[ Irena Rašović / Darko Bulatović ]

Počinioci uglavnom nekažnjeni

Požari gutaju Crnu Goru, bilježimo negativne rekorde

Dok se pišu godišnje analize i sabiraju hektari novoopožarene površine u Crnoj Gori, nezaboravne su slike vatrene stihije koja je ovoga ljeta, sa raznih strana, opkolila glavni grad, Podgoricu. Gorjeli su Kuči, Piperi, Dajbabska i Kakaricka gora, uništena je trećina Ćemovskog polja, a vatra je gutala stabla park šume Gorica. Ona koja nijesu stradala u  požarima prethodnih godina.

„Tužno je bilo gledati kako nestaje najljepši dio Podgorice. Bila sam uplašena za svoju kuću“, priča Mirjana koja živi u podnožju Gorice. Za razliku od njenog, vatra je progutala domove pojedinih.

Crna Gora je izgubila i jedan život. Mladi vojnik Dejan Božović stradao je dok je zajedno sa svojim kolegama pokušavao da obuzda vatru. Poslije svega ostaje gorak ukus i pitanje: Činimo li dovoljno da ovo zaustavimo?

Za najveći broj požara, u čak 95 odsto slučajeva, kriv je čovjek, ali tek neznatan broj počinilaca bude procesuiran, a još manji odgovara za učinjeno djelo. Iako se slaba kaznena politika često navodi kao jedan od razloga zbog velikog broja požara, analiza našeg zakonodavstva kaže da, kazna za podmetanje požara, što je podvedeno pod krivično djelo izazivanje opšte opasnosti, može biti u trajanju od jedne do deset godina zatvora.

Decembra 2023. godine crnogorski poslanici su podržali i da se kazne za slučajeve u kojima požar dovede do teških povreda ili smrti povećaju - minimalna sa jedne na dvije, a maksimalna sa 10 na 15 godina (Krivični zakonik). Praksa je, međutim, drugačija.

Niske kazne, malo presuda

Analizom presuda koje su četiri crnogorska suda (Podgorica, Bijelo Polje, Herceg Novi, Kotor) donijela u slučajevima izazivanja požara u posljednjih pet godina, jasno je da se uglavnom izriču niže kazne.

Od dvadeset postupaka koji su vođeni pred tim sudovima,  u četiri slučaja donijeta je oslobađajuća, a u tri uslovna presuda.

U slučaju osuđujućih presuda, izrečene su kazne od jednog do osamnaest mjeseci zatvora. Da li je kazna viša ili niža zavisilo je od različitih faktora – da li su podmetnuti ili ne, da li su počinioci ranije osuđivani i sl.

Usljed sve učestalijih slučajeva namjernog izazivanja požara crnogorski ministar pravde, Bojan Božović je još ranije najavio pooštravanje kaznene politike. Iz njegovog resora su nam potvrdili da se Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika od juna 2025. nalazi u Evropskoj komisiji.

„Po dobijanju mišljenja, radna grupa će razmotriti sve sugestije i potrebe za dodatnim unapređenjima, uključujući i pitanja koja se odnose na oblast izazivanja požara“, naveli su.

„Nije dovoljno da zakon imamo samo na papiru, već  je neophodno da  sisitem funkcioniše i na terenu, od vlasnika zemljišta do sudija“, navodi advokatica Azra Jasević. Ona smatra da  visoke novčane kazne, pored zatvorskih, mogu da utiču da se ljudi manje „igraju vatrom“.

“Kombinacija oštre kaznene politike i snažnih preventivnih mjera može stegnuti obruč oko potencijalnih piromana”, smatra Jasavić i navodi primjer Grčke koja je poslije požara 2023. godine značajno pooštrila kaznenu politiku.

„Nakon niza razornih požara i pritiska javnosti u Grčkoj je uvedena  jedna od najneposrednijih i najoštrijih zakonskih politika protiv podmetanja požara. Izriču se izuzetno visoke i novčane i zatvorske kazne, koje idu do 20 godina zatvora, odnosno 200 hiljada eura. Takođe, proširene su i pojačane preventivne mjere, a kao najdrastičniji dio jeste brzi sudski epilog“, navodi Jasavić.  

Vuk Iković: Godišnje gubimo preko 100 miliona eura

Loša informisanost i edukacija građana, nedostatak preventivnih aktivnosti, nedovoljna uvezanost institucija, samo su neki od problema zbog kojih, kako navodi ekolog Vuk Iković, Crna Gora na godišnjem nivou gubi preko 100 miliona eura.

