SUTORINA RIJEŠENA

Vujanović: Teže oko Prevlake

Polemika oko Sutorine nepotrebno je komplikovala odnos Crne Gore i Bosne i Hercegovine, ali to pitanje je sada zatvoreno, rekao je predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović. U intervjuu za Anadoliju, on je ocijenio da će dogovor s Hrvatskom, oko Prevlake, biti teže napraviti.

Bečki samit zvaničnika Zapadnog Balkana koji će se održati krajem avgusta ima dvostruku vrijednost, s jedne strane ta vrijednost je politička, a s druge strane ekonomska, poručio je u ekskluzivnom intervjuu za Anadoliju, predsjednik Republike Crne Gore, Filip Vujanović. 

Na putanje o Sutorini, Vujanović je odgovorio da je potpuno zatvoreno.

"Veoma se radujem tome, jer je iza zatvaranja tog pitanja bio šestogodišnji proces utvrđivanja granične linije. Završen uz potpunu saglasnost svih onih koji su učestvovali u njemu", naveo je Vujanović.

Dodao je kako je Sutorina "jedno pitanje koje je na određeni način iznenadno i nepotrebno zakomplikovalo i uzrokovalo zastoj u odnosima dvije države".

"Budimo objektivni, imali smo poruku i Brisela i Vašingtona o tome i imali smo poruke koje su iskazane kroz poziv austrijskog predsjednika Hajnca Fišera da to što prije riješimo, što oni u EU doživljavaju kao sjajan dopinos mogućnosti da se jednom ozbiljnom politikom sporazumijemo. Mislim da smo napravili jedan izvanredan čin i vrlo bi se radovao da se unutar BiH postigne i konsenzus realnosti o tome. Veoma žalosti to što vidim da nadalje postoji jedna, rekao bih, manja grupa dijela javnog mnijenja koja to ne razumije i koja tome ne daje vrijednost, i integracionom uspjehu, a i uspjehu bilateralne saradnje", smatra Vujanović.

Ocjenjuje da su BiH i Crna Gora previše odugovlačili pitanje Sutorine.

"Mislim da je izgubila i BiH i da smo izgubili zajedno. Odnosi Crne Gore i BiH su bili bez otvorenih pitanja i sa otvorenim prostorom saradnje. Kada se otvorilo to pitanje Sutorine, ono je manje u BiH, a mnogo više u Crnoj Gori, doživljeno kao neprijatnost. Bila je neprijatnost doživljaja na nivou cijele Crne Gore, ali je bila posebna neprijatnost na nivou Herceg Novog i svih tih ljudi u Sutorini koji su bili vrlo uznemireni, koje su posjećivale televizijske i radio ekipe, novinari koji su od Sutorine napravili pitanje koje objektivno nema tu vrijednost, ali u smislu Crne Gore, imalo je veliki značaj", konstatovao je Vujanović.

To je bio razlog, naglašava, da u dogovoru sa predsjednikom Vlade, Skupštine i ministrom vanjskih poslova odloži potpisivanje ukaza o imenovanju ambasadora u BiH, dok je BiH povukla svog ambasadora iz Podgorice.

"Ali, to je već arhivirana priča. Sada je ja doživljavam, što ću naravno u Beču i reći, kao sjajnu priliku da promovišemo da smo jedno osjetljivo pitanje zajednički riješili na jedan način koji podiže nivo povjerenja prema Crnoj Gori i BiH, i opet nas vraća u realnu poruku: da Crna Gora i BiH više nemaju nikakvih otvorenih pitanja. Zato bih volio da se i unutar BiH ta priča u javnosti zatvori, jer ona ne pridonosi dobru u BiH. Vidio sam tu besmislenu inicijativu da se ispita postupanje članova Predsjedništva BiH unutar Parlamentarne skupštine BiH", rekao je Vujanović.

Novinar Anadolije pitao je Vujanovića da li je BiH izgubila dio prava na svoju teritoriju u Sutorini, o čemu se pričalo proteklih mjeseci.  

"Po sebi je priča besmislena. Kada smo se priznali u granicama u kojima smo se priznali, a to smo učinili mi priznanjem BiH, a BiH priznanjem nas, mi smo utvrdili te granice. Taj proces dogovora o graničnoj liniji je samo tehnički proces u kojem trebate utvrditi da li ta linija ide sa jedne ili druge strane 50 ili 100 metara unutra ili spolja", rekao je Vujanović. 

Za Crnu Goru, naveo je, "postoji, ne Badinterova komisija, nego Badinterova arbitraža koja je u smislu granica tražila da se ranije granice utvrde kao granice novih država i gdje je BiH u tom smislu obavijestila Badinterovu arbitražu i navela da to prihvata".

"Mislim da je to pitanje otvoreno na štetu naših odnosa, vjerujte, prije svega, na štetu BiH. Mi nemamo unutar Crne Gore mnogo pitanja koja su međunarodno interesantna zbog kojih su reflektori međunarodne zajednice usmjereni prema nama. BiH, nažalost, ima. Mislim da joj to pitanje dodatno nije trebalo i vrlo sam zahvalan da je Predsjedništvo BiH ratifikovalo, verifikovalo i dalo saglasnost na sporazum. Očekujem da će i Parlamentarna skupština BiH učiniti to u jednom kratkom roku, jer sam potpis u Beču ima jednu posebnu težinu", poručio je Vujanović. 

S Hrvatskom je, pak, teže napraviti dogovor oko Prevlake.

"Mi pokušavamo od 2002. Tu postoji dogovor da se ide na Međunarodni sud pravde u Hagu. Taj dogovor podrazumijeva da se dvije države dogovore o nadležnosti tog suda i da predaju takozvani pristupni sporazum, da se dogovore oko predmeta spora i da postignu saglasnost oko izvršenja odluke Međunarodnog suda pravde u Hagu. Mi već izvjesno vrijeme, pošto smo utvrdili da se ne možemo dogovoriti o granici, jer smo od početka imali utvrđen granični spor o privremenom režimu, već 13 godina imamo dogovor između dvije države koji nismo realizovali, da idemo što prije prema Međunarodnom sudu pravde u Hagu. Očekujem da će se to desiti, ali ne mislim opet da će biti tako brzo", smatra Vujanović. 

Granični sporovi su prema ocjeni crnogorskog predsjednika, uvijek neprijatni. Podsjetio je da se raspad bivše Jugoslavije dogodio zbog pitanja granica i teritorija, te da je bila Haška konferencija, koja nije prošla, a predlagala je da svaka država bude nezavisna.

"Kamo sreće da se to učinilo. Bio je jedan sjajan prijedlog Alije Izetbegovića i Kire Gligorova da se napravi unutar preostalih država, mimo Slovenije i Hrvatske, pokušaj da se nastavi neka konfederalna zajednica. Cijeli spor u suštini je bio spor oko teritorija. Budimo iskreni, bio je spor oko teritorija BiH i znamo između koga i na koji način. Mislim da je upućena poruka da pitanje granica ima najveći stepen senzitivnosti i najveći stepen opasnosti. Zato ovom dogovoru sa BiH i Kosovom dajem izuzetan značaj i mislim da je on na dobrom putu ka novom ambijentu i političkoj atmosferi u regionu, jedan novi dopinos stabilnosti regiona", kazao je Vujanović u intervjuu za Anadoliju.

Za njega, sporazumi o granicama sa BiH i Kosovom imaju istorijsku vrijednost i nose značajnu poruku o dobrosusjedskim odnosima i saradnji u regionu. 

BiH ključna za odnose na Balkanu

Iako više ne postoji opasnost od sukoba kakve smo gledali u prošlosti u regionu, činjenica je da i dalje postoje određene varnice. 

"Mislim da je ključ u Bosni i Hercegovini. Odnosi na prostoru Zapadnog Balkana, prije svega, zavise od odnosa Bošnjaka, Srba i Hrvata. A ti odnosi se reflektuju najočitije, najsnažnije i najvidljivije u Bosni i Hercegovini. Uvjeren sam da će i Beograd i Zagreb podržati suverenitet Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina mora da ostane suverena država, jer je to prosto garancija one stabilnosti u bezbjednosnom smislu o kojem sam govorio. Mislim da međunarodna zajednica nikada neće dozvoliti da BiH izgubi svoj međunarodni suverenitet", izjavio je Vujanović. 

Poruka te vrste, smatra, bila je odluka UN-a da BiH bude nestalna članica Savjeta bezbjednosti, "kao jedna država koja je bremenita problemima, koja ima svoje unutrašnje nedaće koje svi želimo da se riješe, dobila je status nestalnog člana SB i funkcionisala kao predstavnik ukupnog regiona". 

"BiH sada nije ni ekonomična ni integraciono efikasna. Kao država je skupa, a kao integracioni mehanizam vrlo spora. Unutar BiH, među dva entiteta i tri naroda, treba da se nađe način kako će BiH biti i jeftinija kao država koja je sada veoma skupa sa brojnom administracijom koja u Evropi ne postoji i vrlo spora država u integracionim procesima. S druge strane, jednako važno je kako će se obezbijediti ravnopravnost tri konstitutivna naroda i dva eniteta", smatra predsjednik Crne Gore.

