ртцг.ме

2BS FORUM

"Što prije konstituisati parlament i formirati Vladu"

Budućnost Zapadnog Balkana i značaj i uloga NATO-a za bezbjednost i stabilnost Crne Gore biće u fokusu 13. bezbjednosnog 2BS Foruma koji danas počinje u Budvi, u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore.

NATO danas koherentniji i snažniji nego ranije

NATO je danas koherentniiji i snažniji nego što je bio ranije, ocijenjeno je na panelu 2BS Foruma i poručeno da je suštinski važno da saveznici ostanu ujedinjeni u pružanju podrške Ukrajini.

Šefica za planiranje politike u kancelariji generalnog sekretara NATO-a, Benedeta Berti je, na panelu „Čuvari mira: Perspektiva samita u Viljnusu i NATO put naprijed“, kazala da je transformacija Alijanse počela 2014. godine nakon nelegalne aneksije Krima od strane Rusije.

Ona je rekla da da je apsolutno jasno da je predsjednik Rusije Vladimir Putin, kada je počeo agresiju na Ukrajinu, mislio da će Alijansu zateći podijeljenu.

"On je pogrešno mislio. Iako je mislio da će NATO biti oslabljen, NATO je sada snažniji nego što je bio dugo godina", ocijenila je Berti.

Ona je navela da se rade prilagođavanja vojna i politička, još od 2014. godine.

„Alijansa je sada koherentniija, ujedinjenija, jača nego što je bila duže vrijeme“, istakla je Berti.

Ona je podsjetila da se Finska pridružila NATO-u, a da se Švedska za to priprema.

"NATO će biti Alijansa 32 zemlje, koje dijele zajedničke vrijednosti. Time će se povećati kapaciteti i spremnost Alijanse da se odbrani“, kazala je Berti.

Sijerto: Ne želimo više žrtava, treba zaustaviti rat u Ukrajini

Ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto je, odgovarajući na pitanje da li postoji dovoljno razloga da se zadržava i sprečava ulazak Švedske u NATO, kazao da je predlog o ratifikaciji članstva podnijet parlamentu.

„Postoji očigledno razlog zašto se to nije desilo i molimo vas da to razumijete. Većina poslanika iz naše parlamentarne grupe, koja ima dvotrećinsku većinu u parlamentu, je izabrana po četvrti, peti ili šesti put u parlament“, rekao je Sijarto.

On je dodao da je posao tih poslanika da unaprijede život svog biračkog tijela.

„Sada, nakon 24 godine u parlamentu, moraju slušati stalne optužbe zemalja koje su stotine kilometara daleko od Mađarske - da ono što rade 20 godina je nedemokratsko, autokratski, diktatorski“, naveo je Sijarto.

To je, kako je kazao, neprihvatljivo i to je uvreda.

„Kada Švedska, s jedne strane, podstiče nas ili naše poslanike da ratifikujemo njeno članstvo, u kojem bismo željeli da budu zajedno sa nama, a u međuvremenu ne čujemo ništa bez to da nijesmo demokrate, to je rezulatat koji dobijemo. Mnogo puta sam rekao, kolege, nemojte to da radite i nađite način da povratite poštovanje u našem odnosu“, rekao je Sijarto.

To bi, kako je poručio, pomoglo.

„Ukoliko je Švedska spremna da odnose vrati na teren uzajamnog poštovanja, uvjeren sam da bi naši poslanici u parlamentu ubrzali proces ratifikovanja. Ali lopta je u njihovom dvorištu, na njima je i treba da povrate to uzajamno poštovanje“, rekao je Sijarto.

On je, govoreći o ratu u Ukrajini, kazao da situacija u kojoj se Mađarska nalazi nije dobro poznata drugima.

„Imamo 155 hiljada Mađara koji žive u Ukrajini, oni su ukrajinski državljani i regrutuju se u ukrajinsku vojsku“, rekao je Sijarto.

On je naveo da su mnogi od njih u prvim redovima fronta i da su mnogi od njih, nažalost, izgubili život.

„Mi, Mađari, ne želimo da više ljudi izgubi život. Jedini način da spriječite dalje žrtve jeste da zaustavite rat“, poručio je Sijarto.

Kako je naveo, tek kada se rat završi može se izgraditi osnov za mir.

