A.M. [ Mina ]

Nikoleta Đukanović

Izborna reforma bila bi neupitna da postoji politička volja

Izborna reforma, koja treba da predstavlja preduslov za sve ostale reforme, bila bi neupitna da postoji politička volja partija, kazala je docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović.

Ona je rekla da se već duži niz godina govori o potrebi reforme izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori.

„Iako je bilo više pokrenutih inicijativa i bezbroj obećanja da je prioritet mnogim partijama reforma izbornog zakonskog okvira, do sada crnogorski zakonodavci nijesu tom pitanju pristupili sa dovoljnom pažnjom“, navela je Đukanović u intervjuu Agenciji MINA.

Prema njenim riječima, sve izmjene izbornih propisa dešavale su se na ad hoc osnovi, kao rezultat loših političkih kompromisa i najčešće usljed političkih kriza.

Đukanović je ocijenila da je posljednja inicijativa, koja je dobila formu privremenog radnog tijela u Skupštini, odnosno Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, samo još jedna ideja za čiju realizaciju nijesu spremne političke partije.

„U slučaju da Odbor ipak nastavi sa radom, njihov rad koji traje već nekoliko mjeseci može samo da se pohvali da je postigao samo saglasnost oko izbora pridruženih članova, i ništa drugo“, navela je Đukanović.

Članovi Odbora, kako je kazala, sagledavaju reformu proritetnu samo u pogledu Zakona o finansiranju političkih subjekata, i to samo zbog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).

Đukanović je istakla da izborna reforma treba da predstavlja preduslov za sve ostale reforme, a ne njihovu krunu.

„Jer ukoliko imamo državu u kojoj ne postoje zakonski i faktički uslovi da se sprovedu fer i slobodni izbori, u kojoj određeni izborni procesi traju i po nekoliko godina, usljed nepostojanja jakih istitucija da zakone (i izbore) sprovedu u djelo, onda teško možemo govoriti o reformama u drugim oblastima i poglavljima“, dodala je Đukanović.

Kako je kazala, zbog toga godinama Evropska unija (EU) i druge međunarodne organizacije označavaju izborni proces u Crnoj Gori i njegov pravni okvir vrlo problematičnim.

„I sigurna sam da će EU i dalje instistirati da slobodni i fer izbori, koji se sprovode u okviru adekvatnih pravnih i institucionalnih rješenja, budu predulov za napredovanje u procesu pregovaranja“, rekla je Đukanović.

O manjkavostima trenutnih rješenja u izbornom zakonodavstvu, kako je navela, može dugo da se govori.

„Ono koje je najalarmantnije je nizak stepen povjerenja građana u izborni proces i institucije koje taj proces vode. Podaci iz istraživanja koja ukazuju na stepen povjerenja u izborni proces su uvijek bili razočaravajući, dok posljednjih godina svjedočimo i manjem procentu izlaznosti birača“, kazala je Đukanović.

Ona je navela da se danas, kada postoji stabilna većina u parlamentu, postavlja pitanje da li to utiče na raspoloženje među partijama kada je u pitanju reforma izbornog zakonodavstva.

Prema riječima Đukanović, izuzev pojave par novih aktera i političkih partija, danas u Skupštini sjede ljudi i partije koji su i u svim ranijim sazivima to pitanje marginalizovali i reformu svodili na trgovinu do one mjere do koje je to odgovaralo njihovim partijskim interesima.

„Budući da govorimo o, u najvećem broju slučajeva, istim političkim akterima koji su ranije blokirali taj proces reforme, nijesam optimistična da među njima postoji politička volja za zaista suštinskom reformom“, rekla je Đukanović.

Deklarativna, kako je navela, postoji svakako i to se može vidjeti kada govori bilo koji član Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ali ne treba zaboraviti da će oni na kraju djelovati i glasati onako kako partija kaže, bez obzira šta su njihovi čak i lični stavovi.

„Ukoliko Odbor prekine sa radom, vidjećemo samo reprizu (ne)učinkovisti ranijih inicijativa (Odbora). Dakle, ništa novo“, kazala je Đukanović.

Kako je navela, teško se može napraviti Odbor na takvim osnovama da se izbjegnu partijske ucjene, jer je moć u rukama partija.