U tom smislu, poručuje Vujanović, dvije dimenzije BiH se moraju poštovati - njen suverenitet i ravnopravnost tri konstitutivna naroda i entiteta.

"Nije to, naravno, lako. Lako je to reći i iz Beograda, Zagreba, Podgorice, Brisela, svih adresa. Znamo da je BiH pretrpjela u raspadu bivše Jugoslavije najviše, da je najviše ljudi stradalo, da je sa tog prostora najviše izbjeglica, da su materijalna razaranja bila najteža, da je jedna država bogata potencijalima pretrpjela najviše štete. Mislim da je najveća odgovornost na liderima unutar BiH da se postigne dogovor u BiH o ovim pitanjima o kojima sam govorio i da više nema sumnje da su Beograd i Zagreb, Podgorica manje je tu bitna, pristalice očuvanja suvereniteta BiH i da su veliki pobornici koroz Dejtonski sporazum i garancije da se obezbijedi da BiH bude i jeftina država i integraciono efikasna, a da s druge strane ispoštuje svoja tri konstitutivna naroda i da ispoštuje poziciju entiteta", stav je predsjednika Vujanovića.

Naveo je da "računa da će ono što su benefiti razvoja i integracija biti snažan motiv da se unutar BiH postigne dogovor".

Crna Gora je građanska država

Istakao je da je Crna Gora zemlja u kojoj etničke zajednice žive u slozi.

"Mi smo, i to sa posebnim zadovoljstvom ističemo, ne bez realne podloge i argumenata država potpune harmonije naroda i potpuno afirmisanog principa vrijednosti građanske države. Crna Gora je građanska država. Ljudi koji žive u njoj su, prije svega, građani Crne Gore, a onda ih ja doživljavam kao Crnogorce, Srbe, Bošnjake - muslimane, Albance, Hrvate, pri čemu smo, ja mislim i to uvijek govorim, obezbijedili ustavni mehanizam i njegovu implementaciju, da se narodi koji su manjinski osjećaju potpuno ispunjenim u svojim manjinskim pravima. Vi ta prava morate da unapređujete, morate da učinite sve da se oni osjećaju u Crnoj Gori poštovanim do kraja, uvaženi u svakom svom sadržaju", naveo je Vujanović.  

Dodao je da Crna Gora gaji dobre odnose sa susjedima, što je važno za nacionalne manjine. Podsjetio je kako su svi predstavnici nacionalnih manjina u Crnoj Gori bili za suverenu Crnu Goru, za evropske i NATO integracije. 

"Manjine su veliko bogatstvo Crne Gore. Mi ni sa jednom manjinom - Bošnjacima - muslimanima, Albancima, Hrvatima - nemamo problem. Naprotiv, oni su posebno bogatstvo, kapital, vrijednost i dragulj Crne Gore i mi smo posebno ponosni što se održavaju korektni odnosi sa njihovim matičnim državama", poručuje Vujanović.

On smatra da Crne Gore, ali i Makedonije i BiH, u NATO predstavljao "beskrajno mnogo".

"Mislim da ulazak sve tri države je ohrabrenje evropskih integracija za koje u sve tri države gotovo da postoji konsenzus. Vi nemate za NATO integracije toliki stepen otovo konsenzualne podrške u parlamentima i unutar javnosti, ali za evropske integracije imate. Niko vam iz EU neće reći da su to povezane integracije, ali svi koji razumiju integracione procese konstatovaće da su to kompatibilni procesi", poručio je Vujanović.

Kada država okonča proces pristupanja NATO-u, smatra Vujanović, značajno se približila EU-u.

"Iskreno mislim da niti jedna država koja sljedeća bude ulazila u EU neće uči ako nije članica NATO-a. To je nešto što vam diplomatski niko neće reči, ali što diplomatski između redova možete da pročitate i što u nekim razgovorima imate kao implicitnu poruku. Moramo da ubrzamo NATO integracije da bismo ubrzali evropske integracije. Očekujemo u Crnoj Gori da ćemo ove godine dobiti poziv, mislimo da će on biti ohrabrenje za rješenje makedonsko-grčkog spora, zbog kojeg je blokirana Makedonija, i da će biti ohrabrenje za BiH da se unutar onoga što su pitanja NATO integracija ubrza dogovor unutar države. Mislim da je važno da se ubrza da bi BiH bila što bliža NATO-u. Želim iz sve snage da naš primjer poziva bude ohrabrenje i Makedoniji i BiH i računam da će to biti i ohrabrenje evropskim integracijama", ocijenio je Vujanović. 

