- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekologija
24. 10. 2025.
18:03 >> 19:08
Čitaj mi:
Kriminalne mreže u Skadarskom jezeru: Dinamit i struja nastavljaju da ubijaju
Organizovane kriminalne grupe nemilosrdno eksploatišu krhki ekosistem Skadarskog jezera ilegalnim eksplozijama i elektroribolovom, profitirajući milione dok crnogorske vlasti imaju problema sa slabim kaznama i ograničenim resursima, što pokreće hitna pitanja o tome da li su proklamovane ekološke ambicije države samo retorika, dok se jezero nalazi na ivici ekološkog kolapsa.
Organizovane kriminalne grupe su proširile svoje pipke na eko-kriminal i ciljale jedno od najlepših mjesta u jugoistočnoj Evropi: Skadarsko jezero. U avgustu ove godine, policija i nadzorne službe spriječile su ilegalni ribolov električnom sondom. Zbog krivolova, 14 osoba je procesuirano pred sudovima, a zaplijenjeno je sedam plovila, sedam vanbrodskih motora, tri sonde za ribolov na struju, osam akumulatorskih baterija i trideset ribarskih mreža.
Bila je to spektakularna potjera - policija i nadzornici su gonili krivolovce kilometrima dok su pokušavali da pobjegnu. U prošlosti bi možda uspjeli, ali zahvaljujući pojačanom nadzoru i policijskim snagama, ovog puta se to nije dogodilo.
Crnogorska policija procjenjuje da u posljednjih pet godina ove ilegalne aktivnosti donose kriminalnim grupama do 5 miliona eura godišnje profita, iako prema podacima Svjetskog fonda za prirodu (WWF), šteta iznosi i do 2 miliona eura godišnje. Ilegalni ribolov se nastavlja, iako je Crna Gora na ivici ulaska u Evropsku uniju (EU) i u svom ustavu je proglašena za „ekološku država“, što je čini jedinstvenom u svijetu.
Iako EU uporno zahtijeva opipljive rezultate u borbi protiv ekološkog kriminala u Crnoj Gori kao uslov za pristupanje, još uvijek je potrebno mnogo toga da se uradi kako bi se ispunili evropski standardi za zaštitu ugroženih područja. Nove platforme za prijavljivanje ekoloških zločina i povećano učešće građana pokazuju napore ka poboljšanju, ali puni rezultati i reforme se još uvijek čekaju.
Zajedno sa susjednim zemljama Albanijom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, Crna Gora je poznata po svom modelu uništavanja ribljih zaliha, što u Skadarskom jezeru često uključuje upotrebu dinamita i električne energije. Ove neselektivne metode ribolova se generalno izbjegavaju u većem dijelu Evrope, prema riječima Evropske komisije.
Operacija iz avgusta ove godine je još jedna u nizu koje ilustruju kako su organizovane kriminalne mreže ugrozile biodiverzitet Crne Gore. Devedesetih godina prošlog vijeka, otprilike u isto vrijeme kada su počeli jugoslovenski ratovi, krivolovci su počeli da pretvaraju Skadarsko jezero u groblje riba dinamitom. Država je bila uglavnom ravnodušna zbog preokupacije raspadom bivše Jugoslavije. Jedan bivši policajac nam je rekao da je ova praksa postojala i prije ovog perioda, ali u mnogo manjoj mjeri.
Prema riječima jednog od ribara, koji se ovom praksom bavi godinama, eksplozije su odjekivale poput udaljenih topova, mrtve ribe su plutale, a počinioci su šaputali opravdanja.
„Samo želimo da prehranimo svoju djecu. U teškim vremenima sankcija i ekonomske krize, to je zaista bio slučaj. Kasnije su ljudi vidjeli lak način da zarade veliki novac“, rekao je ovaj ribar.
Prema jednom od izvještaja u koje je imao uvid Portal RTCG, koji je podnijet u martu ove godine, čuvari Nacionalnog parka Skadarsko jezero pronašli su četiri muškarca kako ilegalno pecaju električnom sondom. Lokacija je bila područje Šarove Topole, u Opštini Zeta.
Kada su policajci pokušali da ih zaustave, dvojica su pružila otpor i napala policajca, dok su druga dvojica pobjegla u nepoznatom pravcu.
Jedan od policajaca nam je rekao da krivolovci znaju da imaju brže čamce od policije i da zato često uspijevaju da izbjegnu patrole. Prema riječima zvaničnika, krivolovci često koriste moderna plovila koja su takođe veoma skupa.
Prema informacijama koje je dobio Portal RTCG, upravo tokom ove operacije dvojica počinilaca su pobjegla. Vjerovatno u pravcu Albanije. Prema policijskim podacima, većina napada dolazi iz pravca Albanije, ali i iz područja Zete, kao i sa lokacija koje se nalaze u blizini popularnog turističkog mjesta Rijeka Crnojevića.
