B.B. [ Mina ]

FOTO: Dječji parlament - Uključivanjem djece u proces donošenja odluka do bolje i sigurnije budućnosti

Društvo koje sluša djecu i uključuje ih u proces donošenja odluka gradi bolju i sigurniju budućnost i postaje jače i pravednije, poručeno je sa današnjeg zasijedanja Dječjeg parlamenta.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je, otvarajući 13. zasijedanje Dječjeg parlamenta, čestitao Međunarodni dan djeteta – 20. novembar i istakao da djeca predstavljaju motivacija i svjetionik.

“Danas ste na mjestu na kojem se donose važne odluke za cijelo društvo. Dobili ste priliku da govorite i želim da znate da je vaše prisustvo ovdje više od svečanosti”, naveo je Mandić, obraćajući se djeci koja su učestvovala u radu sjednice parlamenta.

On je kazao da djeca uvijek vide ono što odrasli ponekad zaborave – da društvo napreduje kada u njemu ima jednakih prava za sve.

Potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović istakla je da društvo koje sluša djecu gradi bolju i sigurniju budućnost.

Ona je naglasila da su djeca, koja su danas učestvovala u radu zasijedanja Dječjeg parlamenta, pokazala kako izgleda dijalog pun uvažavanja, odgovornost i vizija mladih koji žele pravedniju i inkluzivniju Crnu Goru.

„Skupština će nastaviti da osigurava da se glas djece i mladih čuje tamo gdje je najvažnije – u institucijama koje donose odluke“, poručila je Popović.

Krsto Leković, učenik bjelopoljske Osnovne škole „Milovan Jelić“, kazao je da danas traže da dobiju jasne odgovore, a ne samo obećanja koja se, kako je naveo, zaborave čim se sjednica završi.

„Želim da pokažemo da djeca nijesu samo budućnost, već i sadašnjost, da znamo da razmišljamo, predlažemo, da imamo dobre ideje. Samo tražimo da nas čujete i ne želimo da naše riječi ostanu samo u zapisniku, već da se po njima i nešto uradi“, istakao je Leković.

On je kazao da, zajedno sa odraslima, žele da stvore društvo u kojem se svako dijete osjeća sigurno, prihvaćeno i poštovano.

Učenica Osnovne škole „Njegoš“ sa Cetinja, Lea Batinić, poručila je da mladi u Crnoj Gori imaju talenat, energiju i želju da grade svoju budućnost, ali da se često suočavaju sa preprekama koje tu budućnost čine neizvjesnom.

Prvi problem je, kako je kazala, ekonomska nesigurnost.

„Završavamo škole, ulažemo godine truda i učenja, ali posao, sigurnost i mogućnost napretka ostaju upitni. Kako da planiramo život, ako ne možemo planirati ni naredni mjesec“, upitala je Batinić.

Prema njenim riječima, drugi problem je odlazak mladih iz Crne Gore, a treći nemogućnost osamostaljivanja.

Batinić je navela da se problemi odnose i na mentalno zdravlje i na škole koje bi, kako je dodala, trebalo da budu prostor znanja i podrške, a sve češće postaju samo prostor ocjenjivanja i obaveza.

Nasilje na internetu, u školi i u porodici je, kako je rekla, problem o kojem se takođe mora govoriti.

Batinić je, govoreći o pravima djeteta, rekla da ona nijesu ukras, fraza ili formalnost, već temelji razvoja.

„Ne tražimo da nam kažete da smo budućnost, mi smo sadašnjost, rastemo u uslovima koje ste vi stvorili i zato vas danas pozivamo na odgovornost. Tražimo djelovanje danas, jer država koja izgubi svoju mladost, gubi sebe“, istakla je Batinić.

Jovan Purić iz budvanske Srednje mješovite škole „Danilo Kiš“ kazao je da se glas mladih često ne čuje dovoljno i da mnoga djeca i dalje ne osjećaju da imaju podršku koju zaslužuju.

Pravo na obrazovanje, kako je naveo, ne podrazumijeva samo pravo djece da idu u školu, već da se tamo osjećaju sigurno i poštovano.

„Pravo na mišljenje nije samo da govorimo, već da nas neko stvarno čuje. Pravo na zaštitu nije samo da postoji zakon, već da znamo kome da se obratimo kada nam je teško“, istakao je Purić.

On je naglasio da odrasli i djeca treba da budu partneri i da uče jedni od drugih.