Na pitanje koliko Turska može pomoći u integracionim procesima Crne Gore, Vujanović je rekao da je pomoć te zemlje vrlo bitna.

"Turska je beskrajno uticajna, moćna zemlja za okvire ovoga regiona. To je važna članica NATO-a, izuzetno bitna i u potencijalu vojske i u budžetu, i u svojoj poziciji u NATO-u", kazao je Vujanović.  

Istakao je da se zemlje regiona moraju fokusirati i na ekonomsku saradnju i iskoristiti evropske fondove.

"Za sada je određena milijarda eura pomoći koja se uglavnom može upotrijebiti za neke fizibiliti studije i projekte koji bi se pripremali u svojoj realizaciji. Svi ti projekti regionalne saradnje imaju vrlo visoku težinu, a sve države regiona imaju mali finansijski potencijal. U tim projektima forsirani su oni saobraćajne infrastrukture, jer je region Zapadnog Balkana loše saobraćajno povezan. Region ima dobre energetske potencijale, pa su forsirani i energetski projekti regionalne saradnje", istakao je Vujanović.

U projektima saobraćajne infrastrukture posebno, naveo je, najveće mjesto pripada projektu Jadransko-jonskog autoputa, koji povezuje Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Grčku i ima odličnu konekciju sa Kosovom i Makedonijom.

"Praktično cijeli region jadransko-jonskog prostora se izvanredno povezuje. S druge strane, izvanredno se povezuje sa Zapadnom Evropom i sa treće, takođe važne strane, dobija se na samom prostoru Mediterana jedna odlična saobraćajnica. Šta je problem? Problem je u finansijama. Ni Hrvatska, ni Bosna i Hercegovina, ni Crna Gora, ni Albanija, pa ni Grčka nemaju finansijske potencijale da dovrše dionice koje su uglavnom kroz Hrvatsku u manjoj, a u ostalim prostorima u većoj mjeri nezavršeni dio autoputa. Tu podrazumijeva da taj Jadransko-jonski autoput dobije rekao bih neke male građevinske preciznosti, prije svega, u trasi, Hrvatska - BiH - Crna Gora i Albanija, ali da iznad svega da se vidi kako će se finansirati", ocijenio je Vujanović.

On je naglasio da postoji interesovanje evropskih fondova i banaka za finansiranje, jer "niti jedna država pojedinačno budžetski to ne može da izdrži".

"Mislim da taj projekat treba biti prioritetan. Nije kratkoročan, ali je on nesumnjivo nužan. Jadransko-jonska autocesta je presudno važna za povezivanje saobraćajno svih zemalja. Ona ima 1.550 kilometara i kroz Crnu Goru je 95 kilometara. Ona će povezati taj prostor i napraviti implikativni efekat koji je vrlo vrijedan", zaključio je predsjednik Crne Gore.

Ključni projekti: Gasovod, hidroenergija, put kroz Šćepan Polje

U domenu energetskih projekata, po njegovim riječima, prioritet je Transjadranski gasovod (TAP).

"Tu nećemo imati posebne izdatke. To je gasovod koji je međukontinentalni, koji je gasovod Azije i Evrope, koji je u decembru 2013. u Azerbejdžanu dobio učešće jadransko-jonskog dijela gasovoda koji obuhvata sjevernu Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku i koji se nadovezuje na TAP vezan sa Azerbejdžanom do Grčke i prema Italiji. On obezbjeđuje našim zemljama vrlo jeftin energent, obezbjeđuje mogućnost da zaposlimo mnogo ljudi na njemu i obezbjeđuje šansu da one zemlje koje su u tranzitu ostvare tranzitni prihod iz njega, a to se odnosi na Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, i da u suštini dobijemo jeftin energent bez velikih državnih ulaganja", navodi Vujanović.

Ističe da će tu biti ulaganja velikih kompanija te da je iza tog projekta, prije svega, azerbejdžanski Socar. Smatra "da neće biti ozbiljnih problema u finansiranju".

