije i samoregulacije, promocija medijske pismenosti i dr”, kaže se u saopštenju Vlade.

Pored ostaloga, navodi se da definisana su prava i obaveze pružalaca usluga platformi za dijeljenje video sadržaja, odnosno sistem regulacije i nadzora nad njihovim radom.

“S obzirom da je zaštita maloljetnika od sadržaja dostupnih kroz AVM usluge, koji mogu ugroziti njihov razvoj, jedna od ključnih nadležnosti Agencije, novim zakonom su unaprijeđena rješenja kojima se propisuju mjere zaštite u zavisnosti od prirode usluga i mogućnosti proaktivnog djelovanja korisnika usluga. Imajući u vidu potrebu unapređenja efikasnosti i transparentnosti postupka izbora, imenovanja i razrešenja članova Savjeta Agencije i savjeta javnih emitera, Zakonom su revidirana ili dopunjena postojeća rješenja kako bi se otklonili uočeni nedostaci ili nepreciznosti. Jedno od novih rješenja podrazumijeva i način finansiranja lokalnih javnih emitera čime se garantuje stabilno, održivo i nezavisno funkcionisanje lokalnih javnih emitera. Predlogom zakona doprinosi se i unapređenju nadležnosti Agencije na polju nadzora i spektra raspoloživih mjera koje se mogu izreći pružaocima AVM usluga u slučaju povrede ovog zakona. Proširivanje opsega mjera koje stoje na raspolaganju Agenciji u vršenju nadzora je jedna od preporuka koja je uvažena proširivanjem (vraćanjem) nadležnosti Agenciji da izriče novčane kazne u slučaju povrede zakona”, ukazuju iz Vlade.

Dodaje se da Vlada se na današnjoj sjednici upoznala sa Informacijom o štetnim posljedicama gašenja sistema video nadzora javnih površina sa negativnim implikacijama na nacionalnu bezbjednost.

“Konstatovano je da je riječ o sistemu koji je, posebno u susret predstojećoj turističkoj sezoni, višestruko važan za bezbjednost države i građana i suzbijanje aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa. Tim povodom, zaključeno je da će na ovu temu, u najkraćem roku, biti održana sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost”, naveli su iz Vlade.