M.M.Lj. [ Mina Business/Portal Analitika ]

Đeljošaj: Inflacija dominantno uvozna, Vlada prati situaciju

Inflacija u Crnoj Gori je dominantno uvozna i slična kao u zemljama sa kojima smo najviše prehrambeno povezani - Srbiji i Hrvatskoj, saopštio je ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj, i dodao da kontinuirano sa ključnim partnerima prate situaciju i održavaju sastanke.

On je, na kontrolnom saslušanju na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na temu Inflacija u Crnoj Gori i njeni efekti na životni standard građana, kazao da smatra da on nije nadležni ministar kome bi trebalo postaviti to pitanje.

"Hvala na pozivu, ali moram istaći da sigurno nijesam nadležan za ovo pitanje. Naše Ministarstvo radi normiranje, dok se mjere donose kroz program ekonomskih reformi, koje priprema i sprovodi Ministarstvo finansija", naveo je Đeljošaj.

On je podsjetio na ranija istraživanja, koja su pokazala da je inflacija u Crnoj Gori uvozna i da su na nju domaći faktori uticali u manjoj mjeri.

“Ako analiziramo region, odnosno Srbiju i Hrvatsku na koje se oslanjamo kada je u pitanju prehrambena industrija, i oni su na sličnom nivou kada je u pitanju inflacija”, rekao je Đeljošaj.

On je dodao da ima još uzroka koji su uticali na inflaciju, kao što su mjere koje je Skupština usvojila na predlog Vlade, a koje su podrazumijevale dodatno oporezivanje u nekoliko sektora.

Đeljošaj se osvrnuo i na predlog zaključaka koji je Odbor dostavio Vladi i privredi i u tom smislu ponovio da su predstavnici Ministarstva imali u kontinuitetu sastanke sa udruženjima poslodavaca i trgovačkih lanaca, sa kojima analiziraju stanje i biznis barijere.

“I to ćemo i dalje nastaviti da radimo”, poručio je Đeljošaj.

On je dodao da je povećana podrška domaćoj proizvodnji i da su određena sredstva preusmjerena za proizvodnju u prehrambenoj industriji. Za narednu godinu su, kako je najavio, predviđena dodatna povećanja.

“Svaki cent koji bude išao u program razvoja konkurentnosti privrede i Agrobudžet se vraća državi višetstruko u odnosu na ono što se investira”, poručio je Đeljošaj.

On je naveo da se radilo i na vidljivosti domaćih proizvoda u marketima, te da  podržava smanjenje nameta za zdrave proizvode – konkretno PDV-a na voće i povrće.

Vuković: Dešava se nešto unikatno na planeti

Sjednici prisustvuje i Miloš Vuković iz Fidelity Consultinga, kazao je kako nije nikakva slučajnost to što su cijene iz mjeseca u mjesec sve veće.

"Nije to nikakva bjelosvjetska zavjera, već mehanizam koji država koristi kako bi prikupila više novca. Što su cijene veće, država više prihoduje. Ako znamo da se polovina budžeta puni od PDV-a, a još 15 odsto od akciza, znači da inflacija najviše odgovara državi i krupnom kapitalu koji bilježi rekordan profit", kazao je Vuković.

Prošle godine se, dodao je, pokazalo nešto što je unikatno na planeti.

"Iste godine su porasle plate i penzije, a uprkos tome je porasla i nejednakost u društvu. To znači da je jaz između bogatih i siromašnih sve veći. Velikom dijelu stanovništva frižideri su sve prazniji. Zamislite kakvi će tek biti podaci za 2025. godinu, sve cijene rastu - od namirnica do nekretnina", naveo je on.

"Danas 43 kvadrata koštaju koliko 100 prije pet godina"

Vuković je rekao i kako se za novac, kojim je 2020. godine moglo biti kupljeno 100 kvadrata stana, danas može uzeti nekretnina od 43.

"Stanovi se smanjuju, ali rastu porezi na imovinu. A što radi Vlada? Planira kupovinu aviona od 25 miliona, usvaja budžet kršeći sopstveni zakon, a na šta je ukazao MMF. Poljoprivredna proizvodnja opada, uvoz raste, a državni resursi se rasprodaju. Nema ni obećane državne kompanije za dostavu namirnica, ni robnih rezervi, prošle godine smo imali limitirane cijene - a ove nemamo. Zašto nemamo? Zato što država neće da se odrekne PDV-a, jer mora finansirati troškove", dodao je Vuković.