„Danas je još gora šansa za mir nego juče. Za nas je princip suvereniteta i teritorijalnog integriteta obavezan i ne smije se praviti kompromisa sa tim, ali treba zaustaviti rat“, rekao je Sijarto.

 Ukrajina će ući u NATO kada bude ispunila uslove

Bivši stalni predstavnik Italije pri NATO-u Stefano Stefanini kazao je da je očigledno da će Ukrajina ući u EU ili NATO kada budu ispunjeni uslovi.

„Ono što je sadržano u saopštenju iz Viljnusa jeste da ti uslovi nijesu bili ispunjeni u vrijeme održavanja samog samita“, rekao je Stefanini.

On je kazao da su neki uslovi tehničke prirode.

„Da li NATO može da prihvati kao članicu zemlju koja je sada u ratu, a da time automatski ne primijeni član 5, koji bi ostale članice uvukao u rat“, naveo je Stefanini.

Upitan koji su, osim završetka rata, drugi uslovi, on je kazao da se oni odnose na uobičajene reforme u pravosuđu, na ono što svi kandidati imaju.

Na pitanje da li su dodatni uslovi apsurdni, Stefanini je odgovorio da su oni ostvarivi.

Generalna direktorica za političke poslove u Ministarstvu vanjskih poslova Bugarske Gergana Karadzhova je, odgovarajući na pitanje šta misli o nivou podrške koju NATO pruža Ukrajini, kazala da podršku Ukrajini posmatraju kao obavezu kojoj pristupaju veoma ozbiljno.

„Koliko god bude trebalo vremenski i šta god bude trebalo.. Moramo biti ozbiljni u odnosu na obaveze koje prihvatamo“, istakla je Karadzhova.

Ministarka odbrane Holandije Kajsa Olongren smatra da je vrlo važno da su se saveznici dogovorili da će Ukrajina biti članica NATO-a.

„Ne radi se o pitanju hoće li biti. Hoće, Ukrajina će biti članica“, kazala je Olongren.

To je, kako je dodala, ključni rezultata samita u Viljnusu.

„Moramo svakog dana biti svjesni toga da se radi o velikoj nelegalnoj aktivnosti, da se Ukrajina bori, da svakog dana imamo nevine žrtve u ovom ratu“, navela je Olongren.

Ona je podsjetila da je u Viljnusu potpisana izjava zemalja G7.

„Holandija je potpisala, kao i druge zemlje, tu se opet ističe naša obaveza i posvećensot da pružamo podršku Ukrajini. Suštinski je važno da ostanemo ujedinjeni u pružanju podrške Ukrajini“, naglasila je Olongren.

Kako je poručila, djela govore snažnije od riječi.

„Konkretni koraci su ono što može da napravi pravu razliku na bojnom polju“, ocijenila je Olongren.

Borut Pahor bivši predsjednik Slovenije kazao je da je za Evropu dobro da Srbija bude na evropskoj strani. Govoreći o događajima u Bajskoj, na Kosovu, kazao je da je neophodna nezavisna istraga.

"Ako je tačno da je Srbija sa upotrebom snage htjela da napravi promjenu na Kosovu, to bi bila žalosna vijest, i game changer, i to bi značilo da se Srbija stavila u službu Rusije", kazao je Pahor.

Kaže da bi bi razočaran ako bi se na kraju svih krajeva potvrdilo da iza incidenta stoji zvanična srpska politika.

"Nadam se da nije. Ostajem za sada veliki suporter proširenja na čitav region Zapadnog Balkana, i ostajemm kod procjene da je takva filozofija proširenja kakva je u Briselu porgrešna. Mislim da bi trebalo reći u Briselu, te i te godine smo spremni za proširenje i svako ko bude spreman tada, ući će", kazao je Pahor.

EU spremnija za ZB, region da iskoristi trenutak

Evropska unija (EU) je spremnija za Zapadni Balkan nego što je region za Uniju, ocijenio je specijalni predstavnik EU za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak i poručio da zemlje regiona treba da shvate ozbiljno trenutak i iskoriste ga.

On je, na 2BS Forumu, rekao da je rat u Ukrajini oživio proces proširenja i da je postao ponovno politički, koji takođe zahtjevne tehničke kriterijume.

