Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема
MNE Play
MNE Play

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Iva Manojlović  [ DW ]

01. 12. 2025. 09:20

„Pobjeda“ Naprednjaka – putokaz za pad režima

Glasanje u nenormalnoj atmosferi (arhivska slika)

„Da li uopšte možemo nazvati izborima to što smo posmatrali?“ To se nakon lokalnih izbora (30. novembar) u Mionici, Negotinu i Sečnju zapitala nevladina organizacija i posmatračka misija CRTA, jedna od mnogih koji su izvijestili o brojnim nepravilnostima.

Tuča bijesnih građana i maskiranih batinaša, napad na novinare, studente i pripadnike opozicije, sumnja u kupovinu glasova, maltretiranje posmatrača izbora… sve je to viđeno u ova tri mjesta.

Posmatrači izbora ukazali su da su nepoznati maskirani muškarci „opasnog izgleda“ tokom cijelog dana „krstarili“ ovim opštinama i zastrašivali građane. Na više lokacija zabilježeno je navodno vođenje paralelnih biračkih spiskova, a uočen je i veliki broj ljudi koji nisu mještani ovih opština.

Fizički obračuni i selektivno postupanje policije

Vrhunac je kad je poslanika Zeleno-levog fronta u Mionici Bogdana Radovanovića napala grupa maskiranih muškaraca i nanjela mu povrede glave.

Nakon što su se počinioci sakrili u kafani u selu nadomak Mionice, bijesni građani gađali su ih flašama, nakon čega je nastala masovna tuča, te je i policija intervenisala.

Intervencija policije, međutim, više je bila izuzetak nego pravilo. Da je policija selektivno postupala, pa čak i učestvovala u brojnim nepravilnostima, ukazali su brojni kontrolori na biračkim mjestima.

Posmatračka misija CRTA je zbog ugrožavanja bezbjednosti povukla svoje posmatrače u Mionici, nakon što je grupa muškaraca naočigled policije zastrašivala njihove dvijje posmatračice.

„Nasilje, kriminal, bezakonje, slomljene i korumpirane institucije... Sve to smo vidjeli više, nego građane koji slobodno biraju svoje predstavnike“, ocjenili su iz ove organizacije.

„Vlast nema većinu, zato ni nemamo izbore“

Prema brojanju glasova posle takvih izbora, liste Srpske napredne stranke (SNS) pobijedile su u sva tri mjesta apsolutnom većinom. U Negotinu, kako je saopšteno, sa 69,3 odsto, u Sečnju sa 60,9, a u Mionici sa 52,6.

No, rejting vlasti je značajno opao u odnosu na prethodne lokalne izbore. U Mionici i Sečnju SNS je izgubio 20 do 30 odsto svojih glasova, što sagovornici DW ocenjuju kao siguran znak da podrška vladajućoj stranci slabi.

U Negotinu je vladajuća stranka dobila oko 70 odsto glasova, što je nešto niži pad u odnosu na druge dvije opštine. Ipak, ova opština, kako ističe politikolog Viktor Stamenković, ima svoje specifičnosti, zbog čega su ovakvi rezultati očekivani.

„Negotin je specifičan slučaj, jer je preko 60 odsto populacije staro, imaju preko 50 godina. Takođe, to je opština sa velikom emigracijom“, objašnjava Stamenković i dodaje:

„Stoga bi se moglo reći da je izlaznost u Negotinu bila još i veća u realnom smislu, jer tamo imamo veliki broj ljudi koji se nalaze na biračkom spisku, a prema popisu ne žive u Negotinu. Međutim, pošto se birački spisak vodi na osnovu matične knjige rođenih i umrlih, onda se te dve stvari ne preklapaju uvjek.“

Izborni rezultat, uprkos pobjedi SNS-a, Stamenković tumači kao pokazatelj da SNS gubi većinu, kako u manjim opštinama, tako i u gradovima.

„Iako će da pokažu da su srećni, oni znaju da je u suštini ovo jako loš rezultat. I pored toga što su koristili svu partijsku infrastrukturu i administraciju i dovodili batinaše na mali teren, jedva su uspeli da namaknu većinu.“

„To znači da oni nemaju većinu u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i da je upitno koliko bi glasova osvojili na nivou republike. Oni to jako dobro znaju i zbog toga mi ni nemamo izbore“, kaže Stamenković.

Posmatrači ključ otkrivanja malverzacija

Sa time je saglasan i Dejan Bursać, viši naučni saradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju, koji ističe da SNS više ne može da privuče nijednog novog glasača, „uprkos cijelom cirkusu koji rade“.

„Uprkos podmićivanju velikog broja glasača, institucionalnim pritiscima, ogromnim kampanjama i ulaganjima koje su nesrazmerne za te tri relativno male opštine, kao i nasiljem koje se sprovodi nad političkim protivnicima“, dodaje Bursać.

Takvo postupanje vladajuće stranke, kaže, ne samo da dovodi do rasipanja biračkog tijela, već i mobiliše protivnike vlasti, „kojima izgleda nije bitno ko će da bude protiv režima“.

Zbog toga raspisivanje izbora ne vidi kao opciju koju će SNS dopustiti kao izlazak iz trenutne društveno-političke krize, a koja traje duže od godinu dana.

„Ako imate pad popularnosti i rejtinga u tri male opštine, gde veliki broj građana zavisi od države, odnosno vladajuće stranke, pošto je ovo okupirana država, i gdje uložite sve ove resurse – vi na nivou cijele zemlje nemate čemu da se nadate. Oni nemaju kapacitete da ovo rade na nivou cele države“, navodi Bursać.

Za predsjednika Vučića i javni medijski servis izborni dan protekao je bez većih incidenata. Zbog toga se, kažu sagovornici DW, na izborne nepravilnosti treba navići jer vlast ne planira da posustane.

U tome je nemerljiva važnost posmatrača izbora, ističe politikolog Stamenković.

„Jedno od najznačajnijih dostignuća studenata je to što su nam omogućili da vidimo sve ove nepravilnosti, zbog čega SNS nigde više ne može da pobijedi glatko. Ko god da pobijedi režim, neće biti dovoljno 50 odsto plus jedan glas – moraće da ima nekoliko procenata više, kako bi se nadomjestila krađa i sve ove nepravilnosti“, zaključuje ovaj politikolog.

DW

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније