B.B.

Bijela knjiga MFIC-a: Stagnacija poslovnog ambijenta, turizam u padu

Prema analizi Savjeta stranih investitora (MFIC), indeks lakoće poslovanja u Crnoj Gori ostao je na nivou prethodne godine, 6,5. Najvišu ocjenu i dalje imaju telekomunikacije, dok su bankarstvo, proizvodnja, energetika i trgovina zabilježili blagi rast, a turizam, ključni privredni sektor, zabilježio je pad.

Podaci su saopšteni na promociji Bijele knjige – Investiciona klima u Crnoj Gori 2025, koju je organizovao (Montenegrin Foreign Investors Council - MFIC).

Predsjednik Odbora direktora Savjeta (CKB) Tamaš Kamaraši, kazao je da Bijela knjiga predstavlja trajni zapis dijaloga, promjena i zajedničkog truda investitora, kao i važan alat koji donosiocima odluka pruža jasne uvide, te da je ove godine odlučeno da se format predstavljanja Bijele knjige djelimično izmijeni, pa će zato događaj uključiti panel-diskusiju tokom koje će biti otvorene najvažnije teme.

„Danas na sceni nijesu predstavnici donosioca odluka, ali siguran sam da će biti prilike da o rezultatima Bijele knjige još govorimo u periodu koji je pred nama“, kazao je Kamaraši.

Izvršna direktorica Savjeta Arijana Nikolić Vučinić, pojasnila je da se Bijela knjiga sastoji od četiri poglavlja koja sveobuhvatno prikazuju stanje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori.

Prvi dio, kako je objasnila, prikazuje kako međunarodne institucije – poput Evropske unije, EBRD-a i Svjetske banke – ocjenjuju ekonomski prostor Crne Gore. Drugi dio fokusiran je na perspektivu domaćih institucija i obuhvata fiskalnu strategiju za period 2024–2027, kao i Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period 2025–2028.

"Treće poglavlje donosi ocjene investitora kroz MFIC indeks, odnosno indeks lakoće poslovanja. Ove godine njegova vrijednost iznosi 6,5, što je isti nivo kao prethodne godine. Dodatno, članice Savjeta ocijenile su i ukupni poslovni ambijent, koji je dobio prosječnu ocjenu 6,3“, navela je Nikolić Vučinić.

Pojasnila je da je razlika u tome što MFIC indeks nastaje kao zbir sektorskih indeksa, dok ocjena 6,3 predstavlja procjenu ukupnog ambijenta.

"S obzirom na to da su vrijednosti gotovo jednake, možemo zaključiti da strani investitori poslovno okruženje vide prilično ujednačeno“, kazala je Nikolić Vučinić.

Ukazala je da su telekomunikacije su i ove godine dobile najvišu ocjenu 7,2, koja se nije mijenjala posljednje četiri godine.

„Indeks bankarstva iznosi 7, što predstavlja rast u odnosu na prethodne periode. Suprotno tome, turizam, kao najznačajniji privredni sektor, jedini je ove godine zabilježio pad od 0,2 poena. To predstavlja alarm, s obzirom na važnost sektora. Vrijednost koju su dale kompanije iz turističke privrede iznosi svega 4,3, što jasno ukazuje da u narednom periodu moramo posvetiti dodatnu pažnju unapređenju ovog sektora“, poručila je Nikolić Vučinić.

Kazala je da je Indeks proizvodnje i energetike porastao na 6,1, što predstavlja treću godinu uzastopnog rasta, trgovina je ostvarila rast od 0,3 poena, dok je transport stagnirao zbog, kako je pojasnila, pada ocjene infrastrukturnih kapaciteta.

„Od 15 ekonomskih parametara, dva su zabilježila pad, jedan stagnaciju, dok je čak devet poboljšalo rezultat. Ljudski kapital blago je rastao i sada iznosi 5,6, iako je 2022. godine imao znatno višu vrijednost 6,3. Indeks vladavine prava porastao je za 0,3 poena, dijelom i zahvaljujući otvaranju posljednjeg pregovaračkog poglavlja sa Evropskom unijom. Ipak, ukupna ocjena od 5,3 i dalje pokazuje da postoji značajan prostor za napredak, posebno kada govorimo o digitalizaciji“, istakla je Nikolić Vučinić.

Ukazala je da su ove godine uvedena i tri nova indeksa: efikasnost javne uprave, regulatorni okvir i inovacije i transfer tehnologije, navodeći da je najniže ocijenjena efikasnost javne uprave 4,8.

Naglasila je da je za kvalitetan poslovni ambijent potrebno razvijati dijalog između države i privrednog sektora i ukazala na važnost stranih investitora u razvoju Crne Gore.

„Ako želimo manje barijera, više sigurnosti i bolji poslovni ambijent, moraćemo da nastavimo da jačamo ovaj dijalog i gradimo partnerstvo“, zaključila je Nikolić Vučinić.

