Agencije (N.K.)  [ DW ]

21. 04. 2025. 13:34

Šta se događa u Vatikanu poslije smrti pape?

Nakon smrti pape Franje, više od 1,4 milijarde katolika na Zemlji ostalo je bez vođstva. Donosimo odgovore na nekoliko pitanja o tome šta će se narednih nedjelja dešavati u Vatikanu.

Zašto papa nema zamjenika?

Prema kanonskom pravu Katoličke crkve, papa vlada bez ograničenja i njegova moć je nedjeljiva. Po vjerovanju, on je „Hristov zamjenik" na Zemlji i nasljednik apostola Petra, koga je postavio sam Isus.

Riječ „papa" potiče iz grčkog jezika: „pappas" znači „otac". On je takođe i biskup Rima, primas Italije i poglavar Vatikana, najmanje države na svijetu. Često se naziva i pontifeks, što doslovno znači: graditelj mostova.

Šta je sedis vacantia?

Sedis vacantia, na latinskom - „prazna stolica" - označava period od smrti pape do izbora njegovog nasljednika. Kroz vjekove su se detalji protokola mijenjali, ali osnovna pravila ostaju ista.

Smrt utvrđuje takozvani kamerlengo, kardinal-komornik, zajedno s ljekarima. Nekada je kamerlengo tri puta blago udarao mrtvog papu po čelu srebrnim čekićem i izgovarao njegovo kršteno ime. Ako ne bi bilo odgovora, papa bi bio proglašen mrtvim.

I danas se nakon papine smrti sa njegove ruke skida i uništava prsten s pečatom. Njegova kancelarija i privatne odaje se zapečate.

Tokom perioda „prazne stolice" u Vatikanu ne smiju da se donose nikakve važne odluke. Tehničko vođenje poslova preuzima kolegijum kardinala. To prije svega podrazumijeva pripreme za komemoraciju i sahranu, kao i izbor nasljednika.

Kako izgledaju komemoracije i sahrana?

Kolegijum kardinala odlučuje kada i kako će telo biti prenijeto u Baziliku svetog Petra. Tamo će biti izloženo kako bi mu vjernici mogli odati počast. Komemoracije traju devet dana. Sahrana se obično održava četiri do šest dana nakon smrti.

Iako je u posljednje vrijeme postalo uobičajeno da pape budu sahranjene u Bazilici svetog Petra, za razliku od svojih prethodnika Benedikta XVI iz Nemačke i Jovana Pavla II iz Poljske, Franjo vjerovatno neće biti tamo sahranjen, već u bazilici Santa Marija Mađore. Jedna od četiri najveće crkve u Rimu i nalazi se u blizini glavne željezničke stanice. To je jedno od njegovih omiljenih mjesta, gdje se molio prije i poslije puta u inostranstvo.

Kako se bira nasljednik?

Najkasnije 20 dana nakon smrti pape - dakle 11. maja - kardinali iz cijelog svijeta koji još nisu navršili 80 godina treba da se okupe u Vatikanu na takozvanoj konklavi. Riječ potiče iz latinskog: „cum clave" („pod ključem").

Izbor novog pape odvija se pod najstrožim mjerama tajnosti u Sikstinskoj kapeli, pod čuvenim tavanicama sa Mikelanđelovim freskama. Svaka komunikacija sa spoljnim svijetom u vezi s izborom je zabranjena.

Konklava može da se završi za nekoliko sati, ali može da potraje nedjeljama, mjesecima, pa čak i godinama: vremensko ograničenje ne postoji.

Najduži izbor započeo je u jesen 1268. Tek poslije dvije godine, devet mjeseci i dva dana izabran je novi papa, Grgur X.

Danas to obično ide brže: Franja je 2013. godine izabran nakon nešto više od 26 sati i pet krugova glasanja. Njegov prethodnik Benedikt XVI bio je izabran 2005. poslije četiri kruga.

Kako je sastavljena konklava?

Pravo glasa imaju svi kardinali mlađi od 80 godina – oni su, poslije pape, najviši crkveni dostojanstvenici. Većinu današnjih glasačkih kardinala imenovao je Franja. Neke su još imenovali Benedikt XVI i Jovan Pavle II.

Najviše kardinala dolazi iz Evrope. Ipak, papa Franja se pobrinuo da druge svjetske regije budu znatno zastupljenije nego ranije.

Šta se dešava na konklavi?

Za izbor novog pape potrebna je dvotrećinska većina. Prvo glasanje u Sikstinskoj kapeli odvija se prvog popodneva. U danima koji slijede održavaju se po dva glasanja ujutru i dva popodne.

Na glasački listić svaki kardinal piše, „što nečitkije, ali jasno", ispod rečenice „Eligo in Summum Pontificem" („Biram za vrhovnog mostograditelja") ime kandidata i ubacuje ga u glasačku kutiju. Pri brojanju glasova imena se naglas čitaju i bilježe. Zatim se svi listići nanižu na konac i spaljuju.

U Sikstinskoj kapeli nalaze se dvije peći od livenog gvožđa. U stariju peć, koja se koristi od 1939. stavljaju se glasački listići. U drugoj, koja je prvi put korišćena 2005. pri izboru Benedikta, pomoću hemikalija se stvara crni ili bijeli dim. Obje cijevi dima spajaju se u jedan odžak na krovu Sikstinske kapele.

Ako nijedan kandidat ne dobije potrebnu većinu – izlazi crni dim. Bijeli dim znači: Imamo novog papu.

Ako konklava potraje, mogu se uvesti dani odmora, kako bi kardinali imali vremena za molitvu, razmišljanje i razgovore. Sve to može da se pretvori u pravu političku partiju pokera. Nakon više od 30 neuspješnih krugova moguće je glasanje između dva kandidata sa najviše glasova.

Šta se dešava nakon izbora novog pape?

Kada se postigne potrebna većina, pobjedničkog kandidata se pita da li prihvata izbor. To je, u stvari, formalnost – ali navodno je Benedikt XVI u jednom trenutku oklijevao. Ako izabrani kardinal kaže „da", on postaje novi poglavar Rimokatoličke crkve – i ostaje to do smrti. Ili, što je rijetkost, kao u slučaju pape Racingera, do ostavke. Konklava je tada završena. Spoljni znak toga, osim bijelog dima, jeste i zvonjava zvona.

Nedugo zatim, s lođe Bazilike svetog Petra cijelom svijetu se objavljuje: „Habemus papam" („Imamo papu"). Tada se saopštava i koje je ime novi papa izabrao. Sa lođe on prvi put daje apostolski blagoslov „Urbi et Orbi" („Gradu i svijetu").