„Upravo zato su neophodni napori da se pojača nadzor na crnogorsko-albanskoj granici na jezeru“, rekao nam je bivši policajac.
U ovoj martovskoj operaciji zaplijenjena su dva čamca, vanbrodski motor, električne sonde, baterije i lampa – oprema koju krivolovci koriste za lov ribe u zaštićenom području Skadarskog jezera.
Uz pomoć policije, napadači su uhapšeni i predati Osnovnom državnom tužilaštvu u Pogorici, protiv koga su podnijete krivične prijave za nezakonit ribolov i napad na službeno lice.
Međutim, ovaj slučaj nije okončan do oktobra.
Tokom proteklih pet godina, u Crnoj Gori je uhapšeno 280 osoba zbog ilegalnog ribolova, a skoro dvije trećine slučajeva odnose se na Skadarsko jezero, prema podacima iz izvještaja Ministarstva unutrašnjih poslova, sudova i ekoloških organizacija ove godine. Od ukupnog broja hapšenja, 115 je pravosnažno osuđeno, dok je samo 20% dobilo efektivne zatvorske kazne, najčešće od dva do šest mjeseci. Ostali su se izvukli sa novčanim kaznama ili uslovnim osudama, uz objašnjenja da se radi o „prvom prekršaju“ ili zbog „ekonomske nužnosti“.
„Skadarsko jezero ostaje žarište ilegalnog ribolova, sa preko 190 registrovanih slučajeva od 2020. do 2025. godine. Najčešće se koriste električni uređaji, koji, prema procjenama stručnjaka, uništavaju riblje zalihe i izazivaju masovni mortalitet mladih riba i drugih vodenih organizama“, navodi se u izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova.
I ribolov pomoću blastera i elektroribolov su veoma unosan posao, jer počinioci mogu zaraditi i do 5.000 eura u jednoj noći, prema riječima jednog od lovočuvara.
Skadarsko jezero je najveće jezero na Balkanskom poluostrvu, sa površinom od 369,7 km² (od čega Crna Gora posjeduje 221,8, a Albanija 147,9 km²). Sam Nacionalni park Skadarsko jezero je proglašeno zaštićenim područjem od 1983. godine i Ramsarskim lokalitetom od međunarodnog značaja od 1995. godine. Od 2023. godine, Crna Gora i Albanija, uz podršku EU, zajednički rade na kandidaturi basena Skadarskog jezera za uključivanje u UNESKO-ov program „Čovjek i biosfera“ (MAB).
Nove akcije protiv eko-kriminalaca
Kako ističu stručnjaci, ribolov električnom energijom je strogo zabranjen jer ta metoda uništava ne samo veće ribe već i velike količine mlađi, što remeti prirodno obnavljanje ribljih zaliha. Isto važi i za ribolov eksplozivom, koji može biti podjednako opasan za one koji rukuju ilegalnim eksplozivom kao i za pojedince koji nadgledaju jezero.
„Situacija je veoma ozbiljna. Upotreba električne energije i dinamita nanosi ogromnu štetu ribljim fondovima i ekosistemu jezera uopšte“, rekao nam je izvor iz državne kompanije Nacionalni parkovi koja upravlja Nacionalnim parkom Skadarsko jezero.
Avgustovska operacija „Struja“ izgleda da je bila korak naprijed u naporima za borbu protiv ilegalnog ribolova. Kulminirala je formiranjem specijalnog tima iz više institucija za borbu protiv krivolova u zaštićenim područjima širom Crne Gore. Operativni tim je okupio predstavnike tužilaštva, policije, spoljne stručnjake za zaštitu životne sredine, kao i relevantna ministarstva, uključujući ekologiju, prostorno planiranje i upravljanje prirodnim resursima. Broj hapšenja povećan je za 30%, a ilegalni ribolov smanjen je za 15 do 20%, prema riječima predstavnika vlade.
Kao dio pregovora o pristupanju, EU je zatražila od Crne Gore da uvede strože kazne i bolju institucionalnu saradnju kako bi zaštitila životnu sredinu, posebno biodiverzitet Skadarskog jezera i njegovih ribljih fondova.
Na Svjetski dan zaštite životne sredine u junu ove godine, ambasador EU u Crnoj Gori, Johan Satler, istakao je ovu ocjenu: „Za uspjeh će biti potrebne neke nepopularne mjere, kao što su strože kazne za ekološke prekršaje i kriminal.“
Međutim, postoje neki javni službenici koji pokušavaju da promijene situaciju. Šef službe za zaštitu Nacionalnog parka Skadarsko jezero, Vuk Saičić, jedan je takav primjer. Pet godina vodi borbu protiv krivolova i teških krivičnih djela. Prema riječima Saičića i drugih intervjuisanih zvaničnika, ove grupe degradiraju biodiverzitet najvećeg jezera na Balkanu.