"Situacija će biti još gora, država nema nijedan mehanizam da obuzda inflaciju"

On predviđa kako će situacija biti još gora.

"Inflacija je toliko visoka, a država nema više nijedan mehanizam da je obuzda, niti da poveća plate, niti da obezbijedi dodatna sredstva u budžetu", smatra Vuković.

Kako je istakao, prvo treba priznati da reformom "Evropa sad 2" nije ispunjeno ono što je obećano.

"Moramo se suočiti sa posljedicama loših politika. Povećana je nejednakost u društvu, penzioneri su u još većem riziku od siromaštva", naglasio je on.

Vuković ističe i kako je neminovno da će sljedeće godine doći do rasta cijena struje, što će dodatno uticati na rast inflacije.

Radojević: Velikim dijelom je za ovu inflaciju odgovorna Vlada

Gordana Radojević iz Društva statističara i demografa kazala je kako je inflacija uvozna samo ako se govori o hrani.

"Ali našu potrošnju ne čini samo hrana, već i niz drugih proizvoda i usluga koje direktno proizvodimo. Ako sve uzmemo u obzir, sa sigurnošću dolazimo do zaključka da je inflacija dijelom generisana uvozom, ali velikim dijelom odlukama Vlade, aktivnim ili pasivnim - cijenu toga upravo plaćaju građani putem znatno viših inflatornih udara u odnosu na one u eurozoni", kazala je ona.

Hrana u Crnoj Gori je za pet i po godina poskupila za 50 odsto, a u eurozoni za 33, naglasila je ona.

"Za pet i po godina su farmaceutski proizvodi poskupili 36 odsto, a u eurozoni za 11. Dakle, trostruko veća inflatorna stopa. Usluge koje se pružaju, a koje nijesu uvozne - povećane su od 35 do 52,6 odsto, a u eurozoni od devet do 11 odsto", navela je Radojević.

Renta je uvećana za 80 odsto, što je petostruko više nego u eurozoni, dodala je.

"Glavni uzrok ovolikog rasta inflacije je reforma "Evropa sad". Ona možda nije djelovala preko tražnje, jer malo smo tržište - djelovala je preko troškova poslodavca. Jer, 2019. je poslodavac za bruto zarade u prosjeku izdvajao 773 eura. Danas - 1.200 eura, odnosno 55 odsto više. Kada poslodavcu povećate troškove rada, bez sagledavanja produktivnosti i proizvodnje, dolazite do rizika inflacije. Najnoviji podaci govore da se proizvodnja svega uvećala od 2019. do danas za svega 13,7 odsto", poručila je Radojević.

Janović: Takozvani stručnjaci uz pomoć medija plasiraju laži, hoće da dokažu da se živi lošije

Tonći Janović (PES) kazao je kako ima netačnih i tačnih statističkih podataka, te da Crna Gora dobija pohvale sa međunarodnih adresa povodom ekonomske reforme.

"Ali mi imamo takozvanu stručnu javnost, koja potpomognuta medijskom logistikom širi loše i negativne poruke, koje ne doprinose Crnoj Gori na evropskom putu. Izgleda da nije dovoljno što je Vlada učinila sve podatke transparentnim, već ih treba predstaviti na negativan način i plasirati ih kao laž. Opozicija želi da ubijedi građane da je 220 eura bolje nego 600 i 700 eura, a sad bi da dokažu da se u Crnoj Gori živi lošije", smatra on.

Janović je rekao kako naplata PDV-a i akciza nikad nije bila veća, a da je siva ekonomija satjerana u ćošak.

"Neki bi da radije građani primaju 220 eura, jer su njihove varijabile bile tri puta veće nego prosječna penzija. I danas imamo poslanike i bivše funkcionere koji su uzeli jeftine stanove od države, koji su smatrali da su zadužili Crnu Goru", kazao je Janović.