Član Odbora direktora Savjeta (One Crna Gora) Branko Mitrović, kazao je da je ponosan na rast crnogorskog BDP-a ostvaren tokom prethodnih 15 godina, navodeći da je na poslovnoj zajednici da hrabro i odlučno radi na daljem razvoju.

Govoreći o industriji koju predstavlja, Mitrović je istakao da je sektor telekomunikacija u Crnoj Gori danas na nivou prosjeka Evropske unije.

Ukazao je na nekoliko oblasti koje smatra presudnim za napredak.

"Povezanost – tehnička i institucionalna. Nije dovoljno da budemo povezani samo tehnološki. Potrebni su sistemi koji komuniciraju jedan s drugim, razmjenjuju podatke, uz jednostavne procedure. Strani investitori pažljivo posmatraju kako društvo interno funkcioniše. To im govori koliko smo otvoreni prema njima“, rekao je Mitrović.

„Ljudski kapital je presudan. Potrebna je stalna edukacija zaposlenih, posebno u domenu digitalnih znanja koja su neophodna modernoj ekonomiji“, rekao je Mitrović.

Ocijenio je da Crna Gora ima dobre preduslove za snažan digitalni napredak.

Član Odbora direktora Savjeta (Porto Montenegro) Dejvid Margason, ocijenio je da je tokom skoro decenije boravka u Crnoj Gori jedan od ključnih događaja koji je privremeno promijenio tok razvoja kompanije bio Program ekonomskog državljanstva.

Dodao je da je ove godine imao više pozitivne komunikacije sa Vladom nego u prethodnoj deceniji. Iako se određeni planovi nisu realizovali, poput očekivanog koncesioniranja aerodroma, koje naziva „najvećim događajem na horizontu nakon evropskih integracija“, vjeruje da bi taj proces imao snažan međunarodni odjek.

Margason smatra da je ukidanje mogućnosti investitorima da povrate PDV na ulaganja u nekretnine negativno uticalo na atraktivnost tržišta, iako je dalji rast sektora ublažio te efekte.

Ocijenio je da statistički porast broja dolazaka prikriva činjenicu da je manje tradicionalnih turista, da je boravak kraći i da dio povećanja dolazaka proizilazi iz političkih i institucionalnih kretanja vezanih za evropski proces, što zamagljuje pravu sliku turističke potrošnje.

Upitan o očekivanjima za period od pet godina, Margason je kazao da bi volio vidjeti „Montenegro Inc.“ – državu u kojoj u svakoj instituciji postoji osoba posvećena zajedničkom razvoju i stvaranju prosperiteta.

„Uspješne države su one koje su uspjele da uspostave snažan most između biznisa i Vlade, i da zajednički razvijaju ideje koje povećavaju konkurentnost države u odnosu na ostatak svijeta“, poručio je Margason, dodajući da je ove godine već osjetio da je takav model ostvariv.

Član Odbora direktora Savjeta (Jugopetrol) Vasilis Panagopoulos,ocijenio je da je Crna Gora u proteklom periodu ostvarila značajne pomake u unapređenju poslovnog ambijenta, posebno kroz usklađivanje sa evropskim standardima i digitalizaciju javne uprave.

Kako je poručio, upravo takve reforme doprinose većoj strukturi, jasnoći i predvidljivosti sistema, što je ključno za dugoročno planiranje i odgovorno investiranje.

Panagopulos je istakao da su ovi iskoraci vidljivi u svim sektorima industrije, kao i da investitori mogu pružiti snažnu podršku državi ukoliko zadrži kontinuitet i pravac evropskih integracija.

Iako smatra da je određeni broj šansi izgubljen zbog sporijeg tempa implementacije, ocjenjuje da je Crna Gora „vrlo blizu članstva u Evropskoj uniji“ i da najbolje tek dolazi.

„Očekujem stabilnije i predvidljivije okruženje, jer će to pomoći i postojećim i budućim investitorima da rastu i napreduju, na dobrobit kompanija ali i države“, poručio je Panagopulos, dodajući da će saradnja između privrede i Vlade u narednom periodu biti sve važnija u ostvarivanju zajedničkih ciljeva.

Član Odbora direktora Savjeta (EBRD) Remon Zakaria u video poruci kazao je da je Bijela knjiga izuzetno važna publikacija koja pomaže u prepoznavanju ključnih izazova i mogućnosti za razvoj poslovnog okruženja u Crnoj Gori.

Zakaria je istakao da dokument predstavlja značajno sredstvo u usmjeravanju politika koje utiču na poslovni ambijent, posebno u kontekstu evropskih integracija.

„Bijela knjiga je važan alat koji doprinosi kreiranju poslovnih politika u državi i podržava Crnu Goru na njenom putu ka Evropskoj uniji, u čemu zajedno radimo sa evropskim partnerima“, poručio je Zakaria.