Prema riječima Đukanović, jedini način da se stane na kraj partijskim manipulacijama je da od sveobuhvatne izborne reforme zavisi proces pregovaranja, i da za dalji zastoj u procesu integracija, zbog neispunjavanja tih uslova, partije mogu kazniti građani na izborima.

„Svakako su na pomolu novi unutarpartijski odnosi koji će se vjerovatno okončati novim partijama, ali i novi kvalitet i sadržaj međupartijskih odnosa, koji će se vjerovatno okončati drugačijim koalicijama, pa tu stoji nada da će građani kao birači moći da diktiraju i dalje reforme u toj oblasti“, dodala je Đukanović.

Ključno pitanje je, kako je kazala, zašto partije izbjegavaju izbornu reformu.

„One znaju da je izuzetno važno da reforma obuhvati profesosionalizaciju i depolizaciju izbornih institucija i izborne administracije, sređivanje biračkog spiska, uređivanje izborne kampanje i njenog finansiranja, uređivanje uloge medija u izbornom ciklusu“, navela je Đukanović.

Ona je dodala da vjeruje da reforma mora obuhvatiti čak i izmjenu izbornog sistema, kao i pitanje selekcije kandidata za poslaničke funkcije.

Đukanović je kazala da s obzirom na to da svim partijama odgovara postojeća izborna legislativa, ni jedna od njih ne ide protiv svojih interesa, kako ne bi onemogućila „benefite“ koje su do sada koristili.

„Među benefitima ustvari stoje: protivzakonito finansiranje, politizacija izborne administracije, kontrola i politizacija Državne izborne komisije, netranspartentnost i korupcija u finansiranju partija, zloupotrebe državnih resursa u predizborne svrhe, i one očigledno odgovaraju svima“, navela je Đukanović.

Kako je rekla, da postoji politička volja partija, nezavisno sjede li u pozicionim ili opozicionim klupama, reforma izbornog zakonodavstva bila bi neupitna.

Međutim, kako je kazala Đukanović, pitanje je koliko će partijama biti u interesu da istinski reformišu taj proces i procedure koji ga čine.

„Kada budemo imali partije koje će se odreći svojih uskih interesa u cilju opšteg dobra, tada ćemo imati i mogućnosti za pravu reformu izborne legislative“, dodala je Đukanović.

Ona je kazala „da smo za kratko vrijeme vidjeli da tu volju i spremnost nema ni novi saziv parlamenta“, i da imenovanja u pravosuđu nijesu početak i kraj deblokade procesa, nego samo mali dio uslova koje država treba da ispuni.

Upitana na koji način može da se riješi situacija u Šavniku, Đukanović je rekla da smatra da je jedino rješenje da se završi započeti izborni proces.

„Vjerujem da je uvođenje prinudne uprave, slično kao i izglasavanje skraćenja mandata, nezakonito“, navela je Đukanović.

Izbori u toj opštini, prema njenim riječima, pokazuju da ne postoje institucije koje su kadre da sprovode zakone.

„Čak i da imamo dobra zakonska rješenja, to ne znači puno kada je politika jača od prava, kada su pojedinci jači od institucija“, kazala je Đukanović, dodajući da Zakon o lokalnoj samoupravi treba da bude dio izborne reforme.

Na pitanje da li je realno da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu završi posao do roka koji je naznačen u Odluci o njegovom obrazovanju, do kraja decembra ove godine, ona je odgovorila da sumnja da je to moguće.

„Tri mjeseca su prošla, a Odbor još nije definisao pravila rada, još nijesu usvojili Pravilnik o radu, niti su postigli neki dogovor oko toga šta od zakona Odbor treba da uzme u razmatranje u procesu reforme“, rekla je Đukanović.

Ona je dodala da, takođe, ne postoji dogovor oko načina rada.

„Srećom, postoje odlična rješenja i gotovi predlozi od međunarododnih organizacija i domaćih nevladinih organizacija koje su objavili izvanredne analize i preporuke šta treba i na koji način reformisati“, navela je Đukanović.

To, kako je rekla, u ogromnoj mjeri skraćuje i olakšava rad Odbora.

„Međutim, sumnjam da će neko to uzimati puno u obzir, jer, iako su članovi Odbora možda posvećeni i odgovorni poslanici, ne treba zaboraviti da će oni glasati za ona rješenja koja partija odobri“, navela je Đukanović.