„Često smo izloženi ozbiljnim opasnostima, ali smo takođe odlučni da stanemo na kraj kriminalu“, rekao je Saičić.
U dubokim, mračnim vodama Skadarskog jezera, Saičić se ističe kao jedinstvena silueta naspram onih koji u velikoj mjeri iskorišćavaju slabosti sistema.
Ali njegova hrabrost ne dolazi bez gorčine – ponekad se čini da nema dovoljno opreme i podrške drugih. Oni koji su uhapšeni često dobijaju minimalne kazne, a ne rijetko se ne suočavaju ni sa kakvim sankcijama.
„Mislim da bi kazne trebalo da budu strože“, primijetio je on.
Nedavno su Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore i Nacionalni park Skadarsko jezero izrazili duboko nezadovoljstvo odlukom Osnovnog suda da vrati plovilo i vanbrodski motor koje su koristili osumnjičeni za krivolov tokom izvršenja krivičnih djela.
Prema sudskoj odluci, plovilo bez registarskih tablica i vanbrodski motor koje su dvojica osumnjičenih koristila u avgustu za ilegalni ribolov ribe pomoću električne energije moraju biti vraćeni počiniocima ovog krivičnog djela jer nijesu izričito korišćeni tokom navodnih krivičnih djela.
„Česte odluke o vraćanju opreme krivolovcima dodatno ih podstiču da nastave svoje aktivnosti. Smatramo da je apsolutno pogrešno tretirati plovilo i vanbrodski motor kao sredstva koja nijesu korišćena u izvršenju krivičnih djela“, naglasili su iz Nacionalnog parka Skadarsko jezero.
Uprkos nedostacima, nedavne akcije pokazuju da je postignut ozbiljan napredak, posebno kroz formiranje međuresornog tima za borbu protiv eko-kriminala uopšte.
Prema Saičićevim riječima, izvojevane su neke pobjede, ali još mnogo toga treba da se uradi.
Saičić je za Portal RTCG rekao da je Služba zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero ostvarila neke pobjede u borbi protiv ilegalnog ribolova, napominjući da je u proteklom mjesecu podnijeto osam krivičnih prijava protiv pojedinaca koji pecaju ribu električnom energijom.
„U proteklih mjesec dana, ozbiljnim operativnim radom i akcijom protiv ciljanih grupa koje pecaju električnom energijom, postigli smo rekordne rezultate. Podnijeli smo krivične prijave protiv osam osoba zbog ilegalnog ribolova, od kojih su neke već pritvorene, dok je pritvor za određeni broj njih još uvijek u toku“, naglasio je Saičić.
On je naglasio da su prethodne kazne bile preblage, što je doprinijelo velikom broju ponovljenih prestupnika.
„Krivični zakonik je do sada bio veoma blag – najčešće su izricane uslovne kazne ili rad u zajednici. To se pokazalo kao loša praksa, jer su mnogi ponovo počinili isto djelo. Očekujemo da će u novim slučajevima dobiti zatvorske kazne kako bi naša borba bila efikasnija“, naveo je Saičić.
Poseban problem, dodao je, predstavlja činjenica da su neki oduzeti predmeti, poput plovila i vanbrodskih motora, vraćeni licima koja su pravosnažno osuđena.
„S druge strane, podigli smo kapacitete naše službe na najviši nivo – sada imamo četiri nova vanbrodska motora, dva plovila, kamuflažne vojne uniforme, dva drona, a zaposlenima je obezbijeđen i povlašćeni radni staž“, rekao je šef Službe zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero.
Prema njegovim riječima, pojačane kontrole i opremljenost službe daju rezultate, sa ciljem zaustavljanja uništavanja ribljih fondova i očuvanja bogatstva Skadarskog jezera.
Međunarodna dimenzija kriminala
Septembar je veoma lijep period za posjetu Skadarskog jezera. Bajkoviti pejzaži smješteni u ranu jesen ne daju ni naznaku mjesta pogođenog organizovanim kriminalom, gdje policija vodi borbu protiv međunarodnih krivolovaca. Kada je RTCG posjetila jezero prošlog meseca, jedan od graničnih policajaca nam je rekao da je 2024. godine krivolov spriječen kad je čamac doplovio sa albanske teritorije. Na mirnim vodama jezera, u oblasti Koraćice, policijska patrola je iznenada primijetila neobično kretanje, a plovilo bez registarskih oznaka kao da dolazi sa albanske strane jezera.
Kako su se približavali, granični policajci su uočili dvojicu muškaraca koji su, uz pomoć sonde, generatora i struje, ilegalno lovili ribu.
