[ Mediabiro ]

ANDRIJAŠEVIĆ

"Ne voljeti državu je psihološki poremećaj"

Ne voljeti svoju porodicu, grad u kojem živite, državu nije politika već psihološki poremećaj, rekao je istoričar i profesor Živko Andrijašević na panel-diskusiji "Crna Gora 15 godina nakon obnove nezavisnosti – Dijalog s vremenom".

Na diskusiji u Vladinom domu na Cetinju su govorili akademik Vukić Pulević, bivši potpredsjednik Skupštine Crne Gore Rifat Rastoder, i univerzitetski profesori Gordana Đurović, Janko Ljumović i Živko Andrijašević.

U ime crnogorskih iseljenika u Americi skup je putem snimka pozdravio Blažo Sredanović.

Istoričar i profesor Živko Andrijašević kazao je večeras da ne voljeti svoju porodicu, grad u kojem živite, državu nije politika već psihološki poremećaj.

„Dvije polovine Crne Gore se vide kao dvije politike. U suštini to su dva mentaliteta i dvije kulture i to je teško promijeniti. Vrijednosti i sistemi su različiti. Ja samo vjerujem u onaj dio Crne Gore koji ima sistem vrijednosti koji odgovara duhu vremena. Mi živimo u novoj Crnoj Gori, ovo nije ona Crna Gora iz 2006. godine. Ona se sada promijenila“, rekao je on.

Dodaje i da je Crna Gora očigledno vječita meta.

„Mislim da svi narodi Balkana imaju grešku, naša je različita od greški drugih naroda a tiče se odnosa prema državi koju imamo. Mi trajemo hiljadu godina i ne znam državu manjega prostora koja je imala četiri susjeda koje smo nadživjeli. Postoji tekovina da s vremena na vrijeme doživimo promjere i da nam se čini da je to kraj. Za hiljadu godina imali smo prilika da nestanemo ali nijedna ta prilika nije završila nestankom“, kazao je on.

Crna Gora, kaže, nije nastala iz jednog komada, mi smo se tokom svih ovih vjekova formirali.

„Treba dosta vremena da se postigne dovoljna mjera integracije pojedinačnih cjelina. Mi uvijek imamo tu omjeru 55:45, mi smo i u Knjaževini Crne Gore, SHS, isto imali tu srazmjeru. Moramo prihvatiti da smo društvo koje ima različitost“, kazao je Andrijašević.

Dodao je da je jedna državna ideja samo izgubila oficijalni status, ali to ne uslovljava njeno trajanje niti snagu niti pobjedu.

„Iako nam je najlakše da se našim identitetom bavi neka vlast koja ima institucionalne poluge, to se tiče samo nas. To ne znači kraj ideje, mi smo u stanju da poistovjetimo državu i ideju sa grupacijom koja ima moć i jačinu. Ne vidim razlog da ovo smatramo incidentom naše prošlosti, ovo nam se dešavalo nekoliko puta od 1918.“, rekao je on.

Akademik Vukić Pulević rekao je da osnov države čine institucije iz nauke, kulture i obrazovanja.

Naglasio je kako mnoga znanja iz nauke i kulture stvaraju pojedinci, te govorio i o tome koje su se sve publikacije ugasile na Cetinju.

„Sa ove pozicije ističem da sačuvamo ova tri časopisa koja izlaze“, rekao je on.

Naglasio je i da je večerašnji događaj dobra osnova da se formira Forum koji će da zaživi kao tradicionalan te da se kao takav pod imenom „Cetinjski“ održava i u drugim crnogorskim gradovima. Na tim panelima bi trebalo razgovarati o uskostručnim temama koje se tiču crnogorskih pitanja.

Univerzitetski profesor Janko Ljumović rekao je na večerašnjem panelu da je naša sadašnja demokratija nastala na krilima nacionalizma te da je antifašizam svim političarima primamljiv.

Kritikovao je i to što mi u sistemu obrazovanja nemamo metodologiju sjećanja koja nastaje na savremenim okovima.

„Naše politike sjećanja su problematične, problematične u distribuciji, problematične u realaciji. Imamo dezorjentisane mlade. Imamo mnoštvo problematičnih situacija, i pitam se kada smo vidjeli primamljivu izložbu? Mi u multimedijalnom smislu nemamo jasne sadržaje“, kaže Ljumović.

Bivši novinar Rifat Rastoder je na pitanje kako smo doživjeli da promjena vlasti oživi avete prošlosti kazao da se boji da mi prekasno počinjemo ovakve razgovore. Bilo je, dodaje, dosta propusta koji su doveli do političke krize i do promjene kakvu imamo sada.

„Ovo nisu demokratske već interesno projektovane promjene, od velikosrpskog nacionalizma i ruskih interesa i kao takve one su usredsresđene na to da se rasturi ono što su stubovi multietničke i antifašističke Crne Gore“, naglasio je Rastoder.

Bitno je, smatra, da politički subjekti i svi činioci koji drže do Crne Gore, krenu intenzivnije da sarađuju.

„Ja sam mislio da predložim da na Cetinju bude formiran Forum koji bi okupio političke subjekte koji bi promišljali šta i kako dalje. Ovako odvojeni u međusobnom prepucavanju ko je kriv bojim se da ćemo izgubiti mnogo. Ja držim da se ponovo mora redefinisati pojam Crne Gore kao porodične kuće jer ako nemamo kuću nemamo ni za šta da se borimo. Crna Gora je kao država iznad svega pa onda sve ostalo. Bojim se da je u jednom periodu to bilo zaboravljeno i za posljedicu imamo sadašnju situaciju“, rekao je on.

On je večeras kazao da bi volio da bude optimista ali je zabrinut zbog cjelokupne situacije koja se trenutno dešava u Crnoj Gori.

Naglasio je da moramo da vratimo snagu građanima, ljudima koji brinu o svojoj kući i državi.

„Mora se tražiti nešto novo, mora početi da se razgovara šta i kako dalje. Mislim da je neophodna nova politička snaga, nešto što će biti pandan sadašnjim političkim opcijama“, smatra Rastoder.

Profesorica Gordana Đurović je na pitanje zašto nema jasnijeg odgovora od Evrope povodom situacije u Crnoj Gori rekla da je Evropa nekada pomirila Francusku i Njemačku ali je na Balkanu prije 30 godina zakasnila te da se bore da ponovo ne zakasni.

Evropa se, kazala je, infiltrirala kao neko ko treba prepozna da nije svaka promjena dobra te da treba da se prepozna kvalitet promjene.

„Sada se, kako je naglasila, postavljaju prvi evropski ciljevi i tu nam treba EU da skrene pažnju da se propisi moraju usvajati kroz dijalog, da se institucije moraju jačati, da se mišljenje Venecijakse komisije mora poštovati. Želim da vjerujem da oni pažljivo prate šta se dešava i da će se ne vrijeme i na pravi način uključiti. Obećano se mora održavati“, naglasila je Đurović.

Ona je, komentarišući situaciju u Crnoj Gori rekla da bi obije strane trebale da obezbijede bezbjednost, te da ne smijemo da dozvolimo da strasti koje su se podigle ugroze bilo čiji život.

Ona je dodala da nam treba vremena da se probudimo, da izvršna vlast mora da radi svoj posao, da završava komunalne projekte, da otvara nova radna mjesta.

Naglasila je kako bi voljela da EU ostanu na onim trasama na kojima su bile te da se nada da Crna Gora neće mijenjati politiku i da ćemo biti 28. članica EU