„Naša generacija odrasta u vremenu velikih promjena, tehnologija nam otvara svijet, ali ponekad nas i udaljava. Suočavamo se sa pritiscima, sa digitalnim nasiljem, sa osjećanjem da moramo biti savršeni, zato je važno da nas odrasli ne gledaju samo kao budućnost, već i kao sadašnjost, kao ljude čiji glas vrijedi već danas“, naveo je Purić.

On je istakao da vjeruje će dijete koje danas ima podršku, ljubav i povjerenje sjutra biti odrasla osoba koja zna da podrži druge.

„Zao, ako želimo bolju budućnost Crne Gore, počnimo od djece, od toga da svako dijete ima pravo da bude sigurno, da se školuje, da vjeruje u sebe i da zna da je važno“, naglasio je Purić.

Predstavnica lokalnog dječjeg parlamenta Podgorica, Manja Vučurović, kazala je da žele da svijet u kojem rastu bude mjesto gdje se različitost poštuje, gdje svako dijiete ima priliku da razvija svoje talente i gdje niko nije ostavljen po strani.

Svako dijete, kako je naglasila, mora imati šansu da razvija sebe i svoje sposobnosti.

„Kada se djeca uključuju u odluke i kada im se pružaju prilike, podrška i povjerenje, ne samo da učimo i razvijamo se, nego postajemo i odgovorni građani koji žele da doprinesu zajednici, koji poštuju druge i razumiju važnost saradnje i solidarnosti. Kad nas slušate i uključujete, kada pružate prilike i borite se protiv diskriminacije, gradimo društvo koje je jače, pravednije i bolje za sve nas“, poručila je Vučurović.

Ahmed Balić iz škole „Hajro Šahmanović“ iz Plava istakao je da je najvažnije da svako dijete ima priliku da bude dijete i da živi djetinjstvo najbolje što može, bez obzira na to da li živi u Podgorici ili malim gradovima, poput Plava, Andrijevice, Šavnika, Gusinja.

„Svi mi želimo iste stvari – da učimo, igramo se, razvijamo svoje talente i da imamo šansu da ostvarimo svoje snove“, naveo je Balić.

On je istakao da je važno da djeca i mladi sa sjevera Crne Gore dobiju šansu da učestvuju i doprinesu promjenama.

„Naša zemlja je mala, ali je bogata djecom koja imaju ideje, snove i želju da doprinesu, potrebno je samo da nam se pruži prilika da pokažemo šta možemo i da doprinesemo svojoj zajednici i zemlji“, naglasio je Balić.

Ombudsman Siniša Bjeković je, upitan šta misli o potrebi povećanja dječjeg dodatka, kazao da i on i Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda smatraju da djeca moraju imati taj zaštitni mehanizam.

„Dječji dodatak moraju imati sva djeca, i to mora biti odraz odgovorne politike, koja taj dodatak neće svesti na nešto što je ispod ljudskog dostojanstva“, istakao je Bjeković.

Odgovarajući na pitanje šta Ministarstvo kulture i medija planira da uradi kako bi se uvredljivi sadržaji u medijima i na društvenim mrežama umanjili i kako bi medijski prostor bio bezbjedan za djecu i mlade, resorna ministarka Tamara Vujović kazala je da su prošle godine imali brojne aktivnosti koje su usmjerene na zaštitu djece u digitalnom okruženju.

Ona je rekla da je taj resor oragnizovao radionice za medijske radnike, jer je i njima potrebna obuka o tome kako da izvještvaju, a da to ne sadrži govor mržnje, dezinformacije, lažne vijesti.

Odgovarajući na pitanja djece koja su učestovala u radu Dječjeg parlamenta, Vujović je kazala da taj resor veoma vodi računa o tome da kulturne aktivnosti postoje u svim opštinama Crne Gore, a ne samo u Podgorici.

„Zato imamo brojne konkurse za kulturno umjetničko stvaralašto, čime otvaramo prostor sektoru da nam se javi. To je način na koji pomažemo kulturnom sektoru i u gradovima koje nemaju velike institucije kulture kao što ima Podgorica“, navela je Vujović.

Na pitanje koliko su bezbjedne granice Crne Gore, predstavnica Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) odgovorila je da na državnoj granici funkcioniše 30 graničnih prelaza i da je Crna Gora, kao država koja se nalazi na zapadno-balkanskoj ruti, suočena sa konstantnim rizikom, od ilegalnih migracija, krijumčarenja ljudi, prekograničnog kriminala, do drugih bezbjednosnih prijetnji.