„Bili smo u rutinskoj patroli i odjednom smo vidjeli grupu koja pokušava da ulovi ribu strujom. Onda smo ih potjerali“, rekao je policajac koji je učestvovao u akciji.
Kada su shvatili da ih policija prati, navodni krivolovci su pokušali da pobjegnu nazad ka albanskoj obali. Međutim, bjekstvo nije dugo trajalo, patrola ih je sustigla na granici između Crne Gore i Albanije i uhapsila na licu mjesta.
Prema podacima WWF-a, u međuvremenu ilegalni ribolov čini oko 60 do 70% ukupnog ulova u Skadarskom jezeru, dok su se riblje zalihe smanjile za 40% u posljednjih deset godina.
„Procjenjuje se da Crna Gora godišnje gubi između 1 i 2 miliona eura zbog uništavanja ekosistema i smanjenja prihoda od ribolova i turizma“, navodi se u izvještaju WWF-a.
Stručnjaci upozoravaju da bi bez jače forenzike, strožih kazni i podrške legalnim ribarima, Skadarsko jezero moglo postati „mrtva zona“ do 2030. godine, sa minimalnim prinosom i trajno oštećenim biodiverzitetom.
„Ukupna procjena, prema izvještajima ekoloških organizacija, je 4 od 10, što ukazuje da je napredak vidljiv, ali borba protiv ilegalnog ribolova tek počinje“, navodi se u izvještaju.
Formiranje operativnog tima za borbu protiv ekološkog kriminala takođe je dobilo podršku Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevernog regiona, prema riječima Damjana Ćulafića, ministra zaduženog za ovaj resor.
Ćulafić je izjavio da je formiranje operativnog tima odlučan korak ka istinskoj zaštiti prirode i poštovanju Ustava, koji Crnu Goru definiše kao „ekološku državu“. Takva oznaka zahtijeva od Vlade da obezbijedi zaštitu životne sredine i održivost u svim svojim aktivnostima.
„Ekološki kriminal ostavlja ozbiljne finansijske posljedice i dugoročne prijetnje po životnu sredinu u Crnoj Gori“, naglasio je on.
Portal RTCG je nedavno saznao da će nadležno ministarstvo, preko svog predstavnika, uskoro predložiti strože krivične sankcije za povećanje zatvorskih kazni.
Ekolozi: Rezultati mogući vrlo brzo
Ekolozi su takođe pozdravili formiranje operativnog tima od strane Višeg tužilaštva za borbu protiv ekološkog kriminala. Posebno pozitivnim smatraju to što tim uključuje predstavnike tužilaštva, policije, nadležnih ministarstava i druge stručnjake za zaštitu životne sredine.
Aktivistkinja Azra Vuković smatra da su rezultati mogući vrlo brzo ako su sve zainteresovane strane posvećene njihovom postizanju.
„Želim da vjerujem da će se postići neki rezultati“, rekla je Vuković za RTCG.
Još jedan ekolog, Vuk Vujisić, očekuje rezultate do kraja godine i da će biti krivičnih gonjenja u vezi sa nezakonitom eksploatacijom prirodnih resursa.
„Vjerujem da će se intenzitet rada povećati na proljeće“, rekao je Vujisić za RTCG.
EK: Crna Gora mora ubrzati reforme zaštite životne sredine
Borba protiv eko-kriminala je važan segment u pregovorima Crne Gore o pristupanju EU, posebno Poglavlje 27, koje se tiče životne sredine i jedno je od najzahtevnijih u ovom inače složenom procesu.
Avgustovska operacija „Struja“ će nesumnjivo donekle pomoći u ublažavanju zabrinutosti. Ipak, Evropska komisija upozorava Crnu Goru da mora pokazati opipljiv napredak.
Raniji Izvještaj Evropske komisije navodi da Crna Gora ima određeni nivo spremnosti u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promena, kako je ocijenilo najviše tijelo u svom posljednjem Izvještaju o napretku Crne Gore. Ali, Brisel takođe preporučuje da Crna Gora značajno intenzivira aktivnosti u narednom periodu kako bi ispunila konačne kriterijume za Poglavlje 27, sa posebnim fokusom na sprovođenje zakona i usvajanje sektorskih strategija u oblastima upravljanja otpadom, kvaliteta vazduha i vode, zaštite prirode i klimatskih promjena.
Međutim, bez konkretnih i odlučnih mjera, Crna Gora će možda morati dugo da čeka na pravi napredak u borbi protiv eko-kriminala i zaštiti biodiverziteta vitalnih prirodnih resursa poput Skadarskog jezera.
(Ova priča je nastala uz podršku "Internews' Earth Journalism Network")
Коментари0
Остави коментар