- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Politika
14. 04. 2023.
19:16 >> 19:18
POSLANICI U VAŠINGTONU
Za 300 miliona djece hitno potrebna humanitarna pomoć
Delegacija Skupštine Crne Gore u kojoj su bili poslanici Maksim Vučinić i Andrija Nikolić učestvovala je na Globalnom parlamentarnom forumu 2023. godine, koji je u organizaciji Parlamentarne mreže Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda održan u Vašingtonu 10. i 11. aprila.
Skup koji su otvorili Liam Birn, predsjednik Parlamentarne mreže, Kristalina Georgijeva izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i predsjednik Grupacije Svjetske banke Dejvid Malpas, bio je posvećen aktuelnim krizama sa naglaskom na krizu u snadbijevanju hranom, krhkost finansija, prvi veliki porast ekstremnog siromaštva u ovom vijeku kao i agresiju Rusije na Ukrajinu.
"Visoki zvaničnici MMF-a i Svjetske banke izrazili su zabrinutost zbog globalnog porasta cijena praćenog veoma niskom stopom rasta. Naglašeno je da 200 miliona ljudi ima problema da obezbijedi minimalne količine hrane dok je svijet daleko od realizacije plana za okončanje gladi do 2030. godine. Na skupu je naglašeno da je za čak 300 miliona djece hitno potrebna humanitarna pomoć, te da su investicije u zdravstvo i obrazovanje od ključne važnosti ako zemlje žele da iskoriste potencijal "demografske dividende“. Istaknuto je da troškovi klimatske adaptacije utiču i na ukupnu finansijsku situaciju, sa novim procjenama koje ukazuju da zemlje u prosjeku treba da ulože 1,4% BDP-a u prilagođavanje klimatskim promjena, dok procenat ulaganja za ovu svrhu ide i do 8% BDP-a u manje razvijenim zemljama", navedeno je u saopštenju.
U tom smislu, zaključeno je da uprkos krizama, svijet ne uspijeva da mobiliše potreban obim razvoja i finansiranja klimatskih promjena.
Коментари0
Остави коментар