Т.Г.

POSLANICI GOSTI PARLAMENTARNOG

DF vjeruje u jedinstvo većine, DPS poziva na vanredne izbore

U Crnoj Gori postoji većina koja ima pravo i dužnost da formira vladu, koja je predložila sudije Ustavnog suda, a nijedan od predloženih kandidata nije osporen, rekao je poslanik i čelnik Demosa Miodrag Lekić. On je to naveo u emisiji "Okrugli sto - Parlament u studiju" na Parlamentarnom programu RTCG. Osim Lekića, gosti su bili Jovan Vučurović (DF), Ivan Mitrović (DPS), Adnan Striković (SDP) i Andrej Milović (Evropa sad).

"Ovih nekoliko mjeseci smo pokazali jedinstvo skupštinske većine vezano za predlaganje kandidata za mandatara, predsjednika nove vlade, i u još nekoliko navrata gdje je bilo važno pokazali smo jedinstvo i očekujem da tako i bude 12. decembra", kazao je Jovan Vučurović, poslanik Demokratskog fronta.

On je istakao da će pokazati jedinstvo kada je u pitanju i glasanje za sudije Ustavnog suda. 

"Pokazaćemo jedinstvo vjerovatno kada je u pitanju i glasanje za ostale tačke reda između ostalog i glasanje za sve četvoro kandidata za članove Ustavnog suda i ne vidim tu bilo kakav razlog da bude drugačije. Ukoliko postoje neke nedoumice vezano za neko od ovih glasanja unutar parlamentarne većine, Demokrtaki front je raspoložen da se krene i nekim drugim putem, naravno", naveo je Vučurović. 

Miodrag Lekić, predsjednik Demosa, kazao je da misli da je najgore da se nešto odugovlači i da je takav momenat u zemlji da više ne treba ponavljati o dubini krize. 

"Mislim da je potrebno preuzeti odgovornost, i nisam baš najsigurniji da je ovo odlaganje bilo baš najsrećnije, pri čemu cijenim pokušaje. Smatram da su stvari jasne na političkoj sceni. Za ove dvije godine imamo poraženu stranku DPS koja uspijeva sa svim tim nasleđem da obori vladu, nalazeći saveznike u opoziciji, da formira 43. vladu i obori je. Da je sada u fazi blokiranje sistema, i da u takvoj situaciji sve za dvije godine, očiglednom strategijom što gore to bolje, da traju neki pregovori", naveo je Lekić.

On je istakao da je Vučurović u pravu kad kaže ako nešto ne bude išlo, da ishod treba da budu izbori.

"Međutim, postoji većina koja ima pravo i dužnost da formira vladu, koja je predložila sudije Ustavnog suda. Nijedan sudija nije osporen, i meni se čini da se radi o blokadi DPS-a što može biti legitiman oblik političkpog djelovanja", kazao je Lekić. 

Poslanik Demokratske partije socijalista Ivan Mitrović naveo je da se moramo saglasiti da je 30. avgusta neko drugi preuzeo vlast, odnosno 4. decembra 2020. godine, i da je kroz tu vlast u ovoj ili u onoj formi, kako on kaže, doveo državu u situaciju u kakvoj je sad."Ispratio sam kroz medije, u ponedjeljak tokom održavanja kolegijuma Skupštine Crne Gore da se dala šansa opoziciji da se opozicija postavi u osnosu na određenu vlast. Međutim, taj teret odgovornosti je u stvari na vlasti. Mi smo dali šansu trenutnoj parlamentarnoj većini da povuku Zakon o predsjedniku, da definišemo datum parlamentarnih izbora i da nakon toga razgovaramo o sudijama Ustavnog suda", kazao je Mitrović. 

On je istakao da se situacija mora riješiti prijevremenim parlamentarnim izborima, iako oni možda ne odgovaraju DPS-u. 

