Mari Bleher, Lea Buš, Anete Kamerer (NDR)  [ DW ]

21. 10. 2025. 08:13

Materica u najam: Između želje za djecom i kriminala

U novembru 2023. njemački par Hajke i Klod putuju u Buenos Ajres kako bi dočekali svoju bebu. Rabi* je na svijet donjela surogat-majka u Argentini. Hajke i Klod tada su već u kasnim pedesetim. Prethodno su naručili bebu preko agencije i platili za nju gotovo 50.000 evra.

Po povratku u Njemačku, Rabi se prehladi. Hajke odvodi otprilike šest nedelja staru bebu u bolnicu zbog poteškoća s disanjem. Osoblje je zatečeno: Rabi ima samo argentinske dokumente.

Čini se da su i Hajkine poodmakle godine takođe primjetne. Uz to se činila nesigurnom u ophođenju prema djetetu. Bolnica kontaktira Socijalnu službu, koja se zabrinula za dobrobit djeteta i preuzima Rabi u starateljstvo.

„Nova dimenzija“

Njemačke vlasti takođe informišu vlasti u Argentini. Tamo Rabi postaje „caso zero“ – „nulti slučaj“, što dovodi do opsežnih istraga o poslu sa surogat-majčinstvom.

Ovo vodi do optužbi za trgovinu ljudima i iskorišćavanje ranjivih žena u 48 slučajeva, što sada otkriva istraživački tim njemačkog javnog servisa NDR.

Prema navodima argentinskog tužilaštva, kriminalna mreža je profitirala od želje stranih parova da imaju djecu. Mreža se proteže od klinika i notara do agencija, objašnjava Veronika Toler, direktorka Odbora za borbu protiv trgovine ljudima u Ministarstvu nacionalne bezbjednosti.

„Aktivnosti i mreže“, kaže Toler, „novi su oblik“ trgovine ljudima. Dokumenta, koja je NDR dobio na uvid, takođe govore o sistematskoj praksi u kojoj se ekonomski ugrožene žene ciljano regrutuju kao surogat-majke.

Zabranjeno u Njemačkoj

Surogat-trudnoće su u Njemačkoj zabranjene. Međutim, za parove poput Hajke i Kloda, ugovaranje surogat-majki u inostranstvu nije kažnjivo. Ne postoje statistički podaci o tome koliko dece svake godine tako dolazi u Njemačku.

Instituti za istraživanje tržišta poput Global Markets Insights i Precedence Research procjenjuju da su globalni prihodi od surogat-majčinstva za prošlu godinu iznosili nešto manje od 19 milijardi evra – i da rastu. Ne postoje međunarodni sporazumi ili propisi koji regulišu tematiku.

Istraživanje NDR-a pokazuje da komercijalne agencije često iskorišćavaju pravne rupe u nacionalnim zakonima ili čak prelaze zakonske granice. Na primjer, jedna agencija koja posluje u Grčkoj rekla je novinarima NDR-a da dovoze surogat-majke iz inostranstva avionom i plaćaju im tek nakon što se vrate u svoje matične zemlje – a plaćanje da drugi iznesu trudnoću je zabranjeno u Grčkoj.

Agencija je kasnije na upit objasnila da je novac bio samo „nadoknada troškova“ i stoga legalan. Zemlja je od tada dodatno pooštrila svoje propise o surogat-majčinstvu.

U Argentini postoji regulatorna rupa: surogat zakonom nije ni izričito dozvoljeno ni zabranjeno. Međutim, budući da argentinski ustav zabranjuje prodaju tijela, državno tužilaštvo klasifikuje plaćeno surogat-majčinstvo – kao neustavno.

Karlos Leiva, čovjek iz agencije koja je organizovala Rabino rođenje govori u intervjuu za NDR. Leiva, rođen u Argentini, hvali se da je „otkrio“ svoju domovinu kao tržište surogat-majki. U poslu je, kaže, 15 godina i već je pomogao više od 400 porodica da dobiju djecu. „Za njih sam Bog“, kaže u intervjuu.

