P.R. [ Beta ]

KONFERENCIJA U LJUBALJANI

Prijatelji Zapadnog Balkana pozvali na proširenje EU

Učesnici skupa koji je u Ljubljani organizovao Institut prijatelja Zapadnog Balkana založili su se danas za proširenje EU na zemlje tog regiona, ali i ukazali na izazove sa kojima se suočava.

Bivši slovenački predsjednik Borut Pahor ocijenio je da za region nema bolje alternative od članstva u Uniji.

"Nema bolje alternative za budućnost Zapadnog Balkana od punopravnog članstva svih zemalja regiona u Evropskoj uniji", istakao je Borut Pahor, koji je i osnivač instituta Prijatelji Zapadnog Balkana, organizatora dvodnevnog skupa.

Kako prenosi slovenačka agencija STA, Pahor je rekao da je 2030. prekretnica kada će i zemlje regiona i EU morati da budu spremne za proširenje.

I bivši predsjednici Srbije, Bugarske i Austrije složili su se da je budućnost zemalja Zapadnog Balkana u EU.

Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić naveo je da je tokom njegovog mandata u Srbiji postojalo veliko interesovanje za članstvo u EU.

"Danas samo oko 40 odsto građana Srbije podržava članstvo u EU. To više nije u vrhu srpske političke agende", dodao je on.

Tadić je skrenuo pažnju i na mnoge sukobe u svijetu, uključujući rat u Ukrajini, tenzije na Bliskom istoku, trvenja između SAD i Kine dodajući da "međunarodna zajednica ne čini dovoljno da prepozna i spriječi sukobe".

Tadić je ukazao da tenzije rastu i na Zapadnom Balkanu. On je, između ostalog, pomenuo i predlog za usvajanje rezolucije UN kojom se poziva na uspostavljanje Dana sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. rekavši da, prema njegovom mišljenju, to neće poboljšati situaciju u regionu.

"Mir na Balkanu neće biti moguć ako nastavimo da budemo svjedoci igara velikih sila, nejedinstva i verskih tenzija", smatra bivši predsjednik Bugarske Rosen Plevneliev.

Plevneliev je pozvao zemlje Zapadnog Balkana da ojačaju svoje demokratske institucije.

"Ako ojačate ove institucije, niko neće moći da vas spriječi da uđete u EU", dodao je on.

Bivša visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton rekla je da je region odavno trebalo da postane dio EU. Ona je skrenula pažnju i na mnoge izazove na Zapadnom Balkanu, koji se, prema njenom mišljenju, mogu riješiti.

Ešton je, između ostalog, istakla probleme mladih koji napuštaju region u potrazi za boljim prilikama.

"Moramo da riješimo ovaj problem. Moramo da obezbijedimo bolje uslove za mlade u regionu", naglasila je ona.

Bivši austrijski predsjednik Hajnc Fišer upozorio je da Evropa ovih dana nije toliko ujedinjena koliko bi trebalo da bude.

"Imamo mnogo sporova unutar unije, rat u Ukrajini, ekonomski problemi, a nacionalizam, koji je glavna prepreka ujedinjenoj Evropi, je u porastu", naveo je i pozvao na jačanje napora za jedinstvo među članicama EU.

Na međunarodnoj konferenciji na temu Zapadnog Balkana u EU koja se održava danas i sutra u Ljubljani učestvuje tridesetak govornika iz 19 zemalja, među kojima su i mnoge visoke diplomate, bivši predsjednici i premijeri.

Sedmoricu bivših predsjednika popodne će u predsjedničkoj palati primiti predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar.

Među njima će, pored Pahora, Fišera, Tadića i Plevnelieva, biti i bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić, bivši predsednici Crne Gore i Hrvatske, Filip Vujanović i Ivo Josipović i dvojica bivša predsjednika Generalne skupštine UN Volkan Bozkir i Vuk Jeremić.

Među najavljenim govornicima navedeni su pored drugih bivši premijer i predsjednik Crne Gore Igor Lukšić i Filip Vujanović.

U drugoj debati, koja je posvećena strategiji proširenja EU (i NATO) na Zapadni Balkan, učestvovaće i bivša ministrka odbrane Crne Gore Milica Pejanović-Đurišić.