‚‚Mi u ovom trenutku, nažalost, nemamo zadovoljen krajnji cilj, a to je da kada se dokaže da je neko podmetnuo požar, on za to bude i kažnjen. Procesi  traju toliko dugo da na kraju zaboravimo ko je izazvao požar. Iako sa sigurnošću, od strane lokalnih političara ili vatrogasnih službi znamo  da je osumnjičeno lice predato sudu, taj postupak traje, godinu, dvije, tri, ili u konačnom biva izrečena uslovna kazna“.

Nesinhronizovanost sistema dodatno potpiruje vatru.

„Dobro je što su sada Zakonom o šumama  predviđene kazne za šumske požare, ali je nadležnost data državnom preduzeću za šume, koje u ovom trenutku ne postoji. Da li se to radi namjerno ili nenamjerno? Ako neko stvarno hoće da riješi taj problem onda će to biti riješeno za mjesec do tri, a mi imamo prolongiranje već dvije godine. Državno preduzeće je trebalo da bude osnovano do kraja 2020, pa do kraja 2022, a mi ni danas nemamo državno preduzeće za gazdovanje šumama. Kako stvari sada stoje mi ni do kraja 2026. godine ne možemo očekivati formiranje funkcionalnog preduzeća koje treba da sankcioniše i prati izazivanje šumskih požara.“

Sve je to široki poligon za raspirivanje i šumskih i administrativnih požara. On opominje da upravo zbog takve prakse danas na godišnjem nivou imamo više požara nego nekad za nekoliko decenija.

„Samo 2017. godine, koja je bila najkritičnija, u Crnoj Gori je izbio veći broj požara nego u nekadašnjoj Jugoslaviji za period od 1955. do 1985. godine. Poražavajuće je da u jednoj godini, toj 2017-oj, opožareno više šuma nego za period od 30 godina. Zašto? Zato što se tada primjenjivala drugačija kaznena politika“.

On situaciju iz naše zemlje poredi sa zemljama iz okruženja. „Srbija koja je površinom oko sedam puta veća nego Crna Gora ima oko deset puta manje požara. Što se Makedonije tiče, imaju manji broj požara i manja površina šuma strada nego kod nas. A u jednoj od najviše pogođenih požarnih sezona, u Grčkoj je bilo tri puta manje opožarenih šuma nego u Crnoj Gori“.

To potvrđuju i zvanični podaci prema kojima je opožarena površina šuma i šumskog zemljišta u Crnoj Gori te 2017. godine iznosila oko 360 km2. Iste godine u Grčkoj je opožareno oko 100 km2, u Sjevernoj Makedoniji 146,5 km2, a u Sloveniji manje od jednog kvadratnog kilometra.

Bešović: Reagovali smo dobro, spasili živote

Tokom posljednje požarne sezone, Direktoratu za vanredne situacije  koji funkcioniše u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, prijavljeno je 1360 požara.

„To je broj požara koji je prijavljen preko našeg operativno komunikacionog centra (OKC). Vjerovatno je bilo i manjih koji nijesu prijavljivani, ali  to je cifra koja treba da nas sve zabrine“, kazao je direktor Direktorata, Miodrag Bešović, koji smatra da se u datim okolnostima reagovalo dobro.

„Kad sve uzmemo u obzir mislim da smo dali dobar odgovor, da smo spriječili veće materijalne štete i spasili živote“, naglasio je Bešović. On objašnjava da je upravo ova sezona pokrenula jačanje kapaciteta i rješavanje mnogih pitanja koja godinama čekaju da dođu na red.

Iako je problem sve složeniji, budžetom ove godine predviđeno je manje novca za sektor za vanredne situacije. U Direktoratu za vanredne situacije objašnjavaju da to ne znači manje izdvajanja za taj sektor.  

„Budžetom za narednu godinu predviđena je nabavka jednog vazduhoplova za gašenje požara koji nije ušao u tabelarni prikaz budžeta, pa se u javnosti napravila situacija da nam je budžet manji. Ali nije manji, već nije prikazano šest miliona i dvjesta hiljada eura za nabavku tog aviona za gašenje pozara. Ako gledamo čitav sistem za sapašavanje kojim su obuhvaćeni i vojska i opštine, vidjećemo da je budžet veći“, kaže Bešović.

Vojska će naredne godine nabaviti četiri helikoptera, koji će, uvjeren je Bešović, kroz njihovu treću misiju koristiti i za gašenje pozara, odnosno za sve akcije kada operativni štab u čijem sastavu su i policija i vojska učestvuju.

Broj požara sve veći, Crna Gora bilježi negativne rekorde

Prema podacima organizacije EFFIS (The European Forest Fire Information System) u periodu od  2011-2023), izuzimajući 2014. godinu u kojoj po tehničkim izvještajima nijesu registrovani šumski požari, u Crnoj Gori registrovano  je 1190 šumskih požara (treba imati u vidu da su bilježeni samo požari veličine 30 ha i više), a da je opožareno 190.348 ha šuma i šumskog zemljišta (ne računajući požare na ostalim prirodnim površinama, poljoprivrednom zemljištu i ostalim otvorenim prostorima).