Lajčak je istakao da prvi put vidi da je EU spremnija za Zapadni Balkan nego što je Zapadni Balkan spreman za Uniju.

On je kazao da je proteklih godina EU zapustila politički dio i proširenje svela ga na tehnički proces, što je za posledicu imalo retrogradne tendencije u regionu i pad stepena povjerenja u Uniju.

"Odsustvo EU u regionu proteklih nekoliko godina je stvorilo prostor koji su drugi iskoristili, ali EU je sada ozbijna, vode se razgovori i u toku su procesi priprema za nove članice“, istakao je Lajčak.

On je kazao da je izjava predsjednika Evropskog savjeta (Šarl) Mišela na Bledu, da se postaraju i EU i države članice da do 2030. budu spremni za članstvo, važna indikacija.

„Ovo nije prvi rok koji smo čuli, ali moja poruka vama i regionu jeste da ovaj trenutak uzmete ozbiljno, taj zamajac postoji. Možemo se naći u situaciji da Ukrajina i Moldavija iskoriste tu priliku, a da to ne učini i Balkan“, rekao je Lajčak.

Kako je naveo, EU želi da pokaže da se ne okreće ka istoku i da okreće leđa Balkanu.

„EU želi da pokaže da smo jednako posvećeni Balkanu, ali trebaju na nam dobri primjeri i pozitivne, uspješne priče sa Balkana“, poručio je Lajčak.

On je rekao da ne postoji evropske budućnosti bez dobrog odnosa između Srbije i Kosova i da nema normalizaicje odnose bez dijaloga.

Vrijeme je da Crna Gora dobije funkcionalne institucije

Šef Delegacije Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Vladimir Bilčik kazao je da se nada da će Crna Gora dobiti funkcionalan parlament i Vladu, koja realizuje zadatke na planu evropskih integracija, i čiji sastav refletkuje takav duh.

On je rekao da se proširenje vratilo na dnevni red i da bi Crna Gora trebalo da iskoristi tu priliku.

„Crna Gora je imala izbore prije ljeta, koji su dali određene rezulatate. Čestitam svim pobjednicima, ali sada je zaista vrijeme da se stvore osnovne institucije države – parlament“, naveo je Bilčik na panelu "Crnogorski politički lavirint: Upravljanje kroz borbe i izazove".

On je istakao da im je za saradnju potrebno liderstvo i skupštinski odbori sa kojima će sarađivati.

„Nadam se da će se stvari pokrenuti, da ćete dobiti funkcionalne institucije, parlament, Vladu koja govori o EU, ali i realizuje zadatke na tom planu, kao i da će sastav vlade da refletkuje upravo takav jedan duh“, rekao je Bilčik, prenosi Mina.

On je istakao da u EU sa najboljim željama čekaju formiranje institucija i da se nadaju da će izbori da se reflektuju na formiranje institucija.

„Imamo izvještaj o Crnoj Gori koji ćemo razmatrati u EP i nadam se da ćemo moći da dodamo još poneku pozitivnu informaciju od vas. Čekamo Izvještaj Evropske komisije (EK) koji će biti gotov u novembru i koji će nam dati naznake o tome dokle je Crna Gora došla u integracijama“, naveo je Bilčik.

On je poručio da treba sa riječi preći na djela i da su evropske institucije spremne da se angažuju.

"Brutalna agresija na Ukrajinu se i dalje nastavlja, tenzije u regionu se povećavaju, a Crna Gora zaista mora da se obezbijedi u svojoj poziciji“, kazao je Bilčik.

Prema njegovim riječima, Crna Gora ima novu priliku da nastavi svojim evropskim putem i to je realno i sprovodivo.

Aleksandar Musić ocijenio je na forumu da u Vladu niko ne zabranjuje ulazak Srbima ili Crnogiorcima, nego se radi o tome da ne mogu ući oni koji su na daljinskom upravljaču nekog drugog.

"Imate pojavu da u poslednjih nekoliko godina, da se drže parastosi sumnjivim tipovima, opela. I to nije problem, jer svuda ima ekstrema, nego je problem što mejnstrim scena ćuti", kazao je Musić.

Jakov Devčić apelovao je na političke subjekte koji pregovaraju o formiranju Vlade Crne Gore da budu odgovorni, i da konačno donesu prave političke odluke.