Bez ugovora

Karlos Leiva negira da su on i agencije povezane s njim u Argentini nudili komercijalne usluge. Kaže da ne postoji „komercijalni ugovor“. Rabina surogat-majka, kako kaže, potpisala je samo „obrazac za medicinski pristanak“.

Prema novinarskom istraživanju, Rabina surogat-majka ipak je primila novac. Alehandri M, kako je rekla, ponuđeno je 10.000 dolara, od čega je deo plaćen u gotovini. „Trebao mi je novac“, objašnjava samohrana majka.

Međutim, prema navodima Karlosa Leive, to nije bio honorar, već „nadoknada troškova“. Leiva je dalje rekao: „Sve u životu je komercijalno.“ Protiv njega se vodi istraga u više od 20 slučajeva.

Složene korporativne strukture

Agencija za koju Leiva radi kao zamjenik generalnog direktora dio je složene korporativne mreže.

MAHRTA LLC ima sjedište u Delaveru, američkoj saveznoj državi poznatoj po fiktivnim kompanijama. Agencija navodno ima promet veći od četiri miliona američkih dolara.

Međutim, njemački par Hajke i Klod prvobitno je kontaktirao drugu agenciju: GAIA. Ta im je agencija na jednom sajmu plodnosti u Njemačkoj predstavila takozvani „argentinski program“.

GAIA ima sjedište na Kipru i uputila je Hajke i Kloda na MAHRTA LLC. GAIA nije odgovorila na zahtjev novinara za komentar.

Kritike zbog nedostatka nadzora

Pogođeni parovi i aktivisti žale se na nedostatak zakonske regulative i nadzora nad agencijama. Zabrana u Njemačkoj ne odvraća parove od korišćenja usluga surogat-agencija.

„To je realnost života u Njemačkoj“, kaže Tobias Devoht iz Udruženja za promovisanje legalizacije surogat-majčinstva u Njemačkoj.

Revolucionarna presuda Saveznog suda pojednostavljuje pravno priznavanje roditelja čija su djeca rođena od surogat-majki u inostranstvu pod određenim uslovima. Međutim, standardi i propisi – poput onih za provjeru parova koji namjeravaju da budu roditelji – za komercijalne agencije ne postoje.

„U Njemačkoj smo u fazi u kojoj još uvjek raspravljamo da ili ne, a ne o tome kako“, kaže Tobias Devoht.

Advokat za porodično pravo Marko Oldenburger, koji savjetuje parove o surogat-majčinstvu u inostranstvu, kaže da nedostaje „hrabrih pravnih odluka“.

Zakon iz 1990.

Zakon o zaštiti embriona, koji zabranjuje surogatstvo, donjet je 1990. Leni Brajmajer, bivša poslanica Bundestaga i portparolka za žensku politiku Socijaldemokratske partije (SPD), kaže da je od tada medicina mnogo napredovala.

Međutim, smatra da je zabrana u Njemačkoj ispravna stvar kako bi se surogat-majke zaštitile od iskorišćavanja i očuvala prava djece. „Novac teče, a onda se preda dijete. To je trgovina ljudima“, kaže Brajmajer u intervjuu.

Ministarstvo za porodicu saopštilo je da još nije razmotrilo nalaze komisije za surogat-majčinstvo. Ova komisija osnovana je za vrijeme prethodne njemačke vlade.

Gdje bi Rabi trebalo da živi?

Njemački sudovi raspravljaju o tome gdje bi Rabi trebalo da odrasta u budućnosti. Nadležna Socijalna služba smatra da njemački par nije sposoban da brine o djetetu. Prema njemačkom zakonu, Alehandra M. je zakonita majka.

Postupak sada traje više od godinu i po – neuobičajeno dugo, priznala je Socijalna služba nakon upita novinara.

Rabi od tada živi s hraniteljicom. Istraga u Argentini je u toku. Karlos Leiva je već izjavio: „Nisam učinio ništa loše.“

On više ne nudi usluge u Argentini. Kolumbija je, kaže, sledeće veliko tržište.

*pravo ime i prezime su promenjeni u tekstu zbog zaštite identiteta