"Vratimo se samo par mjeseci unazad sjetimo se svega onoga što smo svjedočili u parlamentu, budžetu koji je kasnio sedam mjeseci. Ova situacija mora da se riješi održavanjem prijevremenih parlamentarnih izbora. Izbori možda ne odgovaraju DPS-u, ali odgovorni smo prema građanima Crne Gore i instistiramo na održavanju izbora", kazao je Mitrović. 

Vučurović je istakao da je siguran da će 12. decembra izglasati Zakon o predsjedniku, te da je predsjednik prekršio Ustav.

"Ako ne bude tako onda imamo sledeće poteze, neki od njih je su parlamentarni izbori", naveo je Vučurović.

Adnan Striković poslanik Socijaldemokratske partije kazao je da misli da nijednom građaninu Crne gore nije jasno kakvi su politički odnosi, te da je suštinsko pitanje kako ćemo da izađemo iz krize.

"Da li će neko da glasa neustavni Zakon o predsjedniku jednom , dva puta ili tako dalje, to jeste jako značajno pitanje ali nije suštinsko. Izlaz iz ove političke krize se na taj način neće desiti već će se samo produbiti. Drago mi je da oni koji su prvi put izglasali jedan takav neustavan zakon ipak čini mi se shvatili poruku koju su im poslali prije svega građani na masovnim mirnim građanskim protestima.", naveo je Striković.

On je kazao da misli da je Crna Gora onda kada je trebala da vodi dijalog vodila u okvirima jedne ozbiljne većine od 49 poslanika.

"Mislim da nisu shvatili tu poruku da bi već odavno po drugi put glasali za ovaj zakon. Mislim da je Crna Gora onda kada je trebala da vodi dijalog vodila u okvirima jedne ozbiljne većine od 49 poslanika i da smo mi tada imali jednu ozbiljnu ambiciju da imamo četiri člana Ustavnog suda. Međutim poslanici GP URA su bili uzdržani oko 18 kandidata na Odboru, i nisu glasali za četiri predložena kandidata za Ustavni sud. Tada je CG trebala da uhvati taj voz za učlanjenje za Evropsku uniju, taj voz je pošao", naveo je Striković. 

Vučurović je kazao da uz poštovanje svih protesta ne postoji politička sila u Crnoj Gori koja može da na njih izvrši pritisak.

"Želim da pošaljem poruku, koliko god da su masovni, a to inače opada od protesta do protesta, da na DF niko ne može izvršiti pritisak, tako da ćemo mi ponovo glasati za Zakon o predsjedniku koji smo mi predložili, ali i za sudije Ustavnog suda", kazao je Vučurović.

Striković je kazao da se SDP apsolutno ne nada u DF da će oni uraditi, kako on kaže, neki potez koji je koristan za ovo društvo.

"Kada sam rekao pritisak nisam mislio da je neko na bilo koji način fizički pritisnuo, ali da ste shvatili poruke koje su svojevrstan pritisak u tom smislu", kazao je Striković.

On je naveo da su za SDP pratneri za dijalog svi čak i DF, ali da ne gaje nadu da će sa DF ostvariti uspjeh i da će rezultati biti korisni za državu.

Andrej Milović predstavnik pokreta "Evropa sad" naveo je da je politička klasa u Crnoj Gori je dovela do toga da se više ne zna ko je opozicija a ko vlast.

"U tolikom haosu je uvedena država da su jedino rješenje vanredni parlamentarni izbori", kazao je Milović.

On je istakao da je 30 godina građen sistem pokazivao zapravo samo privid demokratije. 

"Ne bih adresirao krivicu na strukturu koja je preuzela vlast 4. decembra, odnosno 30. avgusta 2020. godine jer je 30 godina građen sistem koji je pokazivao neki privid demokratije i funkcionisanja i vidjeli smo da su se isntitucije praktično prosule kada se promijenila vlast", naveo je Milović. 

On je istakao da se Crna Gora trenutno podiže iz pepela, što više duže traje jedna vlast, veći su problemi.

"Ovo stanje je potpuno očekivano i jedini način da se donekle izađe iz ove situacije su prijevremeni parlamentarni izbori", naveo je Milović.