Tabela:  Broj šumskih požara i opožarena površina u Crnoj Gori, 2010-2023 (Podaci EFFIS)

Najgora godina po broju šumskih požara u Crnoj Gori je bila 2017, što pokazuju i nacionalni podaci i podaci EFFIS-a. Te godine zabilježena su 124 požara površine veće od 30 ha koji su zahvatili ukupno 36 hiljada hektara šuma, a kada se uračunaju i opožarena šumska zemljišta i ostale otvorene prirodne površine, ta površina iznosi preko 50 hiljada hektara.

Zbirno, podaci EFFIS-a znače da je u protekloj dekadi opožareno i degradirano 15 odsto ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u Crnoj Gori, što nas po tom parametru svrstava u sam vrh najugroženijih zemalja u Evropi u pogledu štetnog djelovanja, odnosno degradacije šuma šumskim požarima.

U Crnoj Gori još ne postoji jedinstvena metodologija za procjenu šteta. Iz ministarstva poljoprivrede su kazali da je ona u fazi usvajanja.

„Kroz period od posljednjih pet godina, najviše su stradale površine pod niskim i degradacionim oblicima šuma, pašnjačke površine i površine sa oskudnom travnom vegetacijom u predjelu Primorskog krša i takvi požari imaju status tzv. niskih požara. Kada su u pitanju visoki požari, koji napadaju visoke ekonomske šume, u pomenutom periodu najviše su stradale visoke šume bukve na nepristupačnim predjelima (opštine Nikšić, Plužine i Šavnik ), visoke šume četinara na područjima opština Plav, Rožaje, Bijelo Polje i Pljevlja.“

Nova tehnologija nudi nove šanse

Crna Gora ne koristi dovoljno nove tehnologije za preventivno upoznavanje i sprečavanje požara, još jedan je nedostatak koji uočava Vuk Iković.

„Zahvaljujući sistemima za brzo otkrivanje i detekciju dima mi možemo da znamo iz kojeg pravca je došao požar, ko je vlasnik parcele na kojoj je izazvan požar, samim tim da se brzo procesuira sudu i da sud u najkraćem roku izrekne kaznu onome ko je izazvao požar. Ali mi to ne koristimo“.

Brojni radovi potvrđuju da vještačka inteligencija može da bude efikasnija i  jeftinija od ljudskog manuelnog napora za brojne oblasti. Slično je i sa klimatskim promjenama i upravljanjem šumama, a samim tim i šumskim požarima.

„Ona može da olakša postupak predikcije, gdje su najosjetljivija mjesta gdje može doći do požara i samim tim da predvidi lokacije na kojima treba da budu privremeni rezervoari odakle će se snabdijevati operativci vodom, prije svega za gašenje i prevenciju požara a onda i za ostele aktivnosti koje se tiču ruralnog razvoja. Ako mi imamo volju mi ćemo i postojeći kadar i znanje koje imamo u instituacijama mnogo bolje iskoristiti i unaprijediti ga, ažurirati ga vještačkom inteligencijom. Na taj nacin ćemo smanjiti troškove gašenja požara i sa manje novca imati bolju efikasnost na terenu“. 

Da nove tehnologije umnogome pomažu u funkcionisanju potvrđuju u Direktoratu za vanredne situacije gdje su instalirali nekoliko informacionih sistema za ranu najavu požara.  Nacionalni informacioni sistem za ranu najavu požara instaliran je u saradnji sa Japanom, a planirano je da se proširi  i za ostale rizike koji prijete Crnoj Gori. Već neko vrijeme u upotrebi je Kopernikus  sistem koji kombinuje satelitske snimke sa meteorološkim prilikama i na taj način predviđa širenje požara.

„Upravo se nalazimo u sali operativnog štaba i na ovim monitorima koje vidite imamo podatke na osnovu kojih određujemo prioritete kako da gasimo požare. Kada je požarna sezona i kada smo u konstantnom zasijedanju, u ovoj sali pratimo situaciju. Preko tih sistema, preko informacija zavoda  za hidrometeorologiju, preko satelitskih snimaka, vidimo koja su područja ugrožena, kakva je situacija, koja  je vrsta šume, u kom pravcu se požari kreću, da li ima kritične infrastrukture koja je ugrožena, i u odnosu na to određujemo prioritete i iz minuta u minut preusmjeravamo gašenje, kako sa zemlje tako i iz vazduha“, objašnjava Bešović.

Proizvedeno uz podršku MEMO 98 i UNESCO-a u okviru projekta Digitalni alati i umjetna inteligencija za izvještavanje o klimi i katastrofama