ULAZAK U PARLAMENT

Romska zajednica traži cenzus od 0,35 %

Otkada je uveden institut afirmativne akcije u izborno zakonodavstvo 1998. do danas Zakon o izboru odbornika i poslanika se mijenjao 18 puta. No, nijednom zbog romske zajednice koja godinama traži isti tretman kao što ima hrvatska, cenzus za ulazak u Parlament od 0,35 odsto. Prva romska politička partija planira učešće na narednim izborima.

Prilog: Svetlana Vlahović, TVCG

Javna čistoća u Glavnom gradu njegov je posao već šest godina. Neki kažu da je prekvalifikovan jer je u međuvremenu završio fakultet a uskoro planira da postane i magistar.

"Neko sam ko nije išao u vrtić, neko nije znao jezik, neko ko je kući govorio samo romski jezik", priča Mensur Šaljaj, predsjednik Demokratske partije Roma.

Uz podršku porodice i prijatelja, inat i obrazovanje su ga doveli do Romskog savjeta i konačno prvog predsjednika prve romske političke partije.

"Demokratska partija Roma je osnovana 2019. u decembru", naveo je Šaljaj.

No, još nisu krenuli u političku borbu jer je cenzus na izborima za njih previsok.

"Imamo Albance koji su po zadnjem popisu 5,1%, Bošnjaci koji su preko 8%. Ne možemo mi kao isto kao Bošnjaci i kao Albanci da imamo. Dok Hrvati su 0,9% po zadnjem popisu a mi 1,1% i njima je omogućeno 0,35% a nama nije", ističe Šaljaj.

I ombudsman je još 2013. tražio niži cenzus kako bi Romi dobili autentičnog predstavnika u Parlamentu. Za to do danas nije bilo volje među političkim partijama.

"Ako to svedemo na najbanalniju ravan problem je vjerovatno u nedostatku političke volje da se to realizuje", kaže Siniša Bjeković, Zaštitinik ljudskih prava i sloboda.

"imamo gotovo najveću distancu u odnosu na Rome što svjedoči o svojevrsnom rasizmu u našem društvu", ističe poslanica GP URA Božena Jelušić.

Ustav ne prepoznaje Rome i Egipćane kao nacionalnu manjinu, već ih tretira kao “druge manjinska zajednice”.
Predsjednik Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Strahinja Bulajić kazao je da nije nezadovoljna samo romska zajednica već i albanske partije i zato se problem mora riješiti.

"Sa druge strane, hrvatska manjina ima isuviše nizak prag za ulazak u Parlament. Tako osvojen jedan mandat može da bude presudan za formiranje vlasti. Ali, tada se može postaviti pitanje – da li Crna Gora može sebi da priušti takav luksuz? Takvo pitanje zahtijeva jasan odgovor", saoptio je Bulajić.

No, da li se radi o političkim ili ljudski pravima?

"Ovdje ne govorimo o tome da li nekome treba dati ili ne dati mandat i kako će taj mandat na kraju prevagnuti. Ovdje govorimo o građanskim, političkim i prije svega o ljudskim pravima", naglašava Elvis Beriša iz NVO Koračajte sa nama.

"Nemam nikakav problem da ja ne budem u Skupštini ali imam problem da niko ne bude", poručuje Mensur Šaljaj.

Dokaz da su uspjeli, kažu, biće društvo u kome se hrana ne traži u kontejneru, ne prosi, ne živi u odvojenim naseljima i gdje se knjigom mijenjaju stvari.