"Evropska komisija je stala iza tog projekta na samitu u Azerbejdžanu, u Bakuu, u decembru 2013. Tada je tamo bio komesar EU za energetiku Gunther Oettinger, predstavnici vlada svih država i predsjednici država. Oni su promovisali u Azerbejdžanu taj projekat kao projekat vijeka Azerbejdžana koji ima ogromni potencijal prirodnog gasa i koji će se realizovati. To treba da iskoristimo kao region i treba da iskoristimo tu mogućnost da bi Crna Gora konektovala sebe za prostor sjeverne Italije", cijeni Vujanović.

Predsjednik Crne Gore ističe kako bi bilo značajno postavili podmorski kabal i dobiti mogućnost da se koristi regionalni elektropotencijal koji je strašno moćan na prostoru Crne Gore, BiH i Srbije i da se zatim transferiše prema Italiji i prodaje po vrlo povoljnim uslovima. Taj prostor sjeverne Italije, cijeni Vujanović, ima visoke "potrebe za tim energentom i cijena je vrlo prihvatljiva". 

"Moramo da ponudimo i to možemo da učinimo značajno finansijski potencijalima naše tri elektroprivrede, Crne Gore, BiH i Srbije, da se napravi dalekovod prenosa električne energije. On bi s jedne strane obezbijedio da se hidropotencijali bolje koriste, a s druge strane obezbijedio bi snabdijevanje električnom energijom na prostoru sve tri države za domaće stanovništvo. To jeste veliki i važan projekat. On ulazi u projekte takozvane žute zone: mislim da su to projekti koji su sa tim stepenom izvjesnosti u svojoj projektnoj izvedbi da su praktično mogući za realizaciju odmah", ukazao je predsjednik Crne Gore.

Projekat dalekovoda 400 kilovata između Pljevalja, Višegrada i Bajine Bašte je, kako je naveo Vujanović, već krenuo u jednom dijelu od Tivta do Pljevalja koji Elektroprivreda Crne Gore sa italijanskim partnerom radi u procesu vezivanja Crne Gore od sjevera do juga.

"Vjerujem da je 2016. godina i njen kraj godina u kojoj bi realno mogao taj dalekovod da se završi. On ima svoju visoku relativnu cijenu, ali mislim da se ne treba u cjelini finansirati iz sredstava EU, nego da domaće elektroprivredene kompanije imaju značajan finansijski potencija za to. Vjerujem da je to ono što zavisi od nas. Kao što od nas ne zavisi Jadransko-jonska autocesta, mislim da ovo zavisi od nas. Treba s jedne strane da izgradimo prenosni sistem - dalekovod, a s druge strane da iskoristimo svoje zajedničke hidroenergetske potencijale", ocijenio je Vujanović.

Pokrenuta inicijativa tri vlade o zajedničkom, kako je kazao, "listingu hidroenergetskih potencijala koje treba zajednički da radimo - Srbija, BiH i Crna Gora", a radi se o projektima neiskorištenih hidropotencijala.

"Tu moramo zajednički da donesemo odluku, zajednički da krenemo u gradnju. Mislim da nam i tu stoje na raspolaganju fondovi Evropske banke, gdje ćemo svakako lako naći partnera u stranim i državama i kompanijama koje bi investirale u hidroenergetske potencijale. U Crnoj Gori već imamo jedan važan projekat bilateralnog sporazuma Crne Gore - Turske i Slovenije gdje se dogovaramo da naši hidropotencijale u Crnoj Gori radimo u partnerstvu sa Turskom i Slovenijom", naglasio je Vujanović. 

Kaže da "zna da i u BiH i Srbiji postoji raspoloženje da se angažuju razne kompanije i države". Misli da koliko je problem saobraćajne infrastrukture sa aspekta finansiranja problematičan, toliko je taj listing energetskih objekata i iskorišćenje njih, prije svega, hidropotencijala za realizovati moguć u kratkom vremenu.

"Imamo mnogo toga što možemo da uradimo. Mislim da je put kroz Šćepan Polje, ne bih rekao samo sa aspekta turističke i trgovačke razmjene, nego i bezbjednosti građana, na jednom nivou koji nas ponižava kao dvije države. Moramo da vidimo, ako treba da pokušamo pomoć i podršku za taj put, podići na veći nivo. On je imao i saobraćajnih udesa od kojih su neki bili i katastrofalni sa više žrtava. Mislim da je to prosto jedan od najlošijih međudržavnih puteva koji imamo u regionu, a na najatraktivnijoj lokaciji jer prolazite izvanrednom ljepotom i kanjonima, a s druge strane, idete sada tim putem kao nekim putem visokog bezbjednosnog rizika", poručio je Vujanović.

Predsjednik očekuje da će Bečki samit pozvati evropske fondove da se angažuju na tim projektima.