Sve te prijetnje, kako je istakla, veoma rano su prepoznali i sve aktivnosti usmjerili na razvijanje instiutucionalnog i strateškog odgovora na identifikovane izazove.

Predstavnica MUP-a je rekla da se konstantno radi na unapređenju tehničkog nadzora granice.

„Radovi na izgradnji nove zgrade granične policije su u toku i intenzivirani su. U toj zgradi biće smješten savremeni koordinacioni centar spreman za integraciju u evropski sistem nadzora granica“, navela je predstavnica MUP-a.

Prema njenim riječima, zapošljavanje novih policijskih kadrova dodatno će osnažiti i kadrovske kapacitete sektora granične policije, što će dodatno pozitivno uticati na bezbjednost državne granice.

Učenica Gimazije „Petar I Petrović Njegoš“ iz Danilovgrada, Vanja Vasiljević, kazala je da su mladi zabrinuti zbog situacije u zdravstvenom sistemu.

„Svakodnevno svjedočimo brojnim problemima sistema, dugim listama čekanja, nedostatku ljekara, ljekova, opreme, kao i nezadovoljstvu pacijenata“, navela je Vasiljević.

Ona je pitala predstavnike Ministarstva zdravlja na koji način planiraju da povrate povjerenje pacijenata u zdravstveni sistem, ali i povjerenje roditelja da vakcinišu djecu.

Predstavnica Ministarstva zdravlja kazala je da svakog dana rade na tome da povjerenje u zdravstveni sistem bude nepoljuljano i da se trude da sve izazove spremno dočekaju i da na stručan i transparentan način se suoče sa njima.

Ona je poručila da rade na jačanju edukacija zdravstvenih radnika o tome na koji način da djeci i njihovim roditeljima prenesu koliko su vakcine značajne za razvoj djece.

Predstavnica Ministarstva je rekla da se povećanje obuhvata vakcinacijom ne postiže samo kampanjama koje traju mjesesc ili dva i da su zbog toga donijeli akcioni plan imunizacije i opredijelili adekvatan novac kako bi obratili pažnju na sve izazove i aktivnostima uspjeli da podignu stepen imunizacije.

Učesnici Dječjeg parlamenta interesovali su se i da li je u planu uvođenje redovnih susreta sa djecom iz različitih gradova Crne Gore, kroz Dan otvorenih vrata ili neki drugi format koji bi omogućio djeci susret sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem.

Predstavnica Kabineta predsjednika države navela je da je jedna takva ideja u razradi i da bi željeli da razviju mehanizam koji omogućava da to bude događaj koji se održava više puta godišnje, a ne samo jednom.

Ona je podsjetila da je Milatović pokrenuo inicijativu osnivanja Savjeta omladinskih inicjativa, što omogućava da se prilikom donošenja odluka i politika čuje glas mladih.

Na pitanje da li Ministarstvo sporta i mladih planira ulaganje u sportske terene i rekreativne prostore koji bi djeci bili dostupni besplatno, resorni ministar i predsjednik Savjeta za prava djeteta Dragoslav Ščekić odgovorio je da su započeli niz projekata.

„U Bijelom Polju imamo projekte koji se tiču ruralnih područja i rekonstrukcije sportskih dvorana u školama, a sve kako bismo stvorili bolje uslove za bavljenje sportom“, dodao je Šćekić.

Predstavnica Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) je, odgovarajući na pitanja djece, kazala da je taj resor u prethodnom periodu radio na adaptaciji i rekonstrukciji velikog broja škola.

„U prethodnom periodu u Crnoj Gori bilo je oko 70 gradilišta“, navela je predstavnica MPNI.

Ona je podsjetila da je MPNI, u saradnji sa UNICEF-om, donio sveobuhvatnu reformu obrazovanja za period od ove do 2035. godine.

„Tom reformom je planirano da škole budu pristupačne, a školske prostorije modernizovane, da učenici imaju pristup digitalnim alatima, da nastavnici budu osnaženi, da obrazovni programi ne budu samo za sticanje ocjene, nego da budu upotrebljivo znanje koje će pomoći djeci da izgrade svoje karijere“, navela je predstavnica MPNI.

Dječiji parlament organizuje se povodom dana usvajanja konvencije o pravima djeteta u Ujedinjenim nacijama, a u saradnji Skupštine sa Centrom za prava djeteta i uz podršku UNICEF-a