"Mislim da Crna Gora ponekad ne zna gdje će i šta će. I to je veoma žalosno, jer ima sve preduslove za evropske integracije", kazao je Devčić na panel diskusiji.

On je ocijenio da je neophodna je nova vlada koja jasno mora da kaže šta će i kako će.

"Svi oni koji se zalažu za građansku Crnu Goru, ako bi oni bili zajedno, onda ne bi spoljni faktor igrao tako veliku ulogu. Svi deklarativno govore da su za EU, a u suštini nisu. Pominju se i novi izbori, ali oni nijesu dobri. Apel na pregovarače da budu odgovorni i zreli i da konačno donesu neke odluke", kazao je Devčić.

Daliborka Uljarević je na panelu kazala da Crna Gora nikada nije bila istinski lider u procesu evropskih integracija u regionu.

"Mi smo imali potencijal, i Crna Gora je dobila taj epitet više u konstelaciji nekih drugih, širih odnosa. Ali činjenica je da smo mi u pregovorima već 11 godina, i da smo prve zastoje imali 2014. godine", kazala je Uljarević.

Kako kaže, ono što se Crnoj Gori dešava od 2020. godine je da "mi nemamo ni simulaciju reformi kada je riječ o evropskim integracijama".

"Jer one nijesu prioritet. On postoje kao tema kroz predizborne kampanje. Mi nemamo glavnog pregovarača sa EU, ne postoji pregovaračka struktura. EK nema sa kim da govori", ocijenila je Uljarević.

Ona je ocijenila da ne postoji politička volja za napretkom u pregovorima.

"Ono što je sada novina jeste nerezistentnost političkih lidera i donosilaca odluka, a imamo namjeru Srbije da Crna Gora ni u jendom momentu ne ode korak ispred Srbije", kazala je Uljarević.

Ocijenila je da nakon potpisivanje Temeljnog ugovora Crna Gora počinje da bilježi regresiju u pregovorima.

"Ako vam u više izvještaja EK navede da nema progresa, onda se ne radi o stagnaciji nego o regresiji", kazala je ona.

Radoje Cerović kazao je na panelu "Crnogorski politički lavirnit" da Rusija koristi emocionalne istorijske narative.

"Mi smo svjedoci hibridnog rata koji je borba za emociju", kazao je Cerović.

Ocijenio je da političari na Balkanu koriste emocije građana za manipulaciju.

"Teatralno se nastupa u procesu evropskih integracija", kazao je Cerović.

Američka ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke kazala je da ljudi u Ukrajini danas vode bitku za slobodu i demokratiju. Upozorila je da je Rusija prije više od 18 mjeseci napala Ukrajinu, ističući da to predstavlja napad na slobodnu zemlji i udar na demokratske vrijednosti.  

"Mi ostajemo čvrsto uz Ukrajinu", kazala je Rajzing Rajnke. 

Ona je upozorila da moramo nastaviti da hrabro govorimo o ruskim malignim akcijama i uticajima, koje prijete jednistvu i stabilnosti Evrope, a posebno zapadnog Balkana.

Osim ruske agresije, navela je da su prijetnje modernog doba sajber kriminal, rastući nacionalizam i zloupotreba novih tehnologija. 

"Uz NATO, primjećujemo da je i Evropska unija ostala kamen temeljac bezbjednosti u vremenu ruske agresije. Ta agresija nas je ponovo podsjetila na važnost evropskog jedinstva", rekla je ambasadorka. 

Ona je navela da u Crnoj Gori ključne odluke leže u rukama nekolicine političkih lidera. Ukazala je da je većina građana jasno glasala za evropsko jedinstvo. 

"Potrebna je vlada koja je spremna da radi na evropatlanstkoj budućnosti, čiji subjekti su posvećeni evroatlantskim vrijednostima, i koji su spremni da izgrade snažne institucije i razumiju sve aspekte, tehničke posebno, predstojećeg procesa", istakla je Rajzing Rajnke. 

Kako je rekla, izborni slobodan proces i demokratski politički sistem jači su od bilo kakvog ratnog oružja. 

"Biti siguran, znači biti slobodan i biti prosperitetan. To su vrijednosti u SAD i mi smo uz vas dok se borite za slobodu", navela je Rajzing Rajnke. 