Konatar: Došli ste na sjednicu da biste obesmislili raspravu

Miloš Konatar (URA) kazao je kako je Janović došao na sjednicu kako bi obesmislio raspravu.

"Previše je ozbiljna tema da bismo mi danas ovdje otvarali priču ko je za, a ko protiv evropskog puta. Kad naši sugrađani odu u prodavnice ili ka treba da plate neke usluge - ne razmišljaju o evropskom putu. Ovdje su cijene obesmislile rast plata", naglasio je on.

Upitao je i gdje je ministar Novica Vuković, jer je on zaslužniji od Đeljošaja za inflaciju.

"Mi smo ubjeđivani kako se kod nas ne dešava ništa neobično, da je inflacija na istom nivou kao i u eurozoni. Ali to nije tako. Ovdje treba da se priča o stvari broj jedan koja interesuje građane, a to je rast cijena. I baš treba da budete hrabri, da biste došli ovdje i pričali - dragi građani to nije tako, to neko izmišlja, taj rast cijena kojem vi svjedočite - on se ne dešava", rekao je on.

Pitao je i da li je laž da je prosječna cijena kvadrata u Crnoj Gori 2.200 eura i da li to ne treba da dotiče poslanike.

"Opasna je teza kad kažete - takozvana stručna javnost. Posebno kad to dolazi od nekoga iz većine, jer Vi ste vlast, kontrolišete Vladu. I kažete da je - ako se neko usudi da kritikuje ekonomsku politiku - takozvani stručnjak. Pa je li Ekonomski fakultet takozvana stručna javnost? Pa za njih je premijer govorio da pojma nemaju. Hoćemo li do te mjere da srozavamo i obeshrabrimo svakoga ko želi da kritikuje stvari u Crnoj Gori", upitao je on.

Janović: Ne crtajte mi metu, nijesam prijetio

Janović je kazao kako nikome nije prijetio, te je kazao Konataru da mu ne crta metu.

"U vrijeme Vlade Dritana Abazovića inflacija je bila 16 procenata. Tako da, kad Vi mene pitate kako imam obraza da dođem ovdje, onda i ja Vas pitam isto", naveo je on.

Anđušić: Prioritet im je bio da Novica Vuković ne dođe na sjednicu

Mihailo Anđušić (DPS) kazao je kako nije dobro što ministar Vuković nije na sjednici, navodeći kako je to bio i cilj ljudi iz vlasti.

"Kad smo inicirali ovu sjednicu, prioritet je bio da se Vuković poštedi, a ostali - ko god je u nekoj drugoj partiji iz vlasti, može da dođe ovdje da se troši koliko god treba. E to je bio cilj - može kontrolno saslušanje ali da ne dolazi Vuković", naveo je on.

Vrlo rado bi, kaže, Vlada sprovela neke akcije koje bi uticale na inflaciju i cijene.

"Ali ako to urade, onda ne bi budžet imao od čega da se puni. I to je suština ove priče", dodao je.

"Shvatate li vi da dvije prosječne zarade ne pokrivaju sindikalnu potrošačku korpu?"
Anđušić je istakao i kako je u Crnoj Gori situacija došla do toga da dvije prosječne zarade nijesu dovoljne kako bi pokrile jednu sindikalnu potrošačku korpu.

"Došli smo do tog nivoa, ovo su zvanični podaci. Imamo podatke sa pijace u Podgorici prema kojima je kajmak za pet godina porastao šest eura, grožđe četiri, sir četiri, kruške dva, paradajz euro i 40, krastavci euro, jaja po komadu 25 centi, smokve skoro četiri", naglasio je on.

Petrić: Biće vremena da Vuković da odgovore

Dražen Petrić (PES) kazao je kako nije bio za dolazak ministra Vukovića zato što je on od oktobra do kraja prošle godine bio konstantno u parlamentu, te da će biti vremena da i on odgovori na pitanja.

"Bez obzira na to koja je tema dnevnog reda, mi se uvijek bavimo istim temama kao i danas. Treba imati razumijevanja za to da ministri ne mogu biti jednom sedmično u parlamentu, i ja bih želio odgovore na pitanja od raznih ministara, ali pokušajmo da ih zaštitimo, da makar jednom mjesečno dolaze u parlament", rekao je on.