Predstavnica Atlantskog saveza Crne Gore (ASCG) Milica Pejanović Đurišić kazala je na otvaranju da će nastaviti da promovišu evroatlantske vrijednosti u Crnoj Gori. 

"Upravo jačanje transatlantskog savezništva predstavlja jedan od najznačajnijih odgovora na ukrajinsku krizu. Samit u Vilnjusu pokazao je da je NATO nikad jači i nikad jedinstveniji", kazala je Pejanović Đurišić.

Ona je podsjetila da prijetnju regionu predstavljaju maligni akteri koji žele da prekinu evropske i evroatlantske integracije država regiona. 

"Crna Gora je od partnera evroatlantske zajednce došla do statusa problema u regionu. Tri godine nefunkcionalnosti vlasti, polarizacija, ugrožavanje građanskog i sekularnog društva, plasiranje populističkih inicijativa doveli su do praktično obustavljanja evropskih integracija Crne Gore", navela je Pejanović Đurišić. 

Ukazala je da nije bilo posebnog naretka ni u suočavanju sa problemom organizovanog kriminala i korupcije. 

"Sve je dodatno jasno ako se ima u vidu da Vlada Crne Gore nije pokrovitelj i nije pomogla prilikom organizacije ovog foruma. Sa podrškom Vlade ili bez nje, mi ćemo ovaj forum organizovati i nastavićemo dak kroz javnu diplomatiju ukazujemo na goruće probleme u zemlji i regionu", naglasila je Pejanović-Đurišić.

Novinar Adnan Rondić, voditelj programa, kazao je da je 2BS najvažniji forum u ovom dijelu svijeta.

"Ne zatvarajući oči pred izazovima", rekao je Rondić. 

Novinarka Jasmina Kos kazala je da su organizatori zahvalni brojnim sardanicima i prijateljima zbog pomoći prilikom organizacije ovog foruma. Između ostalog, zahvalnost je upućena i Radio Televiziji Crne Gore, medijskom partneru. 

Na početku događaja saopšteno je da mandtar za sastav nove vlade Milojko Spajić zbog neodložnih obaveza nije u mogućnosti da prisustvuje. 

Iz Atlantskog saveza su kazali da će se na dvodnevnom forumu govoriti i o savremenim izazovima sa kojima se transatlantska zajednica suočava.

„U diskusijama će učestvovati najviši inostrani i crnogorski državni zvaničnici, predstavnici diplomatskog kora, međunarodnih organizacija, i svjetski priznati eksperti i akademici iz oblasti bezbjednosti i međunarodnih odnosa“, naveli su iz Atlanstvog saveza.

Kako su dodali, na panelima će, između ostalih, učestvovati specijalni predstavnik Evropske unije (EU) za dijalog Srbije i Kosova Miroslav Lajčak, slovački član Evropskog parlamenta Vladimir Bilčik, američka abasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, specijalni izaslanik Rumunije za Zapadni Balkan Adrian Davidoiuo.

Iz Atlantskog saveza su rekli da će učesnici foruma podijeliti viđenje budućnosti Zapadnog Balkana, pristupa Sjedinjenih Američkih Država stabilnosti na Zapadnom Balkanu, bezbjednosne politike EU usljed sukoba Rusije i Ukrajine.

Kako su naveli, forum pruža jedinstvenu platformu koja okuplja visoke zvaničnike država i vlada, predstavnike parlamenata, međunarodnih organizacija, diplomatskih misija, kao i istaknute stručnjake na polju politike i bezbjednosti, a u cilju zagovaranja evroatlantskih ideja i pokretanja diskusije o regionalnim i globalnim trendovima.

"Forum je platforma posvećena razvoju, unaprijeđenju demokratije i bezbjednosti, kao i pozicioniranju Crne Gore na mapi najrelevantnijih političko-bezbjednosnih skupova", naveli su iz Atlantskog saveza.

Iz Atlantskog saveza su istakli da ovogodišnji 2BS Forum broji rekordne cifre prijavljenih novinara iz Crne Gore i svijeta, koji su se akreditovali da izvještavaju o vodećoj bezbjednosno-političkoj konferenciji u jugoistočnoj Evropi.